RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Najveći pojedinačni gubitak Ukrajinaca od početka rata? Rusi tvrde: Ubili smo ih 600, to je osveta za Makiivku!

Ključne događaje 319. dana ratnih zbivanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Arhiva

 Diego Herrera Carcedo/Anadolu Agency Via Afp

Ključni događaji dana:

- U granatiranju Donjecka oštećene dvije termoelektrane

- UN: Rat u Ukrajini pokrenuo najveći val izbjeglica od Drugoga svjetskog rata

- Švedska kaže da Turska traži previše za članstvo u NATO-u

- Rusija i Bjelorusija intenziviraju zajedničku vojnu obuku, posebno urbano ratovanje

- Rusija tvrdi da je ubila stotine ukrajinskih vojnika u raketnom napadu


Ukrajinski veleposlanik: Dodikovo odličje Putinu nagrada je jednog terorista drugome

Veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj i BiH Sergej Kirilič opisao je u nedjelju odluku lidera bosanskih Srba Milorada Dodika da dodjeli odličje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kao "nagradu terorista teroristu".

"Teroristi nagrađuju teroriste. Sluge nagrađuju svoje gospodare. I prvima i drugima upravlja strah. S vemenom taj strah izjeda i terorista i slugu", napisao je ukrajinski veleposlanik na Twitteru komentirajući Dodikovu odluku da u povodu 9. siječnja kojega se u Republici Srpskoj obilježava kao dan tog entiteta odlikuje Putina zbog "razvijanja i učvršćivanje prijateljskih veza Rusije i RS".

Dodik je tu odluku objavio tijekom dana u Banoj Luci kada je podijelio stotinjak različitih odličja osobama i institucijama no ruski je predsjendik bio prvi na njegovu popisu.

Dodik je najavio kako "orden RS na ogrlici" kako se naziva odličje što ga je dodijelio Putinu kani osobno predati ruskom predsjendiku tijekom njihova narednog susreta.


Zelenski: Ukrajinske snage odbijaju ruske napade na Bahmut i Soledar

Ukrajinske snage odbijaju stalne ruske napade na grad Bahmut u istočnoj regiji Donbasa i drže svoje položaje u obližnjem Soledaru u vrlo teškim uvjetima, rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"Bahmut se drži unatoč svemu. I iako je veći dio grada uništen ruskim udarima, naši vojnici odbijaju stalne ruske pokušaje napredovanja", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju. Soledar se drži iako su razaranja još veća i stanje je jako teško, dodao je.

Zelenskij je ponovno osudio, kako je rekao, neuspjeh Rusije da poštuje primirje koje je proglasila za pravoslavni Božić. "Rusi su granatirali Herson zapaljivim streljivom odmah nakon Božića", rekao je govoreći o gradu na jugu zemlje koji su ruske snage napustile u studenom.

"Udari na Kramatorsk i druge gradove u Donbasu - na civilne ciljeve i to baš u vrijeme kada je Moskva izvješćivala o navodnom prekidu vatre za svoju vojsku", rekao je Zelenski.

Rusija je u nedjelju priopćila da je u raketnom napadu na Kramatorsk, sjeverozapadno od Bahmuta, poginulo 600 ukrajinskih vojnika, no Reutersov izvjestitelj na mjestu događaja nije pronašao dokaze za te tvrdnje.


NATO ‘očekuje‘ ulazak Švedske i Finske u 2023., ali ne može to jamčiti

Švedska i Finska bi se mogle pridružiti NATO-u već 2023., ocijenio je u nedjelju glavni tajnik te organizacije, podsjećajući ipak da odluka ovisi o turskom i o mađarskom parlamentu.

"Očekujem (da će pristupiti u 2023.), ali ne mogu jamčiti točan datum jer je to suverena odluka turskog i mađarskog parlamenta koji još nisu ratificirali ugovor", rekao je Jens Stoltenberg u razgovoru za AFP.

image

Jens Stoltenberg

Henrik Montgomery/Afp

Mađarska, a posebno Turska od svibnja priječe ulazak dviju nordijskih zemalja u NATO.

