Nijemci žele graditi LNG terminale da se riješe ruskog plina, ali postoji problem: ‘Tu su tempirane bombe. Doslovno‘

"Davno potopljeni problem komplicira pokušaje Njemačke da se odvoji od golemih cjevovoda koji pumpaju plin iz Rusije: više od milijun tona oružja i eksploziva hrđa na dnu mora", otkriva Wall Street Journal.

Njemačka vlada planira sagraditi tri terminala za ukapljeni prirodni plin duž svoje sjeverne obale kako bi prekinula ovisnost o ruskoj energiji dok traje rat u Ukrajini. Ideja je umjesto toga dopremati plin iz SAD-a, Kanade ili Katara, diverzificirajući njemačku opskrbu energijom dok Moskva reducira isporuke, pritišćući proizvođače i ostatak njemačkoga gospodarstva. Ali prije nego što terminali počnu primati pošiljke, stručnjaci poput Dietera Guldina i njegove tvrtke SeaTerra GmbH morat će pronaći i ukloniti sva neeksplodirana ratna sredstva (NUS) koji okružuju lokacije. Moglo bi biti puno toga. "Pronašli smo nešto", rekao je Guldin dok je prevozio posjetitelja iz luke do platforme za uklanjanje bombi koja se nalazi na moru. "To je vjerojatno samo smeće. Ali moramo ukloniti svaki komad metala koji pronađemo jer bi mogla biti bomba."

Tragovi WWII

Velik dio Europe još nosi tragove Drugog svjetskog rata u obliku neeksplodiranih ubojitih sredstava, ali problem je posebno akutan u Njemačkoj, gdje je procijenjeno da je u Sjeverno i Baltičko more bačeno oko 1,6 milijuna tona oružja i eksploziva. Većina je tamo smještena nakon rata, kada su saveznički zapovjednici naredili uništenje njemačkih zaliha oružja. Sada NUS, od velikih topovskih granata do torpeda i morskih mina, ometaju razvojne planove, uključujući vjetroelektrane na moru. Projekt, vjetropark Riffgat tvrtke TenneT TSO GmbH, pokrenut je 2014. nakon što je očišćeno 30 tona streljiva iz Drugog svjetskog rata kako bi se postavio kabel koji povezuje turbine s mrežom na kopnu.

U problemu je i plutajući LNG terminal u izgradnji u Wilhelmshavenu, a to je područje dom najveće pomorske baze u zemlji i male trgovačke luke.

Problem postaje sve više gorući kako Njemačka usvaja širu kombinaciju opskrbe energijom, stvarajući prostor za profesionalne lovce na bombe. "Imamo posla s tempiranom bombom", rekao je Jann Wendt, izvršni direktor i osnivač tehnološke tvrtke North.io koja razvija tehnologiju za mapiranje izgubljenog streljiva na dnu oceana.

Jedno od predloženih mjesta za nove terminale za ukapljeni prirodni plin je Minsener Oog, prvi u nizu istočnofrizijskih otoka koji grle sjevernu njemačku obalu zapadno od Wilhelmshavena, gdje se nalazi najveća njemačka pomorska baza i mala trgovačka luka. Procjenjuje se da se u tom području nalazi oko 10.000 tona streljiva, ali da bi došli do terminala, brodovi moraju oštro skrenuti udesno kroz uski prolaz pokraj mjesta odlaganja oružja. Prisutnost eksploziva već je odgodila planove prije ukrajinskog rata za proširenje plovidbenog puta.

‘Ukloniti staro streljivo‘

"Prije nego što se brodski put može proširiti i ispraviti u tom području, staro streljivo mora biti uklonjeno", rekao je Marcus Grünwald, koji vodi lokalni projekt Ureda za plovne putove i brodarstvo za čišćenje bombi. Akutna opasnost uglavnom je ako bi brod skrenuo s kursa i bacio sidro, slučajno detonirajući streljivo.

