MOSKVA SPREMA KONAČNI NAPAD U UKRAJINI? Ruski tenkovi osvajaju teritorij, pucaju i na promatrače

Najintenzivniji sukobi proruskih separatista i ukrajinskih snaga u posljednjih šest mjeseci dogodili su se unutar 24 sata. No, lokacija sukoba je ono što je zaista važno. Početak ovog tjedna donio je najteže sukobe u istočnoj Ukrajini od pada Debal'ceva, gotovo tjedan dana nakon potpisivanja drugog dogovora o 'primirju' u Minsku, piše The Daily Beast.

Prema ukrajinskim izvještajima, stotine proruskih pristaša sudjelovalo je u napadu, uz podršku tenkova i artiljerije, na pozicije nedaleko od sela Starognatovka, u južnom dijelu regije Donjeck.

Napad su uspješno odbile ukrajinske snage i napravile svoje prvo osvajanje teritorija od 10. veljače. No, od tada je područje pod snažnim bombardiranjem teškog topništva i Grad raketa.

Kijev, koji je već sazvao sastanak ratnog ureda 4. kolovoza, odgovorio je upozorivši Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i zapadne partnere kako zadržava pravo vratiti teško naoružanje, koje je povučeno s bojišta u skladu s dogovorom Minsk II.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošeniko u ponedjeljak je naredio svom ministru vanjskih poslova, Pavlu Klimkinu, da organizira hitne konzultacije s članovima 'Normandijske četvorke' - Francuskom, Njemačkom i Rusijom.

I dok je minskovsko primirje prekršeno nebrojeno mnogo puta od pada Debal'ceva, danima nakon potpisivanja dogovora, ovaj posljednji napad izaziva veliku zabrinutost ne samo zbog činjenice da su službeni Kremlj i partneri izazvali cijeli spektar 'provokacija' kroz prijetnje vojnim akcijama i napadima na OESS, već i zbog toga što se događa u području ključne strateške važnosti.

OESS je u ponedjeljak izdao priopćenje kako nedavni napadi na njihovu Posebnu promatračku misiju u Ukrajini (Special Monitoring Mission, SMM), uključujući i nedjeljne organizirane prosvjede i paljenje četiri OESS-ova vozila u separatističkom Donjecku i Lugansku, kao i dva nedavna incidenta u kojima je zapucano na članove SMM-a, ugrožavaju ulogu SMM-a u implementaciji dogovora Minsk II.

Istog dana kada su se dogodili prosvjedi i napad paležima na OESS, Jevgenij Bužinski, moskovski vodeći 'think tank' i bivši general, kazao je za BBC da će bilo kakav ukrajinski pokušaj pomicanja minskovske linije razgraničenja rezultirati potpunim vojnim odgovorom Rusije. Bužinski je i ranije davao ekstremne prijetnje, tvrdeći u veljači ove godine da bi američka pomoć Ukrajini u naoružanju od strane Kremlja bila protumačena kao objava rata.

Osim toga, često navodi tvrdnju da bi bilo kakva intervencija Zapada u ukrajinski sukob sigurno bila okidač nuklearnog rata, mogućnost koju su neki labilniji zapadni mediji prihvatili objeručke. Poanta takvih izjava je najčešće zastrašivanje Zapadnjaka, stvarajući u njima bojazan da bi bilo kakva opozicija ruskim planovima za posljedicu imala nuklearni holokaust.

Međutim, takvi pojedinci visoke važnosti često bivaju iskorišteni da prenesu specifičnu političku poruku Kremlja, a odabir vremena za izjavu danu u ponedjeljak može biti prijetnja prije obnove vojnih provokacija u Donbasu. A Ukrajina jest, kao odgovor na napad u ponedjeljak, ako je suditi prema izvještajima s bojišnice, prešla minskovsku liniju razgraničenja.

U ranim satima 10. kolovoza proruske snage napale su ukrajinske pozicije nedaleko od sela Nikolaevka, Novogrigoryevka, Bogdanovka i Starognatovka topništvom i teškim granatiranjem. Tada je, oko 3:20 sati, grupa od 400 boraca pokrenula napad na ukrajinsku 72. mehaniziranu brigadu kraj Starognatovke. Podršku im je, prema navodima ukrajinskog ministarstva obrane, pružalo deset tenkova i deset oklopljenih vozila.