"Imali smo pregovore, i oni su bili prilično zahtjevni, u srpnju prošle godine, kada su se Turska, Finska i Švedska dogovorile o zajedničkom memorandumu u kojem su opisale kako mogu pojačati suradnju, kako u vezi s izvozom oružja, tako, primjerice, i u suzbijanju terorizma", rekao je Stoltenberg.

"Finska i Švedska poštuju taj ugovor i jasno su se opredijelile za dugoročnu suradnju s Turskom u vezi s tim pitanjima. Stoga je došlo vrijeme da se završi pristupni proces i ratificirala protokol o članstvu", dodao je.

Švedski premijer je ranije tijekom dana kritizirao neke turske zahtjeve.

U prosincu je švedski Vrhovni sud odbio izručiti novinara Buelenta Kenesa, što je tražio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Ankara "kaže i da želi stvari koje joj ne možemo i ne želimo dati", istaknuo je tada Ulf Kristersson na konferenciji o obrani i o sigurnosti.

NATO-ov glavni tajnik je istaknuo da je pristupni proces dviju zemalja bio iznimno brz.

"Dakako, htio bih da se završi čim prije. No to je istodobno najbrži proces u odnosu na sve ostale procese za ulazak u NATO", rekao je Stoltenberg.

"Siguran sam da će se to dogoditi, ali ne želim spekulirati o točnom trenutku kada će to biti", zaključio je.


Nema naznaka o žrtvama na mjestu gdje je po ruskim navodima ubijeno 600 vojnika

Ruski raketni napad na ukrajinski grad Kramatorsk izazvao je štetu, ali nije uništio zgrade i nema očitih dokaza o žrtvama, rekao je u nedjelju Reutersov svjedok, nakon što je Rusija ustvrdila da je u tom napadu ubila 600 ukrajinskih vojnika.

Reporteri Reutersa posjetili su dvije zgrade studentskog doma u kojima su, po ruskim navodima, bili privremeno smješteni ukrajinski vojnici blizu prve crte bojišta u vrijeme ruskog noćnog raketnog napada.

Čini se da nijedna od dvije zgrade nije niti ozbiljno oštećena. Također, nema očitih znakova da su tamo bili vojnici, kao niti tragova tijela ili krvi.

Neki su prozori jedne zgrade pukli, a u dvorištu je veliki krater. Druga je zgrada, koju je rusko ministarstvo obrane nazvalo Hostel br. 28, potpuno netaknuta.

Vlasti u Kijevu nisu odmah komentirale ruske navode o nekoliko stotina žrtava, dok je gradonačelnik Kramatorska ranije kazao kako nema žrtava.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je napad na zgrade u Kramatorsku osveta za smrtonosni ukrajinski napad ranije ove godine na rusku vojarnu u Makijevki u dijelu regije Doneck pod kontrolom ruskih snaga. U tom je napadu poginulo najmanje 89 ruskih vojnika.

Ministarstvo je u priopćenju navelo da je koristilo pouzdane obavještajne podatke za granatiranje ukrajinskih snaga te da je 700 ukrajinskih vojnika bilo smješteno u jednom hostelu i još 600 u drugom.

"U masovnom raketnom udaru na ove privremene smještajne jedinice postrojbi ukrajinske vojske uništeno je najmanje 600 ukrajinskih vojnika", tvrdi rusko ministarstvo obrane.

Ako su istiniti ruski navodi to bi bio najveći pojedinačni gubitak ukrajinske vojske od početka ruske invazije 24. veljače prošle godine.

Pavlo Kirilenko, ukrajinski guverner regije Doneck, ranije je kazao da je Rusija izvela sedam raketnih napada na Kramatorsk.

Vjeruje se da je Ukrajina prekinula praksu stacioniranja većeg broja vojnika u istom objektu nakon smrtonosnog ruskog raketnog napada na bazu u zapadnoj Ukrajini u kojem su poginuli deseci vojnika.

Rusija je u više navrata granatirala Kramatorsk, koji se također nalazi u regiji Doneck, jednoj od četiri regije koje je Moskva formalno anektirala Rusiji, što Ukrajina i velika većina zemalja ne priznaju.

