Ključni događaji:
• Trump: Zatražio sam od Putina da spriječi masakr u Kursku
• I Rusija i Ukrajina noćas izvele napade dronovima, u Moskvi pogođena zgrada
• Zelenski: Rusija namjerno postavlja uvjete koji odgađaju primirje
• Europa spremna udvostručiti pomoć Ukrajini na 40 milijardi eura
Sve događaje vezane uz pregovore i rat u Ukrajini detaljno smo pratili i jučer. Više pročitajte OVDJE
Putin: Jamčimo za sigurnost ukrajinskih vojnika u Kursku ako se predaju
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da će Rusija jamčiti za sigurnost ukrajinskih vojnika u Kurskoj oblasti ako se predaju. Putin je ukrajinskim vlastima rekao da moraju svojim vojnicima reći da polože svoje oružje.
Ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država Marco Rubio rekao je u petak da će i Rusija tijekom mirovnih pregovora morati napraviti neke ustupke. Međutim, rekao je da je prerano da se nagađa o tim ustupcima te da ona i Ukrajina prvo moraju pristupiti pregovorima.
Rubio je rekao da izjava skupine G7 u kojoj stoji da ona podržava teritorijalni integritet Ukrajine nije promjena američke politike. "Nisam čuo da je predsjednik (SAD-a Donald) Trump rekao da Rusija ima pravo uzeti cijelu Ukrajinu i raditi što želi", rekao je Rubio.
Američki je ministar rekao da će se tijekom pregovora o mirovnom sporazumu morati govoriti o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Prihvatio je Rubio da "svaka zemlja ima pravo braniti sebe i svoj teritorij". Rubio očekuje da će u tome sudjelovati i Amerika i Europska unija.
Kada je riječ o sporazumu o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije, Rubio je rekao da postoje razlozi za "oprezni optimizam".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u petak da Rusija mora prihvatiti predloženi 30-dnevni prekid vatre koji su predložile Sjedinjene Američke Države i Ukrajina.
Zelenski: ‘Putin sabotira diplomaciju. On neće sam okončati ovaj rat‘
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je u petak Sjedinjene Američke Države da pritisnu predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina kako bi doznale je li Rusija zaista spremna okončati rat u Ukrajini. Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna djelovati brzo i konstruktivno. "Mi se ne želimo igrati s ratom", rekao je Zelenski.
Ukrajinski je predsjednik ruskog optužio za laganje o pravo stanju stvari na bojišnici, stradalima i zdravlju ruske ekonomije. "Putin ne može izaći iz ovog rata jer bi onda ostao bez ičega. Zato sada radi sve kako bi sabotirao diplomaciju. Postavlja teške i neprihvatljive uvjete od samog starta, čak i prije primirja", rekao je Zelenski.
Ukrajinac je rekao da će Putin sve uvući u beskonačne pregovore te da će njegovo oružje dotad ubijati ljude. "Svaki uvjet koji Putin predloži je pokušaj blokiranja diplomacije. Tako Rusija operira. Upozorili smo na to", rekao je Zelenski. "Putin neće sam okončati ovaj rat, ali Amerika je dovoljno snažna da to napravi", dodao je ukrajinski predsjednik.
Bijela je kuća ranije u petak pojasnila da je ruski predsjednik Putin razgovarao s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, a ne predsjednik SAD-a Trumpom. Iz Trumpove objave na društvenoj mreži Truth Social moglo se iščitati da je on razgovarao s Putinom.
Ujedinjeni su narodi u petak rekli da je njihova istraga pokazala da je Rusija tijekom rata u Ukrajini počinila ratne zločine, odnosno da je otimala ljude i mučila ih. UN je rekao da je Rusija sistematski napadala civile.
