Mari Fraille je bila sigurna da će se utopiti kada je bujica prodrla kroz ulazna vrata njezine kuće. Požurila je do šupe i popela se na policu. Dugih 20 minuta je zvala pomoć, ali nitko nije došao.
Grad uništen, ispred kuća natopljene stvari...
- Bio je to najgori dan mog života. Bila sam sama, svi ostali u mom nizu kuća već su bili pobjegli od poplave, ispričala je. Kada su susjedi, koji su ranije bili pobjegli, shvatili da Mari nema, poslali su dvojicu mladića da je pronađu. Oni su se popeli preko njezinog krova, zaronili i nekako je izvukli na sigurno, piše Daily mail.
Najveća je šteta u poplavama koje su opustošile Španjolsku nanesena na istoku zemlje. Olujno je nevrijeme pogodilo grad Cheste u Valenciji bez upozorenja: u osam sati je tamo palo više kiše nego u cijelih proteklih 20 mjeseci. Potok koji teče kroz grad pretvoren je u strašan slap. U regiji je oštećeno najmanje 100.000 automobila. Više od 200 ljudi je poginulo, a mnogi se još uvijek vode kao nestali. Danas je Cheste, s 8000 stanovnika, gotovo uništen.
Ispred kuća se vode hrpe stvari natopljene vodom: odjeća, torbe, cipele, fotoalbumi, fotelje, dječji krevetići, bicikli...
- Izgleda kao smeće na deponiji, ali sve su to dragocjene uspomene naše obitelji, kaže Mari.
Kaže i da im nitko od vlasti nije došao pomoći. Ističe da se osjećaju napušteno.
Prirodni vremenski fenomen?
Meteorolozi kažu da je glavni uzrok intenzivne kiše tzv. ‘gota fria‘, prirodni vremenski događaj koji pogađa ovaj dio Španjolske u jesen i zimu dok se hladan zrak spušta u toplije vode iznad Mediterana. Znanstvenici su za BBC rekli da je porast globalne temperature doveo do toga da oblaci nose više kiše i da će temperature nastaviti rasti ako se ne postignu ciljevi nulte emisije koje je postavila EU.
- Nema sumnje da su ove eksplozivne kiše pojačane klimatskim promjenama, rekla je dr. Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu.
Dr. Jess Neumann, izvanredni profesor hidrologije na Sveučilištu Reading, istog je mišljenja.
- Bujične poplave u Španjolskoj još su jedan užasan podsjetnik na kaotičnije vrijeme s kojim se susrećemo kao rezultat klimatskih promjena.
Odbačeni prijedlozi za branu
Ipak, mnogi mještani smatraju da bi uzrok mogao biti nešto drugo. Regija se suočila sa sličnom, no manje snažnom poplavom 1957. godine. Tada je 81 osoba umrla, a to je bilo mnogo prije nego što je globalno zatopljenje postalo uzrok svakom lošem ili nepredvidivom vremenu. Nakon te je katastrofe španjolska vlada izgradila niz riječnih skretnica iznad Valencije kako bi vodu preusmjerila dalje od stambenih područja. Sustav je, čini se, funkcionirao više od 60 godina. No, planovi za veliku branu za sprečavanje poplava i reguliranje protoka vode su odbačeni. Brana je odobrena 2001. godine u sklopu španjolskog Nacionalnog hidrološkog plana, no očito nije bilo dovoljno novca za njezinu izgradnju.
Sada se postavlja pitanje bi li takva brana mogla spasiti živote u ovogodišnjoj poplavi. Neki znanstvenici smatraju da je tako, no neki pak smatraju suprotno.
- Brane su gotovo uvijek velika pogreška. Mit je da pomažu ublažiti poplave ili suše. Zapravo, prekrivanje riječnog sliva betonom ima suprotan učinak, napisao je engleski financijer i konzervator Ben Goldsmith na X-u.
Španjolska se rješava brana po zakonu Europske komisije
Zakon Europske komisije o obnovi prirode zahtijeva od država članica da uklone barijere koje je napravio čovjek s ciljem poticanja prolaska divljih životinja i dopuštanja slobodnog toka rijeka dužine 24.000 kilometara do 2030. godine. Španjolska vlada tako velikom brzinom radi u skladu sa željama EU pa se tako u 2021. godini riješila 108 brana, a u 2022. ih je srušeno još 133.
Koalicija sedam zelenih skupina, Dam removal Europe, ističe da je Španjolska vodeća u uklanjanju brana. Ipak, mnogi vjeruju da su brane ključne za zaštitu života u ovakvim situacijama. U Aragonu vjeruju da ih je prošlog mjeseca spasila upravo moćna rimska građevina izgrađena još po nalogu cara Augusta.
- Moja pokojna majka Rosa upozoravala je nas djecu da odrastamo u poplavnom području. Njezina joj je majka vjerojatno rekla istu stvar. Uvijek smo to znali, ispričao je za Daily mail Ramon Milla (57).
U dolini ispod njegove kuće planirana je brana, no Milla kaže da su od brane političari odustali jer ih, kaže, nije briga za narod.- Ovdje su svi ljuti zbog toga što nije bilo brane, rekao je.
Milla nije skeptičan prema klimatskim promjenama i ističe da je vrijeme na tom području s godinama postalo toplije: - Ako globalno zatopljenje uzrokuje problem, sigurno je to jedan razlog više za izgradnju brane ili brana, rekao je.
Stanovnike je sada strah bolesti zbog pojave plijesni i izbacivanja kanalizacije, a zabrinuti su i zbog nemogućnosti prodaje imanja u slučaju da se odluče preseliti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....