Nakon što je Donald Trumр sebi рriрisao "mirovni sporazum" između Izraela i Hamasa, рorasla su mu krila da će na isti način okončati i rat u Ukrajini. Sve se strane рripremaju za to, a Moskva sve češće šalje signale što zaрravo očekuje i želi od tih рregovora, za koje još nitko ne zna kada bi mogli početi i što će biti.
PROČITAJTE VIŠE Ovo je ključni Putinov uvjet za pregovore s Trumpom oko Ukrajine
Rusi su otvorili karte. Po onome što se može iščitati iz рoruka samog рredsjednika Vladimira Рutina i njegovih najbližih suradnika, šefa diрlomacije Sergeja Lavrova te novog pomoćnika ruskog predsjednika i Putinova glavnog obavještajca Nikolaja Patruševa, Rusija želi navući Donalda Trumpa da, kako naglašavaju, o Ukrajini - dakle, ne o okončanju rata ili primirju, nego o sudbini Ukrajine kao takve - pregovaraju izravno samo Rusija i SAD. Upravo je to glavna briga Volodimira Zelenskog, da on svakako bude za pregovaračkim stolom preko puta Putina kao ravnopravni sudionik, a ne poput, prisjetimo se, Čehoslovačke 1938. ili Poljske i baltičkih država 1939. godine. No, potpuno je razvidno iz svega što stiže iz Moskve kada se povede riječ o mirovnom sporazumu da Putin ne želi Zelenskog nasuprot sebe za pregovaračkim stolom, i to je glavna poanta predstojećih pregovora.
‘Pregovori o Ukrajini trebali bi se voditi samo između Rusije i SAD-a, a Ukrajina bi 2025. mogla presti postojati‘
U nedavnom intervjuu prorežimskom moskovskom listu Komsomolskaja pravda Patrušev je bio vrlo precizan i izravan: "Pregovori o Ukrajini trebali bi se voditi između Rusije i SAD-a bez sudjelovanja drugih zapadnih zemalja". "Moskva nema o čemu razgovarati ni s Londonom, ni s Bruxellesom", rekao je Patrušev govoreći o pregovorima, kako kaže, "o Ukrajini", a izbjegavajući reći "s Ukrajinom". U istom je razgovoru ustvrdio: "Moguće je da će već ove godine (misli na 2025., nap. a.) Ukrajina potpuno prestati postojati". Sergej Lavrov je na nedavnom susretu s ruskim novinarima ironično rekao da je Rusija, kako je naglasio, "zasad" još spremna razgovarati o sigurnosnim jamstvima zemlje koja se "još zove Ukrajina". Vladimir Рutin, kako navodi Bloomberg iz svojih izvora bliskih Kremlju, рreventivno je upozorio Trumрa kako je glavni uvjet za pregovore da Ukrajina drastično smanji "svoje veze s NATO-om" te da ni ne pomišlja o članstvu i da bude "neutralna država", i to, što je vrlo znakovito, s "ograničenom vojskom".
Dakle, jasno je što Rusija želi: potpunu kontrolu nad Ukrajinom te da ona više nema nikakvu vojsku koja bi predstavljala bilo kakvu snagu. Uz to je Patrušev poručio da se neće raspravljati i pregovarati o područjima Ukrajine koja je Rusija anektirala. Prema njegovu mišljenju, područja Donecke, Luhanske, Hersonske i Zaporiške oblasti dio su Ruske Federacije "i ne mogu biti predmet pogađanja i trgovina u pregovorima za rješavanje ukrajinskog sukoba". Smatra da su to teritoriji kojima se "nekada upravljalo iz Kijeva, a sada su postali dio Rusije kao rezultat volje građana u skladu s međunarodnim pravom, zakonima Rusije i zakonodavstvom tih regija". Patrušev je naglasio da je za "Rusiju važno međunarodno priznanje tih teritorija, kao i Krima i Sevastopolja". Lavrov, pak, smatra da je razlog rata, ili kako on kaže "specijalne vojne operacije", "antiruska politika američke duboke države" jer je Zapad, kako se izrazio, "želio likvidirati ruski utjecaj na iskonskim ruskim područjima", kako naziva Ukrajinu. A da bude kristalno jasno s kakvim će zahtjevima Rusi doći na pregovore, Patrušev zaključuje: "Treba prekinuti s diskriminacijom ruskog stanovništva u Moldaviji i baltičkim državama".
PROČITAJTE VIŠE Trump kaže da će se vrlo brzo sastati s Putinom: ‘Učinio bih to i ranije, ali...‘
Bivši ukrajinski ministar: ‘Rusi ne žele pregovarati s Ukrajinom‘
Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin na to je u intervjuu ruskoj redakciji BBC-ja izjavio kako je evidentno da "Rusi ne žele pregovarati s Ukrajinom".
"Oni nam žele samo isporučiti što će se o nama dogovoriti. Putin polazi od toga da je postojanje Ukrajine najveći izazov njegovu režimu. Zbog Ukrajine on će žrtvovati sve, pa i Siriju ili nekakav geopolitički utjecaj. Putin neće prestati s nastojanjima da uništi Ukrajinu kao takvu, ali i ukrajinsku naciju jer smatra da je samo postojanje pojma ‘Ukrajinac‘ izazov njegovu ‘ruskom svijetu‘", ističe Klimkin. Prema njegovu mišljenju, Trump smatra da sama logika NATO-a i zapadna sigurnosna jamstva za Ukrajinu iritiraju Putina. Oni se mogu privremeno dogovoriti o ovom pitanju. Putin će, naravno, htjeti više, ali tu su mogući kompromisi. "Ključna pitanja bit će pitanja našeg suvereniteta. Ne neovisnost kao takva, jer je Lukašenko, odnosno Bjelorusija, formalno neovisna. Upravo će suverenitet, naša sposobnost da odlučujemo o svojoj budućnosti i budućnosti u sklopu Europe i Zapada, biti tema najtežih rasprava", napominje Klimkin.
I dok dva glavna aktera pripremaju strategiju za predstojeće pregovore, britanski Telegraph donosi vijest da su britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron dogovorili da njihove snage budu dio mirovnih međunarodnih postrojbi koje bi došle na liniju razgraničenja. Prema najavama, radilo bi se o 40 do čak 100 tisuća vojnika uglavnom iz tih država te Poljske, Njemačke i Italije. No, na to iz Rusije poručuju - nema ni govora o "mirovnim trupama", pogotovo iz zemalja NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....