Ruska vojska tvrdi da i dalje brzo napreduje u Kursku
Ruska vojska u petak je priopćila da je ponovno zauzela naselje Gončarovku u ruskoj regiji Kursku, što je najnoviji primjer brzog napredovanja Moskve u tom području koje su ukrajinske snage okupirale u ljeto 2024.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u priopćenju da su ruske trupe "oslobodile" Gončarovku u predgrađu Sudže, grada u Kursku za koji Rusija tvrdi da ga je preuzela od ukrajinske vojske dan ranije. Kijev nije komentirao te tvrdnje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ovaj je tjedan naredio svojoj vojsci da protjera ukrajinske trupe s ruskog tla "što je prije moguće". To je uvjet koji on smatra ključnim prije bilo kakvih mirovnih pregovora.
"Sljedeći koraci" prema primirju i miru u Ukrajini ovisit će o uspjehu njegove vojske u istjerivanju ukrajinskih trupa iz Kurska, upozorio je u četvrtak.
Ukrajina je pokrenula ofenzivu u regiji Kurska u kolovozu 2024. kao odgovor na napad Moskve na njezin teritorij u veljači 2022.
Kijev se tako nadao prisiliti Rusiju da odvrati svoje vojnike s drugih dijelova bojišnice i iskoristiti ovo područje kao adut za pregovaranje u slučaju mirovnih pregovora.
No posljednjih su se dana ukrajinski vojnici morali brzo povući nakon ruskog proboja.
Bijela kuća: ‘Nikad nismo bili bliže miru‘
Jučerašnji razgovori s Rusijom bili su produktivni, rekla je Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće, koja je upravo razgovarala s novinarima u Washingtonu.
Pojasnila je da Donald Trump nije telefonski razgovarao s Vladimirom Putinom, kako su neki mediji krivo protumačili, već se njegova objava na Truth Socialu odnosila na jučerašnji sastanak Putina i izaslanika Stevea Witkoffa.
- Bio je to produktivan dan. Nikad nismo bili bliže miru. Witkoff je razgovarao s predsjednikom Putinom - rekla je Leavitt, dodavši da termin telefonskog razgovora Trumpa i Putina još uvijek nije dogovoren.
Zelenski: Moskva komplicira i odgađa prekid vatre
Razmjena zarobljenika i bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre prvi su brzi koraci koji nas mogu približiti pravednom i trajnom miru, poručio je putem društvenih mreža ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Osvrnuo se na jučerašnji istup Vladimira Putina, koji je postavio svoje uvjete za primirje.
"Ukrajina je spremna to učiniti, jer ukrajinski narod želi mir više nego itko drugi. Sada svijet vidi kako Rusija namjerno postavlja uvjete koji samo kompliciraju i odgađaju sve, jer Rusija je jedini subjekt koji želi nastavak rata i slom diplomacije", kaže Zelenski.
Otkrio je da je jutros razgovarao s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom, putem kojeg je papi Franji zaželio brz oporavak te zahvalio na molitvama i moralnoj potpori ukrajinskom narodu.
Vojni analitičar: Nije točno da su tisuće Ukrajinaca okružene
Na Trumpove tvrdnje da su "tisuće ukrajinskih vojnika potpuno okružene od ruske vojske" reagirao je sigurnosni i vojni analitičar Skya Michael Clarke. Ističe da su to pretjerane konstatacije.
- Točno je da se Ukrajinci povlače iz Kurska, imali su oko 35 kilometara širok džep kroz koji su trebali izaći, a taj prostor se danas suzio. Neki od njih su možda zarobljeni, ali većina njih, mislim, vjerojatno može pobjeći - rekao je Clarke.
Na istom je tragu i Michael Kofman, vojni analitičar think tanka Carnegie Endowment. Kaže da su Trumpove tvrdnje "fikcija". Guardian citira i visokog ukrajinskog vojnog dužnosnika koji je potvrdio da povlačenje traje već dva tjedna.
- Nakon sedam mjeseci, jednostavno smo se povukli. Nitko nas nije okružio - izjavio je.