Kramatorsk je smješten pedesetak sjeverozapadno od Bahmuta, grada koji ruske postrojbe pokušavaju zauzeti više od pet mjeseci. U tom se gradu vode jedne od najžešćih borbi u proteklih nekoliko tjedana.


Moskva kaže da je vratila 50 ruskih vojnika iz ukrajinskog zarobljeništva

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da je Ukrajina nakon pregovora vratila 50 zarobljenih ruskih vojnika, navodi Reuters.

Dodaje da će oslobođeni vojnici ići u Moskvu na medicinsku i psihološku rehabilitaciju.

"Kao rezultat pregovora 50 ruskih vojnika, koji su bili u smrtnoj opasnosti u zarobljeništvu, 8. siječnja vratilo se s teritorija pod kontrolom kijevskog režima", stoji u priopćenju ministarstva obrane.

Ukrajina je potvrdila tu informaciju, dodajući da je u sklopu istog sporazuma oslobođeno i 50 ukrajinskih vojnika iz ruskog zarobljeništva.


Armenija: Policija privela 65 prosvjednika blizu ruske vojne baze

Policija je u Armeniji u nedjelju, nedaleko od ruske vojne baze privela 65 prosvjednika koji traže da Moskva intervenira i, kako su zatražili, razbije blokadu etničke armenske enklave koju provodi Azerbajdžan, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.

Oko 200 prosvjednika, okupljenih ispred vojne baze u sjevernome gradu Gyumriju traži da ruske mirovne snage deblokiraju jedinu cestu, koridor Lachin, koji povezuje Armeniju i pretežno etnički armensku enklavu Nagorno-Karabah.

Od 12. prosinca cestu su djelomično blokirali ljudi koji su se predstavili kao ekološki aktivisti iz Azerbajdžana. Prometovanje cestom je ograničeno.

Azerbajdžanske vlasti tvrde da njihova akcija ne znači potpunu blokadu, no etnički armenski dužnosnici iz Nagorno-Karabaha kažu da zbog blokade stanovništvu nedostaju hrana, lijekovi i gorivo.

Koridor omogućuje opskrbu iz Armenije za 120 000 etničkih Armenaca koji kontroliraju planinsko područje, a od 2020. nadziru ga ruske mirovne snage.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, no njegovi su stanovnici većinom etnički Armenci. Taj dio nije pod kontrolom Bakua još od rata koji je ondje bjesnio kasnih osamdesetih i početkom devedesetih, u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza.

Godine 2020. Azerbajdžan je ponovno zauzeo teritorij unutar i oko enklave. To se dogodilo nakon drugoga ratnog sukoba koji je završio primirjem uz rusko posredovanje, a mirovne snage raspoređene su duž koridora Lachin, koji je postao jedina ruta za ulazak u Nagorno-Karabah i izlaz odande.


Rusija tvrdi da je ubila stotine ukrajinskih vojnika u raketnom napadu

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da je u raketnom napadu na dvije zgrade u istočnoj Ukrajini, u kojima su privremeno bile smještene ukrajinske snage, ubijeno više od 600 ukrajinskih vojnika.

Reuters nije mogao odmah provjeriti tvrdnju ministarstva obrane.

S ukrajinske strane za sada nema komentara na rusku tvrdnju, iako je gradonačelnik istočnog grada Kramatorska koji su gađale ruske snage ranije u nedjelju na Facebooku objavio da nitko nije ubijen u napadu na razne zgrade u gradu.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je napad na zgrade u Kramatorsku osveta za smrtonosni ukrajinski napad ranije ove godine na rusku vojarnu u Makiivki u dijelu regije Doneck pod kontrolom ruskih snaga. U tom je napadu poginulo najmanje 89 ruskih vojnika.

Ministarstvo je u priopćenju navelo da je koristilo pouzdane obavještajne podatke za granatiranje ukrajinskih snaga te da je 700 ukrajinskih vojnika bilo smješteno u jednom hostelu i još 600 u drugom.

