SLOM UGLEDNE USTANOVE

Nakon 124 godine postojanja zatvorena najpoznatija sarajevska kulturna institucija: 'Ako muzej nikome ne treba, onda ga treba politi benzinom i zapaliti'

Zemaljski muzej BiH utemeljen je još 1888. godine
 Dado Ruvić / CROPIX

SARAJEVO - Ako muzej nikome ne treba, onda ga treba politi benzinom i zapaliti - ogorčeno je rekao direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine , Adis Busuladžić, uoči današnjeg prosvjednog zatvaranja muzeja osnovanog još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.

Od kraja rata 1995. nije riješeno pitanje tko treba financirati glavne kulturne institucije u BiH pa tako i Zemaljski muzej. Kako zaposleni već dvije godine rade bez plaće, a novih izvora financiranja nema na vidiku, danas su ulazna vrata Zemaljskog muzeja zakovana daskama i oblijepljena trakama s natpisom “Zatvoreno/Closed”.

Problem je nastao zato što vlasti Republike Srpske odbijaju da se iz državnog proračuna financira sedam kulturnih institucija koje su se prije rata financirale na republičkoj razini. Osim Zemaljskog i Historijskog muzeja, istu sudbinu dijele Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Akademija znanosti i umjetnosti BiH, Umjetnička galerija, Muzej književnosti i kazališne umjetnosti, Knjižnica za slijepe i Kinoteka BiH. Rješenje za Zemaljski muzej ponudio je ugledni franjevac Andrija Nikić, povjesničar i sveučilišni profesor koji vodi Udrugu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Udruga HAZU sa sjedištem u Mostaru osnovana je, ljetos, nakon Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (1996.), Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (2011.) te stare Akademije nauka i umjetnosti BiH. HAZU je ponudio da oni preuzmu muzej u agoniji.

“Predlažemo okončanje višegodišnjih teškoća kroz koje prolazi Zemaljski muzej njegovim darivanjem HAZU koji će, uz Božju providnost, Muzej otvarati javnosti, čuvati, nabavljati, istraživati i komunicirati s publikom”, stoji, među ostalim, u priopćenju fra Andrije Nikića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:31