Čak i ruski ratni blogeri preispituju službene objave ruskih vlasti o tome da su okružili Ukrajince. Ističu da nema dokaza s terena da se takvo što dogodilo.
Istovremeno, rusko je ministarstvo obrane danas objavilo da je "oslobodilo" 28 naselja u regiji Kursk, uključujući i grad Sudžu. Priopćili su i da su zauzeli jedno naselje u regiji Sumi, s ukrajinske strane granice.
Trump: Zatražio sam od Putina da poštedi živote Ukrajinaca i spriječi masakr
Donald Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da je jučer održan "vrlo dobar i produktivan" razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te poručio da postoji "vrlo dobra šansa da će ovaj grozan, krvavi rat konačno završiti".
"Baš u ovom trenutku, tisuće ukrajinskih vojnika potpuno su okružene od ruske vojske i u vrlo su lošem i ranjivom položaju. Snažno sam zatražio od predsjednika Putina da im se poštede životi. Bio bi to užasan masakr, kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata. Bog ih blagoslovio sve!!!", napisao je Trump.
Iz njegove objave nije jasno je li osobno razgovarao s Putinom ili se to odnosi na jučerašnji moskovski posjet Stevea Witkoffa.
Putin osam sati držao Witkoffa na ledu, ispratio ga iz Kremlja u 1.30 s jasnom porukom
Ivor Bennett, moskovski dopisnik Sky Newsa, objavio je detalje jučerašnjeg moskovskog "izleta" Stevea Witkoffa (67). Trumpov je posebni izaslanik, kako doznaje, u glavnom gradu Rusije proveo 12 sati, od čega je otprilike osam sati čekao da ga Vladimir Putin pozove u jednu od dvorana Kremlja.
Witkoff je milijarder i bivši nekretninski mogul kojeg je Trump prošle godine imenovao izaslanikom za Bliski istok, no vrlo brzo je postao jedan od njegovih glavnih ljudi od povjerenja, koji je sad preuzeo ključnu ulogu u pregovorima o mogućem primirju u Ukrajini.
Njegov je posjet Moskvi dogovoren prije nekoliko dana, piše Bennett, a premda se s Putinom trebao sastati u vrijeme ručka, primljen je tek u kasnim večernjim satima. Slučajno ili ne, ruski je predsjednik dan ranije najavio da će se u Kremlju susresti s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.
"Ne znamo je li tajming bio namjeran, ali definitivno se ne čini kao slučajnost. Štoviše, djeluje kao klasična Putinova igra moći. Šef Kremlja ne voli kad je stjeran u kut i kad mu se govori što bi trebao napraviti, pogotovo na svojem terenu. Ovo je izgledalo kao njegova poruka Amerikancima: ja sam šef, ja određujem raspored i nikome ništa ne dugujem", piše Bennett.
Naposljetku je Witkoffu omogućio sastanak licem u lice, ali nakon što je pala noć i iza zatvorenih vrata. O čemu su i koliko dugo razgovarali, nije poznato, no Putin je ranije na press konferenciji s Lukašenkom jasno dao do znanja da će pristati na primirje samo ako se ispune njegovi uvjeti.
Prema informacijama režimskog Radio Majaka, sastanak s Witkoffom u Kremlju završen je oko 1.30, a pola sata kasnije Trumpov je izaslanik viđen u zračnoj luci Vnukovo. I to ne s Putinovim pristankom, nego listom zahtjeva na koje Trump tek treba odgovoriti.
Trump: Milijuni su mrtvi, bit će ih još puno ako ne sklopimo primirje
Američki predsjednik Donald Trump započeo je novi dan napadom na svojeg prethodnika Joea Bidena putem mreže Truth Social, gdje je ponovio već puno puta izrečenu konstataciju da rat u Ukrajini ne bi ni počeo da je on bio predsjednik.
