Napeti politički tjedan u Berlinu se nastavio i u petak.
Nakon što je u srijedu uz pomoć glasova desničarske Alternative za Njemačku (AfD) prošao zahtjev za pooštrenjem useljeničke politike, što su mnogi doživjeli kao kršenje tabua i raskid prešutnog dogovora demokratskih stranaka da ne surađuju s ekstremistima, Unija CDU/CSU je u petak u Bundestag na glasanje dala prijedlog zakona kojem je glavni cilj smanjenje useljavanja.
PROČITAJTE VIŠE Novi njemački vođa daje opasne izjave, retorika mu je slična ekstremnoj desnici: ‘Po ulicama nam šetaju tempirane bombe!‘
Uniju u tomu nisu omeli ni brojni prosvjedi koji se od srijede održavaju ispred podružnica stranaka Unije Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) kao i istup iz stranke nekih poznatih javnih osoba židovskog porijekla koji suradnju demokršćana s desničarima smatraju nedopustivom, piše Deutsche Welle.
Sjednica se pretvorila u dramu nakon što su liberali iz FDP-a najavili da će zatražiti odlaganje glasanja za 11. veljače, na zadnjoj planiranoj sjednici Bundestaga u ovom izbornom razdoblju.
Nakon dramatičnih razgovora iza zatvorenih vrata koji su potrajali satima, što je u potpunosti poremetilo satnicu Bundestaga, uslijedilo je glasanje. I to pet sati kasnije od planiranog.
Iznenađujuće odbijanje zakona
Rezultat ovog maratona je za mnoge bio iznenađujući: zastupnici Bundestaga su većinom glasova i to 350 protiv, 338 za, odbacili zahtjev Unije CDU/CSU za prihvaćanjem prijedloga zakona o reguliranju priljeva useljenika.
Ovakav rezultat se već nazirao u jutarnjim satima kada su mediji pisali o mnogim zastupnicima iz redova demokršćana, ali i liberala koji nisu htjeli pristati na ponovnu suradnju s AfD-om. Friedrich Merz je izrazio žaljenje zbog odbijanja zakona ali je za njegovo odbijanje optužio socijaldemokrate i Zelene te ih optužio da su nespremni za kompromise.
AfD je drugačijeg mišljenja. "Ovo je demontaža Friedricha Merza. Sad je vidljivo da je jedino AfD jamstvo za ograničenje migracije", rekla je dopredsjednica AfD-a nakon glasanja. Weidel je još govorila o "imploziji jedne narodne stranke" ciljajući na činjenicu da su mnogi zastupnici Unije CDU/CSU glasali protiv prijedloga čelništva stranke.
Pitanje "protupožarnog zida"
Uzbudljivom glasanju je prethodila i uzbudljiva rasprava u kojoj je predsjednik zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Rolf Mützenich optužio Uniju i njezinog predvodnika i kancelarskog kandidata Friedricha Merza da "ide glavom kroz zid" kada pod svaku cijenu pokušava progurati svoje zakone bez da pruži priliku ostalim demokratskim strankama da zajednički, mimo AfD-a, postignu dogovor u parlamentu.
Nakon toga riječ je preuzeo kancelarski kandidat Unije i pokretač najnovije rasprave o pooštrenju useljeničke politike Friedrich Merz.
Odmah na početku uslijedila je izjava koja ide direktno na račun njegove prethodnice i političke protivnice Angele Merkel.
"Ja priznajem da je naša stranka odgovorna da u ovom Bundestagu sada sjedi zastupnički klub AfD-a. Ali politika SPD-a i Zelenih je odgovorna za to da se broj zastupnika AfD-a udvostručio", rekao je Merz aludirajući i na politiku Angele Merkel prema izbjeglicama koja je AfD-u, kako mnogi tumače, omogućila politički uzlet.
Merz je odbacio optužbe da Unija glasanjem u petak kao i glasanjem u srijedu otvara vrata desnim ekstremistima iz AfD-a. "Nikad nećemo surađivati s AfD-om. AfD nas želi uništiti", rekao je Merz. I ostali zastupnici Unije koji su se javljali za riječ su jamčili da tzv. "protupožarni zid" protiv desničarskog AfD-a neće biti srušen.
Što se događa s Njemačkom?
Predstavnica stranke Zeleni i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je u obraćanju zastupnicima uoči glasanja rekla kako ju od srijede partneri u inozemstvu pitaju što se to događa s Njemačkom. „Europa s pozornošću prati što se događa u Njemačkoj", rekla je Baerbock. I zato je ponudila Uniji da još promisli.
"Mi imamo šansu barem malo ispraviti sramotu od srijede", rekla je Baerbock aludirajući na zajedničko glasanje Unije i AfD-a. Šansa se sastojala u tome da se zakon uputi na raspravu u tzv. posrednički odbor Bundestaga kako bi bio postignut kompromis stranaka bez AfD-a.