Sat vremena kasnije, 72. brigada odbila je napad i započela protu-udar te potisnula proruske separatiste natrag do njihovih početnih položaja. Štoviše, u 6 sati ujutro ukrajinske su snage ušle u separatističko selo Novolaspa te su borbama na ulicama izgurale proruske borce. No tada su Ukrajinci, osiguravajući kontrolu nad Novolaspom, dobili naredbu da se povuku u strahu kršenja Minska II.

Možda baš u strahu od bužinskovog upozorenja je Vladislav Seleznjov, glasnovogornik ukrajinskog Združenog stožera, u potpunosti demantirao ulazak ukrajinskih vojnika u Novolaspu, navodeći kako se selo nalazi na separatističkoj strani minskovske linije te Ukrajina nije povrijedila dogovor. Dok su se ukrajinske snage povlačile iz Novolaspe, Kijev ipak je osvojio dio teritorija, zauzimajući strateški položaj na brdu izvan sela, omogućujući si kontrolu cijele doline rijeke Kalminus duž koje leže separatistički gradovi i vojna uporišta. Ovo je prvi put da su ukrajinske snage osvojile dio područja od njihove kratke ofenzive početkom veljače ove godine.

Isto tako, proruski separatisti nisu objavili broj žrtva palih u bitci u ponedjeljak, no pretpostavlja se da je riječ o 'desecima, ako ne i stotinama'. Ukrajinci su također imali žrtve. Službeni izvještaj je jedan mrtav i devet ranjenih, no vjerojatnije je riječ o 19 ranjenih.

Od završetka bitke, ukrajinski su položaji pod stalnim bombardiranjem topništva, ali i oni uzvraćaju. Proruski separatist Sergej Ivanov tvrdi da je u ponedjeljak u ukrajinskom granatiranju stradala jedna žena, civil.

Ukoliko se ovi sukobi pretvore u otvoreni i potpuni sukob, posljedice bi mogle biti strašne za Mariupolj, gospodarski iznimno važno mjesto u regiji Donjeck. Grad, kojeg su osvojili proruski separatisti prije godinu dana samo kako bi ga nakon dvije teške bitke vratili Ukrajincima, nema samo simboličku važnost, već i vitalan gospodarski značaj, a uz to je i luka te centar proizvodnje čelika. Moskvi je potreban kako bi ostvarila 'kopneni most' prema pripojenom Krimu.

Ono što nedavne ukrajinsko-ruske sukobe čini užasnima jest da Rusija pokušava upravo to - osvajanjem Mariupolja stvoriti vezu s Krimom.

Zapadno od Starognatovke, preko prostranih i nenaseljenih polja, leži autoput koji spaja Donjck i Mariupolj. Ukrajinske snage drže veći dio ceste, a Rusi ih pokušavaju izgurati. Čak i prije masivnog napada u ponedjeljak, bilo je jasno Rusija dovodi naoružanje u separatistička područja uz rijeku Kalminus, čime bi potjerala ukrajinske snage s autoputa.

Mjesecima OESS javlja veliku koncentraciju ruskih tenkova u nekoliko gradova ovog područja. Krajem lipnja ukrajinski Dnipro-1 bataljun je objavio snimke drona koji pokazuju ubrzanu konstrukciju vojne baze južno od Sontseva, zajedno s tenkovima, spremnicima za gorivo i komunikacijskom opremom. Brzina i profesionalnost izgradnje upućuju kako je riječ o ruskim vojnim inženjerima.

Ukrajina je očito svjesna važnosti ovog fronta, i možda je već poduzela mjere kako bi onemogućila dodatno naoružavanje separatista iz Rusije. Početkom srpnja most preko Malmiusa u Razdolnoyju je teško oštećen u eksploziji onemogućavajući prolazak teških vozila. Kijev nije komentirao incident, no ruska strana tvrdi da je riječ bila o ukrajinskim saboterima.

Čak i ako za popravak mosta treba neko vrijeme, Rusija i dalje može slati tenkove drugim putevima. Moskva možda neće napasti Mariupolj ovog trenutka, no mjeseci vojnih priprema, te napad u ponedjeljak i neprestano granatiranje, upućuju kako je riječ o vrlo izglednoj mogućnosti.