"Pokvareni Joe Biden uvalio nas je u pravu zbrku s Rusijom (i svima ostalima!), ali ja ću nas izvući. Milijuni ljudi su nepotrebno mrtvi, nikad ih se više neće vidjeti. I bit će ih još puno ako ne potpišemo prekid vatre i Konačni sporazum s Rusijom. Ne bi bilo rata da sam ja bio predsjednik. Jednostavno, 100%, ne bi se dogodilo", objavio je Trump, uz dodatak da se ne bi dogodio ni "7. listopada s Izraelom", a "povlačenje iz Afganistana bilo bi snažno i ponosno, a ne najsramotniji dan u povijesti naše zemlje".
Dronovi oštetili zgrade u Moskvi
Iz Moskve stižu fotografije oštećenih stambenih zgrada nakon noćašnjeg ukrajinskog napada dronova. Prema izvještajima ruskih službi, u napadu nije bilo ozlijeđenih.
Kremlj: Putin poslao Trumpu poruku vezanu uz prijedlog primirja
Kremlj je u petak objavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin putem posebnog izaslanika poslao poruku američkom kolegi Donaldu Trumpu vezano uz njegov prijedlog za primirje u Ukrajini i kazao da postoje razlozi za „oprezni optimizam”.
Putin je u Moskvi održao kasnonoćne razgovore s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom o prijedlogu 30 dana dugog primirja u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Kijev je ranije već prihvatio tu ideju.
Peskov je kazao da je Putin preko Witkoffa poslao „signale” Trumpu te da je ruski čelnik upoznat s američkim razmišljanjima o Ukrajini.
„Postoje određeni razlozi za oprezni optimizam. Jučer ste čuli vrlo važnu izjavu predsjednika Putina koji je odgovarao na pitanje novinara. Rekao je da podržava stav predsjednika Trumpa po pitanju dogovora, no postavio je nekoliko pitanja na koja treba zajednički odgovoriti”, rekao je glasnogovornik Kremlja.
„Tako da svakako još ima puno toga što se treba poduzeti, no sve u svemu, predsjednik je izrazio solidarnost sa stavom gospodina Trumpa”.
Peskov je najavio da će Rusija i SAD raditi na organiziranju telefonskog razgovora između dvojice predsjednika nakon što Witkoff izvijesti Trumpa o razgovoru s Putinom.
Kremlj: Witkoff se sastao s Putinom, uskoro razgovor dvojice predsjednika
Službeni Kremlj potvrdio je da se Steve Witkoff, posebni izaslanik Donalda Trumpa, jučer sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Glasnogovornik Dmitrij Peskov otkrio je da je dogovoren i razgovor između Trumpa i Putina, ali da točno vrijeme još nisu utvrdili.
- Nakon što gospodin Witkoff prenese sve informacije primljene u Moskvi svojem šefu države, odredit ćemo vrijeme razgovora - rekao je Peskov, a prenosi agencija Tass.
Poručio je da u obje zemlje postoji "razumijevanje" te da je razgovor između dvojice predsjednika "neophodan". Rekao je da je Putin preko Witkoffa poslao Trumpu poruku o njegovom prijedlogu za 30-dnevni prekid vatre, kao i da se "generalno slaže" po pitanju Ukrajine, ali da ima "još puno posla".
Europa je spremna ‘podebljati‘ pomoć Ukrajini na 40 milijardi eura
Europska unija trebala bi biti spremna ići tako daleko da udvostruči vojnu pomoć Ukrajini na 40 milijardi eura, bude li potrebno, navodi se u dokumentu u koji je Reuters imao uvid u petak.
Dokument, ažurirana verzija ranijeg prijedloga koji nije sadržavao ciljanu svotu, također kaže da bi svaka zemlja EU-a koja sudjeluje u naporima trebala pridonijeti "u skladu sa svojom gospodarskom težinom".
Budući da je budućnost američke potpore Ukrajini neizvjesna, zemlje EU-a izrazile su široku spremnost da nastave podupirati zemlju u ratu izazvanom ruskom invazijom 2022., ali diplomati kažu da se nekoliko država protivi fiksnim ciljevima.