"U masovnom raketnom udaru na ove privremene smještajne jedinice postrojbi ukrajinske vojske uništeno je najmanje 600 ukrajinskih vojnika", tvrdi rusko ministarstvo obrane.

Ako su istiniti ruski navodi to bi bio najveći pojedinačni gubitak ukrajinske vojske od početka ruske invazije 24. veljače prošle godine.


Rusija i Bjelorusija intenziviraju zajedničku vojnu obuku, posebno urbano ratovanje

Rusija i Bjelorusija pojačale su zajedničke vojne vježbe, pri čemu se oslanjaju na iskustva Moskve u borbama u Ukrajini s naglaskom na urbanom ratovanju, izvijestio je u nedjelju TV kanal bjeloruskog ministarstva obrane.

Bjelorusko ministarstvo obrane u četvrtak je priopćilo da su Moskva i Minsk zajedničkim vojnim grupacijama u Bjelorusiji poslali oružje, dodatne vojnike i specijaliziranu opremu te da planiraju održati zajedničke zrakoplovne vježbe.

Pojačana vojna suradnja između dviju zemalja saveznica uslijedila je usred nagađanja Ukrajine i zapada po kojima bi Moskva mogla iskoristiti Bjelorusiju kao lansirnu rampu za novi napad na Ukrajinu sa sjevera.

Minsk je Rusima dopustio korištenje bjeloruskog teritorija za slanje trupa u Ukrajinu 24. veljače prošle godine.

"Regionalne grupacije ruskih i bjeloruskih trupa obučavaju se gotovo bez prekida", objavio je kanal VoenTV.

"Intenzitet vježbi samo se pojačava, a cilj nam je da budemo spremni uzvratiti agresoru na svim frontama."

Rečeno je i da se posebna pozornost pridaje obuci vojnika za urbano ratovanje, kao i korištenju ruskog iskustva u borbama u Ukrajini.

image

Ukrajinski vojnici gađaju Ruse u Donjecku

Diego Herrera Carcedo/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

UN: Rat u Ukrajini pokrenuo najveći val izbjeglica od Drugoga svjetskog rata

Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je najveći val izbjeglica od Drugoga svjetskog rata, objavila je u nedjelju UN-ova agencija za pomoć izbjeglicama, UNHCR.

"Zemlju je dosad napustilo više od 7,9 milijuna ljudi, a još ih je 5,9 milijuna raseljeno unutar Ukrajine", rekla je predstavnica UNHCR-a u Njemačkoj Katharina Lumpp.

Riječ je o ukupno 14 milijuna izbjeglica, što je više od trećine sveukupnog stanovništva zemlje. Ukrajina ima 41 milijun stanovnika.

Lumpp je rekla da je Njemačka po doprinosu za potporu i zbrinjavanje izbjeglica odmah iza Sjedinjenih Država s iznosom od više od 500 milijuna dolara.

"S ovolikom svotom novca uspijevamo pomoći izbjeglicama kada su posrijedi njihova sigurnost i zaštita te ih možemo podržati na razne druge načine", kazala je.


Švedska kaže da Turska traži previše za članstvo u NATO-u

Švedska je uvjerena da će Turska odobriti njezin zahtjev za pridruživanje NATO-u, ali ne može ispuniti sve uvjete koje traži Ankara, rekao je u nedjelju švedski premijer.

"Turska potvrđuje da smo učinili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također kaže da želi stvari koje im mi ne možemo ili ne želimo dati", rekao je premijer Ulf Kristersson na konferenciji vojnog think-tanka u Švedskoj.

Finska i Švedska potpisale su trostrani sporazum s Turskom prošle godine sa ciljem prevladavanja primjedbi Ankare na njihovo članstvo u NATO-u.

Te dvije zemlje podnijele su zahtjev za pridruženje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se Turska usprotivila optuživši spomenute zemlje da pružaju utočište militantima, uključujući pripadnicima u Turskoj zabranjene Radničke partije Kurdistana.

Problematičan je i turski zahtjev za izručenjem osoba koje smatra teroristima.