Ograničavanje migracije u prvom planu
No što sadrži prijedlog zakona oko kojeg se podiglo toliko prašine? Tzv. Zakon o ograničavanju priljeva migranata u svojoj osnovi sadrži pooštravanje migracijske politike. Prijedlog zakona sadrži tri ključna dijela.
U Zakonu o boravku ne bi se samo regulirao, nego i ponovno kao nadređeni cilj utvrdio pojam "ograničenja" doseljavanja stranaca. Riječ "ograničenje" bila je uklonjena iz zakona 2023. godine na inicijativu socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade Olafa Scholza.
Spajanje obitelji za osobe sa supsidijarnom zaštitom trebalo bi biti obustavljeno. To se odnosi na osobe koje ne ispunjavaju uvjete za azil, ali iz drugih razloga privremeno mogu ostati u Njemačkoj. Supsidijarna zaštita već je bila suspendirana između 2016. i 2018. godine. Od 2018. godine, iz humanitarnih razloga, mjesečno do 1.000 članova obitelji osoba sa supsidijarnom zaštitom smije doći u Njemačku.
Savezna policija, koja je u Njemačkoj zadužena za osiguranje granica i prometne infrastrukture pa tako i kolodvora i aerodroma, trebala bi dobiti vlastitu nadležnost za "mjere okončanja boravka" na ukupno 5.700 željezničkih stanica u Njemačkoj, za koje je već djelomično nadležna.
Policijski službenici ubuduće bi sami mogli podnositi zahtjeve za pritvor i zadržavanje kako bi osigurali deportaciju stranaca bez prava boravka. Do sada su savezni policajci za to morali tražiti suradnju s policijom pojedinih saveznih zemalja što se u praksi pokazalo kao neučinkovito.
Zakon koji očito nema šanse
No i bez obzira na dramu oko glasanja u Bundestagu, zakon bi imao malo šansi da bar u dogledno vrijeme stupi na snagu. Naime, s obzirom da zalazi i u ingerencije saveznih pokrajina, zakonu zeleno svjetlo mora dati i Bundesrat, dom saveznih pokrajina.
Ovdje su pokrajine, u kojima demokršćani vladaju u koaliciji ili sa socijaldemokratima ili sa zelenima, najavile da neće podržati zakon koji je izglasan zahvaljujući glasovima AfD-a, ali i zbog dijelova zakona koje smatraju nehumanima, poput zabrane spajanja obitelji.
Među najistaknutijim protivnicima ovog zakona iz redova CDU-a je gradonačelnik i premijer grada-savezne pokrajine Berlin Kai Wagner.
Stranke aktualne manjinske vlade Olafa Scholza, SPD i Zeleni, već su u više navrata pojasnile kako su protiv donošenja novih zakona jer smatraju da i važeći zakoni uz striktnu primjenu omogućavaju smanjenje migracije.
PROČITAJTE VIŠE Četiri tjedna prije izvanrednih izbora u Njemačkoj, izgleda da je razbijen jedan od najvećih političkih tabua u Europi
Dio predizborne kampanje
Nešto više od tri tjedna uoči prijevremenih parlamentarnih izbora ispitivanja javnog mnijenja pokazuju vodstvo Unije CDU/CSU koju bi podržalo oko 30 posto ispitanih. AfD se s oko 20 posto nalazi na drugom mjestu, a za SPD i Zelene bi glasalo po 15 posto birača.
U redovitom ispitivanju javnog mnijenja javnog servisa ARD većina građana je za pooštrenje useljeničke politike i podržava inicijativu demokršćanskog kancelarskog kandidata Friedricha Merza.
Analitičari smatraju da iza cjelokupne inicijative stoji želja vodstva Unije da ponovno pridobije one glasače koji su okrenuli leđa demokršćanima jer se nisu slagali s izbjegličkom politikom bivše kancelarke i šefice CDU-a Angele Merkel. No istodobno velik broj potencijalnih glasača Unije se oštro protivi bilo kakvom približavanju AfD-u što su očito mnogi iz redova Unije i shvatili.
No mnogi promatrači su sigurni da je cijela rasprava najviše koristila upravo AfD-u koji se posljednjih godina uspio profilirati kao jedina stranka kojoj je stalo do ograničenja migracija. Maraton u Bundestagu i prepucavanje demokratskih stranaka oko toga kako izbjeći približavanje desničarima AfD je promatrao sa zadovoljstvom sa svojih mjesta na desnom dijelu Bundestaga. Upada u oči da su se zastupnici AfD-a rijetko javljali za riječ što ukazuje na to da se rasprava vodila uglavnom između Unije CDU/CSU i FDP-a s jedne i SPD-a i Zelenih s druge strane.
AfD sebe u prvim izjavama nakon glasanja vidi kao pobjednika današnjeg napetog dana u Bundestagu, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....