List navodi da je EU dao oko 20 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini prošle godine i potiče zemlje EU-a da učine barem isto 2025. godine, a ukupna svota "potencijalno bi mogla doseći" 40 milijardi eura, ovisno o potrebama Kijeva.
Čelnici EU-a vjerojatno će raspravljati o prijedlogu Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), na čelu s bivšom estonskom premijerkom Kajom Kallas, na samitu sljedeći tjedan.
EEAS-ov ‘non-paper‘ što u diplomatskom žargonu znači da se radi o dokumentu za raspravu, a ne o službenom prijedlogu, predlaže da se čelnici kao prvi korak sljedećeg tjedna dogovore da Kijevu ove godine isporuče 2 milijuna komada streljiva za topništvo velikog kalibra.
Mađarska, čiji je premijer Viktor Orban kritizirao sankcije EU-a Rusiji i vojnu pomoć Ukrajini, rekla je u petak da bi mogla pridonijeti sredstvima zajedničkoj obrambenoj politici EU-a, ali ne pristaje na zajedničko zaduživanje EU-a za obranu.
Europska unija produžuje sankcije za Ruse
Europski diplomati sklopili su jutros dogovor o produživanju sankcija za oko 2000 ruskih državljana na još šest mjeseci, do 15. rujna. Nakon što je Mađarska zaprijetila da bi mogla staviti veto na odluku, s popisa sankcioniranih ljudi maknute su četiri osobe, te još tri koje su u međuvremenu preminule, citira Guardian izvore iz EU.
Na popisu sankcioniranih ljudi nalazi se i ruski predsjednik Vladimir Putin, ali i milijarder Mihail Fridman, premda je prošle godine Opći sud EU donio presudu prema kojoj on nije trebao ni biti na popisu.
Witkoff napustio Moskvu: ‘Postoji oprezni optimizam‘
Steve Witkoff, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, jutros je napustio Moskvu gdje je sinoć imao sastanak s Vladimirom Putinom i ruskim dužnosnicima, izvijestila je agencija Tass.
O razgovoru još uvijek nema nikakvih informacija. Mike Waltz, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je za Fox News da nakon sastanka postoji "oprezni optimizam" te da će Witkoff evaluirati predsjednika Trumpa prije nego se odluči o sljedećim koracima.
Rusija: Ukrajina pogodila naftnu rafineriju, vatrogasci gase požar
Izvještaj o novom napadu ukrajinskih snaga stiže iz južne regije Krasnodar, čiji je guverner Venjamin Kondratjev otkrio da je tijekom noći pogođena naftna rafinerija Tuapse.
Zapalio se veliki spremnik benzina, a na terenu je 121 vatrogasac koji gasi požar. Nema izvještaja o žrtvama. Prema pisanju Reutersa, pogođena rafinerija opskrbljuje kupce iz Kine, Malezije, Singapura i Turske.
Ukrajinska vojska objavila je i da su njezini dronovi također pogodili plinska postrojenja u regijama Tambov i Saratov.
I Rusija lansirala dronove, ranjeno nekoliko ljudi
I Rusija je noćas lansirala dronove. Prema izvještaju ukrajinske vojske, oboreno je 16 od 27 dronova koji su letjeli na sjeveroistok Ukrajine. Još devet ih nije pogodilo mete. Kako prenosi Sky News, nekoliko je osoba ranjeno u oblasti Harkiv, gdje je napad uzrokovao požar na bolnici.
Ukrajinci ponovno dronovima napali Moskvu
Nakon što je Vladimir Putin u četvrtak de facto odbio prijedlog o 30-dnevnom primirju, uz napomenu da se prekid vatre može dogoditi samo pod uvjetima koji bi zadovoljili Rusiju, Ukrajina je lansirala novi napad dronovima na Moskvu.