Ankara je izrazila razočaranje odlukom švedskog vrhovnog suda krajem prošle godine kojom je obustavljen zahtjev za izručenjem novinara navodno povezanog s islamskim učenjakom Fetullahom Gulenom kojega Turska drži odgovornim za pokušaj državnog udara.


U granatiranju Donjecka oštećene dvije termoelektrane

Dvije termoelektrane oštećene su u ukrajinskom granatiranju regije Donjeck, koja se i dalje nalazi pod ruskom kontrolom, rekli su u nedjelju dužnosnici koje je na visokorangirane položaje postavila sama Moskva.

Prema prvim informacijama, u granatiranju u Zuhresu i Novi Svitu ima i ozlijeđenih, objavljeno je na kanalu Telegram.

Sky News napominje kako Ukrajina gotovo nikad javno ne preuzima odgovornost za napade na teritorije pod ruskom kontrolom u Ukrajini.

I Rusija nastavlja nemilosrdno napadati energetsku infrastrukturu u Ukrajini - očiti cilj im je ostaviti građane u mraku ne bi li im tako slomili moral tijekom zime.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom noćnom videoobraćanju rekao je kako se ruski prekid vatre nije održao u mjestima poput Bahmuta.

- Svijet je još jednom mogao vidjeti koliko su lažne bilo koje riječi koje s bilo koje razine dolaze iz Moskve. Rekli su nešto o navodnom prekidu vatre. Ali stvarnost je drugačija - ruske granate ponovno su pogodile Bahmut i druge ukrajinske položaje. Samo protjerivanje ruskih okupatora s ukrajinske zemlje i uklanjanje bilo kakvih mogućnosti da Rusija vrši pritisak na Ukrajinu i cijelu Europu značit će obnovu tišine, sigurnosti i mira - rekao je Zelenski.

A Glavni stožer Ukrajine u nedjelju je izvijestio kako je ubijeno još 430 ruskih vojnika. Prema njihovim podacima, broj mrtvih u Rusiji sad iznosi 111.170. Ukrajinci također tvrde kako su Rusi izgubili još tri tenka i tri topnička sustava.

Ruska bombardiranja u noći na nedjelju usmrtila su najmanje jednu osobu, rekli su lokalni dužnosnici pošto je Moskva nastavila borbena djelovanja nakon isteka samoproglašenog prekida vatre za Božić. Pedesetogodišnji muškarac umro je u sjeveroistočnoj regiji Harkiv u ruskom bombardiranju, objavio je guverner regije Oleh Sinehubov na Telegramu nekoliko minuta nakon ponoći po moskovskom vremenu, prenosi agencija Reuters.

Kremlj je po isteku prekida vatre objavio da će Moskva nastaviti borbena djelovanja koja ona naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini, a Kijev i zapad nazivaju je ničim izazvanom agresijom čija svrha je osvojiti dijelove susjedne zemlje.

- Ciljevi koje je postavio predsjednik (Vladimir Putin) u specijalnoj vojnoj operaciji bit će ispunjeni. I konačno ćemo pobijediti - rekao je Sergej Kirijenko, prvi zamjenik predstojnika ureda ruskog predsjednika, prenosi ruska državna agencija TASS.

Ukrajinski dužnosnici također su izvijestili o bombardiranjima u regijama Donbasa gdje se silovite borbe vode mjesecima.

Pavlo Kirilenko, guverner regije Donjeck, rekao je da je devet projektila noću ispaljeno na grad Kramatorsk. Prema prvim informacijama, nema žrtava. Napada je bilo i na grad Zaporižja, administrativno središte regije Zaporižja, priopćio je lokalni dužnosnik, no bez podataka o žrtvama i štetama.

U isto vrijeme, u sibirskom gradu Novosibirsku uhićen je Vjačeslav Pogorov (34), koji se na Lenjinovom trgu u središtu grada pojavio držeći plakat na kojem je pisalo: "Ne ratu! Ja sam za mir".

Odmah je pritvoren i kasnije optužen za diskreditiranje ruske vojske, objavio je ruski medijski projekt za ljudska prava OVD info.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:13