Nedavna otkrića sugeriraju da bi moglo postojati mnogo veće odlagalište u blizini duž visoravni Hooksiel, južno od Minsener Ooga i blizu luke Wilhelmshaven. "Vjerojatno postoji 300.000 tona streljiva na udaljenosti od oko tri ili četiri kilometra od Wilhelmshavena, velike vruće točke", kaže Uwe Wichert, vojni povjesničar koji savjetuje državu Schleswig-Holstein i Helsinški odbor, skupinu baltičkih zemalja koje rade poboljšati kvalitetu okoliša Baltičkog mora. "Nitko ne zna sa sigurnošću koliko ima streljiva", rekao je.

Wichert se oslanja na britanske vojne arhive i dnevnike lokalne luke. Britanci su kontrolirali sjeverne luke nakon rata i pokrenuli velik dio napora da se riješe zaliha oružja na moru. No dok su najveća odlagališta poznata i plovilima nije dopušteno prolaziti preko njih, malo je podataka o tome gdje je još odbačeno streljivo. Saveznički zapovjednici često su plaćali njemačkim ribarima da izvuku oružje na odlagališta. Plaćeni po tovaru, mnogi su svoje bombe ukrcali nasumično kako bi mogli požuriti po drugu pošiljku, prema transkriptima vladinih razgovora s ribarima 1970. godine.

Ribar koji je prevezao tri pošiljke oružja iz Flensburga do ulaza u fjord Kleine Belt u blizini njemačko-danske granice rekao je da je ono samo bačeno u more na putu do Belta i natrag, prema transkriptu vladina intervjua od 14. rujna 1970. godine. Koristeći ove izvore, njemačke su vlasti uspjele locirati materijal koji je bio bačen pod nadzorom zapadnih saveznika, ali postoje praznine. Nema pouzdanih informacija o oružju ili streljivu koje je bivši Sovjetski Savez mogao baciti u Baltičko more.

Tu je i zaštita okoliša...

Povjerenstvo za zaštitu baltičkog morskog okoliša ili Helcom već godinama radi na ujedinjenju svih baltičkih nacija u nastojanju da se očisti Baltičko more, uključujući i staro streljivo, međutim, ova se skupina službeno prestala sastajati u veljači, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Do sada je pronalaženje i uklanjanje streljiva bilo zamorno. Nakon što oprema za skeniranje pronađe moguću bombu, ronilac se šalje dolje da locira i identificira oružje i utvrdi je li dovoljno stabilno za uklanjanje. U nekim slučajevima, ubojno sredstvo se detonira na licu mjesta, čime se uklanja opasnost od neočekivanih eksplozija, ali postoji opasnost od širenja otrovnog zagađenja.

Gabriel Felbermayr, predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, ekonomskog think tanka, kaže da čak 15 posto njemačkog BDP-a i 3,5 milijuna radnih mjesta ovisi o pomorskom prometu. Ozbiljna nesreća mogla bi poljuljati povjerenje u pomorstvo u regiji, rekao je. "Jedan veliki događaj dovoljan je da uzdrma cijeli ekonomski ekosustav", rekao je. "Očito nam je potrebna javna akcija."

Njemačka je vlada prvi put namijenila dio proračuna za izradu pilot-projekta za testiranje upotrebe moderne tehnologije za sustavno čišćenje cijelih odlagališta umjesto korištenja današnjeg postupka, po dijelovima. Stručnjaci iz SeaTerre i konkurenti, kao što je Thyssenkrupp Marine Services, rade na prototipovima za plutajuću platformu za otkrivanje i uklanjanje bombi koja bi uklanjala streljivo s morskog dna i spaljivala ga na brodu. To bi bio nov način čišćenja stranica koji bi mogao ubrzati proces. Kažu da bi se to moglo učiniti bez ispuštanja toksina u okoliš.

Jedan od prvih testnih kreveta za sličnu tehnologiju vjerojatno će biti kod Minsener Ooga. Njemačka vlada planira podržati tamošnji pilot-projekt kako bi testirala može li se čišćenje povećati. Ako bude odobren, radovi bi počeli do 2024. godine, čime bi se ubrzao proces uklanjanja NUS-a. Alexander Orellano, glavni operativni direktor tvrtke Thyssenkrupp Marine Systems, predviđa da bi jedna takva platforma mogla zbrinuti tri tone streljiva dnevno. Ali problem je - vrijeme.

"To znači da bi trebalo tisuću godina da se riješimo sveg oružja", upozorio je na konferenciji u rujnu.