Kako prenosi The Telegraph, ruska protuzračna obrana oborila je četiri drona koji su letjeli prema glavnom gradu, a prema riječima gradonačelnika Sergeja Sobjanina, zabilježena je "mala šteta" i nije bilo žrtava.
Ipak, prema snimkama nadzornih kamera s društvenih mreža vidi se da je najmanje jedan dron pogodio stambenu zgradu.
Drugi je ovo ukrajinski napad dronovima na Moskvu ovog tjedna, nakon što su u utorak, nekoliko sati prije pregovora sa SAD-om u Saudijskoj Arabiji, također pogodili stambene zgrade u glavnom gradu Rusije.
Vance: Šokiralo bi me da Trump pomakne nuklearno oružje na istok Europe
Potpredsjednik SAD-a JD Vance rekao je u četvrtak kako bi bio šokiran da predsjednik Donald Trump želi da se nuklearno oružje pomakne dalje na istok Europe.
Vance je odgovarao na pitanje vezano uz izjavu poljskog predsjednika da bi SAD trebao prebaciti nuklearno oružje na njezin teritorij kao sredstvo odvraćanja od buduće ruske agresije.
- Nisam razgovarao s predsjednikom o tom konkretnom pitanju, ali bio bih šokiran da on podržava širenje nuklearnog oružja dalje na istok Europe - rekao je tijekom intervjua za Fox News.
Andrzej Duda pozvao je SAD da prebaci nuklearno oružje na teritorij Poljske kao sredstvo odvraćanja od buduće ruske agresije, o čemu je nedavno razgovarao s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu i Rusiju Keithom Kelloggom, izvijestio je u četvrtak Financial Times.
- Granice NATO-a pomaknule su se na istok 1999., tako da bi se 26 godina kasnije trebala pomaknuti i infrastruktura NATO-a na istok. Za mene je to očito - citira FT riječi Andrzeja Dude u intervjuu.
Bilo bi sigurnije da je to oružje već u zemlji, rekao je Duda.
Nakon turbulentnog tjedna kojeg je obilježio sastanak američkih i ukrajinskih izaslanstava u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, načelno je, između Kijeva i Washingtona dogovoren plan o 30-dnevnom primirju koji će se predstaviti Moskvi. Posebni Trumpov izaslanik Steve Witkoff nalazi se u ruskoj metropoli i, kako ekskluzivno izvještava POLITICO, s predsjednikom Putinom trebao bi se sastati "u zatvorenom formatu" tijekom četvrtka navečer. U međuvremenu, ovo je ono što dosad znamo o svim početnim pregovaračkim pozicijama četiri ključna aktera.
Ukrajinska pozicija
Ukrajina je u utorak na pregovorima u Džedi pristala na automatsko 30-dnevno primirje s Rusijom nakon što ju je Washington ucijenio tako što je prestao slati vojnu i obavještajnu pomoć. Uvjet za to je da i Rusija poštuje primirje, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preko X-a. Zelenski ponavlja da je trajno rješenje pravedan mir - što podrazumijeva vraćanje okupiranih područja.
Nakon press konferencije Vladimira Putina u srijedu, ukrajinski je predsjednik reakciju ruskog predsjednika nazvao "manipulativnom". Putin se ne usuđuje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu otvoreno reći da želi nastaviti rat, rekao je Zelenski u večernjoj videoporuci.
"I zato u Moskvi povezuju ideju primirja s takvim uvjetima da iz toga sveukupno ništa ne može proizaći ili se ništa ne može postići što je duže moguće", ustvrdio je Zelenski.
Ukrajinski čelnik rekao je da je to trik Putina, koji bi - tvrdi Zelenski - učinio sve da odgodi ili spriječi njegovu praktičnu provedbu umjesto da kaže jasno "ne".
