Organizirani kriminal u arapskim, kurdskim i turskim zajednicama dobio je središnju ulogu u njemačkim filmovima i TV-serijama. Dio tog zanimanja izazvalo je nekoliko pljački koje su izazvale pažnju i nacionalnih medija, piše Deutsche Welle.
Tako je u utorak (18.5.) sve brujalo po Njemačkoj kada je u Berlinu uhićen i peti osumnjičenik za spektakularnu pljačku neprocjenjivog povijesnog nakita iz drezdenskog muzeja „Zeleni trezor" (Grünes Gewölbe) – bilo je to u 2019.
Za razliku od zloglasnih gangsterskih mafijaških grupa koje su često uniformirane i pojavljuju se na skupocjenim motociklima, skupine koje se u njemačkim medijima i u policiji naziva „klanovima" povezani su obiteljskim vezama i zajedničkim etničkim identitetom. Kritičari kažu da izraz "klanski kriminal" diskriminira članove velikih obitelji koji sami - nisu kriminalci. „Klanski kriminal“ čini manje od 10 posto istraga organiziranog kriminala u Njemačkoj.
Obitelj Remmo
Obitelj Remmo je 1992. po prvi put skrenula pažnju policije na sebe, bilo je nakon ubojstva vlasnika jednog restorana u Berlinu. Od tada su se neki od oko 500 članova klana Remmo pretvorili u jednu od najzloglasnijih berlinskih skupina, s dugom listom kriminala - nasilje, trgovina drogom, pranje novca i prevare.
Krađa jednog ogromnog zlatnika teškog stotinu kilograma iz berlinskog muzeja Bode 2017. smatra se najspektakularnijim nedjelom klana Remmo. Policija vjeruje da je zlato, vrijedno više od tri milijuna eera, isječeno na manje komade i otopljeno. Čestice zlata, kao i fragmenti stakla iz muzeja, pronađeni su u stanovima i vozilima te na odjeći članova ove obitelji.
Dvojica mladića iz klana Remmo i jedan od njihovih suradnika 2020. su osuđeni na nekoliko godina zatvora u vezi s tom krađom. Tužitelji također sumnaju da su pripadnici klana Remmo bili umiješani u gore spomenutu pljačku „Zelenog trezora“ u Dresdenu.
Obitelj Remmo je 80-ih došla u Europu, oni su tada pobjegli iz ratom razorenog Libanona. Pripadaju etničkoj skupini Mhallami, Mahallami ili Mardelli podrijetlom iz (sada) jugoistočne turske pokrajine Mardin - što na armejskom znači tvrđava. Od 1925., nakon neuspjele kurdske pobune Šeika Saida, mnogo ih prebjeglo Siriju i Libanon. Oni su sunitski muslimani i njihov je jezik jedan dijalekt arapskog jezika. O njihovom pravom podrijetlu se malo zna, povezuje ih se s Kurdima, Aramejcima i Asircima. Najveća njihova zajednica u Europi nalazi se u Berlinu.
Abou-Chaker
Iako je manja od klana Remmo, obitelj Abou-Chaker i njezin šef Arafat Abou-Chaker već duže vrijeme privlače pažnju kako medija tako i vlasti u Njemačkoj.
Arafat Abou-Chaker je 2008. postao menadžer Bushida, najpoznatijeg njemačkog „gangsta-repera". Taj poslovni odnos je bio tema brojnih medija, o njemu je snimljen i film koji je bio hit - prije nego što je nakon 10 godina suradnje došlo do razlaza. Bushido je kasnije bio umiješan u sudski spor protiv Arafata Abou-Chakera, optužujući ga za pokušaj zastrašivanja, prijetnje i uznemiravanje.
Tijekom posljednjih godina, članovi obitelji Abu-Chaker bili su optuživani za nekoliko krivičnih djela poput zastrašivanja, pljačke i tjelesnih povreda. Sud u Berlinu također se bavio klanom i zbog falsificiranih dokumenata za prodaju stambenog bloka - koji im uopće nije pripadao.
Obitelj Abou-Chaker je palestinskog podrijetla i pobjegla je iz jednog libanonskog izbjegličkog kampa u Europu kada se u Libanonu rasplamsao građanski rat. Baš kao i druge obitelji za koje se sumnja da se bave kriminalom, i za Abou-Chakerove se smatra da su vlasnici nekoliko uredskih prostora i drugih nekretnina u Njemačkoj.
Klan Miri
Klan Miri, koji se ponekad naziva i „M-klan", posebno je aktivan u njemačkoj pokrajini Donja Saska, premda su kriminalne aktivnosti zabilježene i u Berlinu, Bremenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Članovi klana Miri umiješani su u zločine kao što su trgovina drogom, ucjena i prostitucija (oni se pojavljuju u ulozi svodnika). Za neke istaknute figure ovog klana se kaže da su blisko povezani sa zabranjenom bajkerskom bandom "Mongols MC".
Vođa klana Ibrahim Miri postao je poznat širom Njemačke kada je prekršio zabranu povratka u Saveznu Republiku, i to nakon što je deportiran u Libanon 2019. U to vrijeme, njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer predložio je usvajanje "Lex Miri" kojim bi se uvelo pravilo da deportirani azilanti završe u zatvoru pri ponovnom ulasku u Njemačku.
Klan Miri se sastoji od nekoliko obitelji koje su podrijetlom (već spomenuti) Mhallami. Veruje se da su i Mirijevi pobjegli u Njemačku u jeku libanonskog građanskog rata ranih 80-ih godina prošlog stoljeća.
Al-Zein
S nekoliko tisuća članova, klan Al-Zein mogao bi biti jedna od najvećih obitelji uključenih u organizirani kriminal u Njemačkoj. Mahmud Al-Zein, koji je, kako se pretpostavlja šef klana, objavio je svoje memoare 2020. pod nazivom „Kum Berlina: Moj put, moja obitelj, moja pravila". U tim memoarima Al-Zein pruža uvid u svijet kriminalnih klanova, to je svet kojim se, kako izgleda, dominiraju arhaične ideje časti i stroge hijerarhije.
Mahmoud Al-Zein je došao u Njemačku iz Libanona 1982. Od tada su njegova „pravila” često kolidirala s njemačkim zakonima: osuđivan je zbog trgovine drogom i drugih kaznenih djela. Mnogi veruju da je njemačka serija 4 Blocks (naslovna fotografija) utemeljena upravo na Al-Zeinovoj priči, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....