‘Narko karteli upravo su otvorili zastrašujuće novo poglavlje. Mjesto radnje - Meksiko i ne, ovo nije zaplet nove hit serije‘

Regruter bande na prostor sveučilišta ušetao je prerušen u domara. Polako i pažljivo pogledom je klizio po studentima. A onda je pristupio apsolventu kemije i počeo ga ‘kuhati‘ za nemoralnu ponudu.

Mjesto radnje ove priče je Meksiko, ali nije riječ o zapletu nove hit-serije. U potrazi za korijenima tvrdnje da se droga fentanil danas najviše proizvodi u Meksiku, reporteri New York Times otišli su u susjednu zemlju te razgovarali s nekoliko osoba uključenih u stvaranje najopasnije droge današnjice. Izvori su im potvrdili da je opisana scena dio života na meksičkim sveučilištima. Naime, meksički narkobosovi ne regrutiraju samo ubojice i krijumčare droge. Sve se više okreću studentima kemije čiji je zadatak poboljšati ‘recepte‘ u ilegalnim ‘kuhinjama‘. U podzemnim laboratorijima više se ne kuha kristalni met, kao u legendarnoj seriji ‘Na putu prema dolje‘. Glavni proizvod je fentanil, droga koju se jako puno spominjalo u nedavnoj američkoj predsjedničkoj kampanji.

Dobro poznat javnosti

Fentanil je dobro poznat široj američkoj javnosti. Proteklih se godina u Sjedinjenim Državama naveliko govorilo o ‘ovisničkoj krizi‘ i ‘krizi predoziranja‘ kao jednom od velikih problema današnjice u toj zemlji. U izvješću o smrtnim slučajevima zbog predoziranja 2022. godine ta se droga navodi kao uzrok smrti 74.000 ljudi.

Po sastavu i učinku fentanil nema veze s metom. Za razliku od metamfetamina, koji je stimulans središnjeg živčanog sustava, fentanil je opioidni analgetik i u medicini služi za ublažavanje boli. Izuzetno je snažan, čak 50 do 100 puta jači od morfija.

Iako američki mediji pišu da se broj ovisnika u posljednjih godinu-dvije smanjio, a jedan od razloga je snažna medijska kampanja o štetnosti, ova je droga i dalje velik problem i političko pitanje u SAD-u. Pobjednički predsjednički kandidat Donald Trump spominjao ju je nedavno, u kontekstu trgovinskih ratova, tvrdeći da carine susjednim zemljama poput Meksika i Kanade, ali i daleke Kine, uvodi baš radi sprečavanja krijumčarenja te droge na američko tržište.

Izvori s kojima je razgovarao New York Times potvrđuju da se dio droge spravlja u meksičkim laboratorijima i potom šverca u SAD. Studenti kemije koje se vrbuje na kampusima trebaju pomoći ‘kuharima‘ da pojačaju snagu droge i njezin ovisnički učinak. Međutim, visokoobrazovani kemičari trebali bi sintetizirati i kemijske sastojke odnosno prekursore od kojih se proizvodi fentanil kako sirovine više ne bi trebale stizati iz Kine.

Zastrašujuće poglavlje

Američki dužnosnici s kojima su razgovarali novinari New York Timesa kažu da bi uspjeh u tome otvorio novo zastrašujuće poglavlje u borbi s krizom ovisnosti o analgeticima poput fentanila. Naime, meksički karteli dobili bi golemu kontrolu nad jednom od najopasnijih droga u modernoj povijesti. Jer, osim što je 50 do 100 puta jači od morfija, fentanil je 30 do 50 puta snažniji od heroina, koji je također opioid. U odnosu na fentanil, heroin je skuplji i kompliciraniji za proizvodnju, zato je tradicionalnu najtežu drogu, tzv. žuti prah, zamijenio upravo fentanil. Ta se ubojita supstanca najviše veže uz Ameriku. Međutim, europske službe upozorile su da se pojavio i u Europi.

New York Times razgovarao je sa sedam ‘kuhara‘ fentanila, tri studenta kemije, dva visokorangirana operativca kartela i jednim regruterom. Svi rade za kartel Sinaloa, jednu od najzloglasnijih meksičkih bandi koju američka vlada opisuje kao glavnog krijumčara droge preko južne granice.

Osim što je 50 do 100 puta jačI od morfija, fentanil je 30 do 50 puta snažniji od heroina, također opioida

Tijana Martin/PA Images/Profimedia

New York Times naveo je nekoliko zanimljivih činjenica o proizvodnji fentanila u Meksiku. Prvo, čini se da je proizvodnja podignuta na višu razinu u vrijeme pandemije. Tada su se bande, pritisnute uskim grlima u međunarodnim opskrbnim lancima, dosjetile da bi im studenti mogli pomoći da poguraju proizvodnju. Jedan meksički profesor je za NYT rekao da zna za kartelske aktivnosti na kampusu. Također je napomenuo da neki mladi upisuju studij kemije samo kako bi naučili vještine i znanja potrebne za sudjelovanje u narkobiznisu.

Veća plaća nego drugdje

- Karteli znaju da smo se usmjerili na ilegalnu trgovinu tim prekursorima kemikalija diljem svijeta, rekao je za NYT Todd Robinson, pomoćnik ministra u Uredu za međunarodne narkotike i pravnu pomoć pri State Departmentu. ‘Zbog toga karteli pokušavaju prebaciti cijeli postupak na domaći teren‘, dodao je Robinson.

Kada se radi za kartel, plaća je puno veća nego kod bilo kojeg drugog poslodavca. Prema izvorima NYT-ja, regruteri su jednom studentu ponudili 800 dolara predujma i poslije istu takvu mjesečnu plaću. Ne čini se puno, ali riječ je o dvostruko većem iznosu od prosječne plaće kemičara u Meksiku.

Posao je opasan, i to ne samo zato što je ilegalan. Oni koji ga rade, kažu da moraju nositi zaštitne maske kako ne bi udisali otrovne pare te postoji mogućnost eksplozija.