Ruska pozicija
Moskva je prije odbijala bilo kakvo kratkoročno primirje. Ruski predsjednik Vladimir Putin ponavlja kako ne dolazi u obzir da odustanu od Krima i ostalih zauzetih ukrajinskih teritorija te traže da se Ukrajina povuče i iz preostalih dijelova četiri regije na koje Rusija polaže pravo. Rusija je predstavila SAD-u popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, objavio je u četvrtak Reuters. Na zajedničkoj press konferenciji koju je u Moskvi održao s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, ruski predsjednik ustvrdio je da se trebaju ukloniti i "temeljni uzroci krize".
Jedno od područja spora je ruska regija Kursk, rekao je Putin, gdje je Ukrajina pokrenula vojnu invaziju i zauzela dio teritorija. Iznoseći neka od svojih pitanja o tome kako bi prekid vatre funkcionirao, Putin je rekao: "Kako će se koristiti tih 30 dana primirja? Da se Ukrajina mobilizira? Ponovno naoruža? Obučava ljude? Ili ništa od toga? Zatim pitanje - kako će se to kontrolirati? Tko će izdati zapovijed da se prekinu borbe? Po koju cijenu? Tko odlučuje tko je prekršio eventualni prekid vatre na bojišnici od preko 2000 kilometara? Sva ta pitanja zahtijevaju pedantan rad s obje strane", zaključio je Putin.
Dosad su Rusi inzistirali na tome da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u te da Krim i okupirani istok Ukrajine budu međunarodno priznati kao dio Rusije. Odbijaju raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini. Rusija inzistira da je korijen rata u širenju NATO-a prema istoku.
PROČITAJTE VIŠE Svi čekaju da Putin kaže ‘ne‘: Ovo su svi scenariji Trumpove osvete!
Američka pozicija
Donald Trump volio bi ući u povijest kao mirotvorac koji zaustavlja ratove.
No, za razliku od Clintonove administracije koja je barem dvije godine ozbiljno radila na pripremama za zaustavljanje rata u BiH, u intenzivnoj suradnji s europskim saveznicima i Hrvatskom, Trump hoće mir u Ukrajini po kratkom postupku. Obustavio je vojnu pomoć Ukrajini, a potom i obavještajnu kako bi Zelenskog natjerao na primirje. Prema izjavama Trumpa i suradnika, stav je današnje američke administracije da Ukrajina treba odustati od okupiranih dijelova svojeg teritorija. Državni tajnik Marco Rubio izjavio je u ponedjeljak da u svakom mirnom sporazumu Ukrajina mora odustati od teritorija koji je Rusija zauzela od 2014. nadalje i da će u budućim razgovorima s Moskvom biti imperativ utvrditi što je Rusija spremna ustupiti. Ukratko: Amerika očekuje od Ukrajine kapitulaciju.
PROČITAJTE VIŠE Upravo gledamo kapitulaciju Ukrajine. Sad je sporna samo jedna točka‘
Europska pozicija
EU je jasno za Ukrajinu, nakon Trumpova sukoba sa Zelenskim obećali su intenzivnu pomoć Ukrajini i jačanje europskih obrambenih snaga. "Postizanje mira snagom zahtijeva od Ukrajine da bude u najjačoj mogućoj poziciji, s vlastitim snažnim vojnim kapacitetima", stoji u izjavi koju je prije tjedan dana potpisalo 26 europskih čelnika, obvezujući se na još intenzivniju podršku Ukrajini. Ukrajina se ne bi mogla obraniti od bitno nadmoćnije Rusije da nije bilo zapadne vojne pomoći. "Zajedno sa svojim saveznicima Europska unija ostaje posvećena osiguranju političke, financijske, ekonomske, vojne i diplomatske pomoći Ukrajini", obvezala se EU na summitu 7. ožujka.
Suočena s potencijalnim povlačenjem Amerike iz europske sigurnosne arhitekture, Europa je u jednoj od najvećih geopolitičkih kriza u više desetljeća, navodi Politico.
Ako Ukrajina ne dobije jasne garancije, može li prihvatiti kompromis?
Sadašnji prijedlog Washingtona zvuči kao legalizacija ruske okupacije, bez garancije da se Putin neće širiti dalje, na Moldaviju, Gruziju, možda baltičke zemlje. Mi jako želimo mir, ali trebamo sigurnosne garancije, poručuje Zelenski. Marco Rubio u utorak je rekao da su s Ukrajincima razgovarali o trajnom okončanju rata, uključujući i to "kakvu će vrstu jamstava imati za svoju dugoročnu sigurnost i prosperitet". No, nije rekao kakva su to jamstva. Zelenski bi kao sigurnosno jamstvo htio članstvo u NATO-u, a Trump je jasno rekao da to ne dolazi u obzir.
Washington traži sporazum o korištenju ukrajinskih rudnih rezervi i smatra da je to dovoljna garancija. Trump to vidi kao učinkovito sigurnosno jamstvo, tvrdeći da bi to odvratilo Ruse od novih napada jer bi američke tvrtke bile na terenu. Kritičari ističu da je to besmisleno jer američka ekonomska prisutnost u Ukrajini nije odvratila Putina 2014. ili 2022.
Mogu li Rusi prihvatiti vojnike iz zemalja NATO-a na teritoriju Ukrajine?
To se ne čini izgledno. Osim ako Amerika ne uđe u rat i vojno porazi Rusiju.
Može li Europa prihvatiti opciju da ona nije ta koja čuva mir u Ukrajini?
Teoretski je moguće zamisliti UN-ove mirovne trupe bez prisutnosti europskih snaga ili vojnika bilo koje članice NATO-a, u slučaju postizanja mirovnog sporazuma koji bi odgovarao i Rusiji i Ukrajini. No, u ovom trenutku nije jasno kakav bi to sporazum mogao biti kad Ukrajina želi oslobađanje svojih okupiranih područja, a Rusija ne. Mirovni sporazum s ozbiljnim kompromisom između dviju strana zahtijevao bi veliku prisutnost mirovnih snaga. U BiH je, naprimjer, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. došlo 40.000 američkih vojnika garantirati mir. Europa ne bi mogla pasivno prihvatiti bezuvjetnu kapitulaciju Ukrajine, kako to sada, čini se, traži Washington, jer bi to značilo da je Putin dobio američki blagoslov za nastavak osvajačkih pohoda.
Može li Amerika podnijeti da ne dođe do mira?
Nakon što je Rusija zauzela Krim 2014. bilo je puno pokušaja uspostave primirja između Moskve i Kijeva. Svi su propali. Donald Trump vodio je predizbornu kampanju obećavajući uspostavu mira. Trump je političar koji je spreman u jednom danu nekoliko puta promijeniti svoju odluku, kao u vezi s uvođenjem carina, a da mu to njegovi birači ne uzmu za zlo. Slično kao i s prijedlogom da uspostavi mir na Bliskom istoku tako što će raseliti dva milijuna stanovnika Gaze i tamo sagraditi turistički resort, Trump ima snažnu inicijativu, ali to zasad ne prati detaljna i ozbiljna diplomatska priprema bez koje je dugoročni mir nezamisliv.
Može li se postići mirovni sporazum ovako kako su to zamislili u Trumpovoj administraciji?
Teško. Rusija je pod međunarodnim sankcijama, ali je te sankcije nisu bacile na koljena. Država ni u trećoj godini rata nije proglasila opću mobilizaciju, nego Rusi atraktivnim plaćama privlače strane vojne plaćenike da se bore za njih. Dakle, jača strana u ratu ni s čim nije prisiljena na mir. Trump je zamislio postizanje mira tako što će Ukrajinu natjerati na kapitulaciju, no ni to mu neće poći za rukom jer europske zemlje poručuju da će pojačati pomoć Ukrajini i intenzivirati ulaganje u vlastitu obranu u slučaju da se SAD odluči vojno povući iz Europe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....