Informacija da je kineski proizvođač e-automobila BYD predstavio novi sustav punjenja baterija, koji može dodati oko 470 kilometara dosega za samo 5 minuta, otvara pitanje hoće li NR Kina dominirati globalnim tržištima zahvaljujući tome što pobjeđuje u tehnološkoj utrci, a ne, kao nekoć, jer učinkovito kopira zapadne tehnologije, pa na međunarodnom tržištu više dominira cijenom nego kvalitetom.
Predstavljanje tzv. Super e-Platforme BYD-a istovremeno je rukavica bačena svim ostalim velikanima auto-industrije, ali i ozbiljno pitanje za lidere EU; znači li obrana od ‘previše jeftinog‘ uvoza iz NR Kine zaustavljanje transfera tehnologije budućnosti prema EU? U situaciji kad je postalo jasno da je oslanjanje na Sjedinjene Države kao izvorište high tech rješenja u novim proizvodima ili poslovnim konceptima rizična opcija, odmah po objavi vijesti da je BYD predstavio sustav punjenja tri puta brži od najbržeg Teslinog, Europska komisija izvela je oštar regulatorni napad na BYD zbog nedopuštenih subvencija u Mađarskoj.
PROČITAJTE VIŠE Dok nas šefica EK priprema za Treći svjetski rat, Kina je donijela povijesnu odluku!
"Prema podacima tvrtke BYD, platforma ima snagu punjenja od 1.000 kilovata i prima do 1.000 ampera. To znači da može puniti baterije brzinom od otprilike 2 km u sekundi te dodati 400 km dosega u pet minuta. Predstavljanje ove tehnologije sugerira da je BYD uspješno prevladao nekoliko prepreka u ultra-brzom punjenju, uključujući sigurnosne rizike, kraći vijek trajanja baterije i dodatne troškove povezane s instalacijom super-brzih punjača", piše Financial Times.
Lansiranja baterije koja puni e-vozila s pristojnim dosegom za 5 minuta jedan je od najjačih argumenata za razbijanje skepse vozača sklonijih vozilima pogonjenim benzinskim i dizelskim motorima na unutrašnje sagorijevanje. "Shay Natarajan, partnerica u Mobility Impact Partners, fondu privatnog kapitala, izjavila je kako BYD koristi sofisticiraniji sustav hlađenja baterije u usporedbi sa zapadnim proizvođačima automobila. Ovo omogućuje bateriji da brže dosegne najvišu snagu punjenja te da tu maksimalnu snagu zadrži dulje tijekom ciklusa punjenja, čime se povećava prosječna snaga punjenja za vrijeme punjenja i omogućuje znatno brže punjenje,‘ rekla je Natarajan", prenosi FT.
Glavni konkurent BYD-a – Tesla – trenutačno nudi sustav punjenja koji omogućuje triput sporije punjenje od BYD-ovog, i s manjim dosegom; oko 15 minuta za 320 kilometara. Tu je Muskova Tesla čak lošija od Mercedes-Benza koji je nedavno predstavio CLA sedan sa sustavom punjenja od 10 minuta i dosegom 325 kilometara, dok BMW tek najavljuje 30-posto brže punjenje s dosegom od 300-injak kilometara. Glavni konkurent BYD-u zapravo je kineski baterijski div CATL, koji najavljuje super-sustav za punjenje koji dodaje 1 kilometar po sekundi ili 600 kilometara za 10 minuta.
PROČITAJTE VIŠE Desant na teritorij Volkswagena i Mercedesa: Kineski gigant gradi tvornicu u srcu Europe
‘Brze‘ sustave za punjenje BYD nudi uz & Tang modele, a za njih će naplaćivati nešto više cijene nego za usporedive modele konkurencije (početna cijena oko 37-38.000 dolara). Uz informacije da se BYD upravo nadvio nad Muskovu Teslu - kompaniju koja teško može obraniti svoje nerealno visoke valuacije, Europska komisija najavila je da planira zagorčati život BYD-u u Mađarskoj.
Nejasno je koliko se radi o pokušaju razračunavanja s politički ‘nestašnim‘ Viktorom Orbanom, a koliko stvarna potreba za zaštitu EU tržišta od nelojalne konkurencije. Ako evidentno kao kontinent počinjemo zaostajati u ključnim tehnološkim probojima, što zapravo zaštita od nelojalne konkurencije znači za europske građane (porezne obveznike) ako će plaćati puno više cijene za vozila tehnološki, recimo to blago, manje napredna nego što su kineska? S obzirom da je EU, primjerice, praktično nigdje na polju umjetne inteligencije bez Amerike i Kine, kao i nizu drugih novih tehnologija, tehnološka izolacija zbog zaštite ‘domaćih interesa‘ zvuči kao sada već prepoznatljivi proizvod ispao iz automata ne baš dobrih ideja briselskih birokrata. Kao da uporno misle korak unazad.
"Bruxelles istražuje je li Kina osigurala nepoštene subvencije za tvornicu električnih automobila BYD u Mađarskoj, što je vrlo osjetljiv potez usmjeren na sve dublje gospodarske veze između Pekinga i Viktora Orbána. Dvije osobe upoznate s temom izjavile su za Financial Times kako je Europska komisija u početnoj fazi istrage o stranim subvencijama vezanim uz BYD-ovu tvornicu, čime će se dodatno pojačati trgovinske napetosti s Pekingom. Ako Bruxelles utvrdi da je kineska kompanija imala koristi od nepoštene državne pomoći, mogao bi je prisiliti na prodaju dijela imovine, smanjenje kapaciteta, vraćanje subvencija i potencijalno plaćanje kazne za nepoštivanje propisa", opisuje FT.
Praktično se radi o tome da EU provocira budućnost, odnosno obujam kineske investicije u Mađarskoj, državi članici EU, jer ostali lideri EU pretežito ne vole Orbana, a Orban uz pomoć BYD-a i NR Kine Mađarskoj osigurava investiciju od 4 milijarde eura i 10.000 radnih mjesta. Je li viši interes disciplinirati Orbana ili u EU imati tehnološki naprednu tvornicu s 10.000 radnih mjesta, odnosno investiciju od 4 milijarde eura?
Podsjetimo da su se njemački proizvođači automobila otvoreno bunili protiv tarifa na kinesku konkurenciju, pa ih je Ursula von der Leyen ipak uvela zbog njihove zaštite, a sada Mađarsku valjda štite od kineskih 4 milijarde eura i 10.000 novih radnih mjesta za Mađare... Otvara se pitanje ponaša li se EU trumpistički u zaštiti domaćih tržišta, samo na nešto drugačiji način? Je li Regulacija stranih subvencija ono što su Trumpu tarife, tj. čudna zamisao održavanja domaćeg prosperiteta i međunarodne konkurentnosti hiper-agresivnom regulacijom?
"Uredba o stranim subvencijama od njezina uvođenja 2023. godine nekoliko je puta korištena protiv kineskih tvrtki. Može nametnuti širok raspon mjera ako utvrdi da su kompanije primile bilo koji oblik izravnog ili neizravnog doprinosa od vlada izvan EU-a, uključujući potpore, beskamatne ili niskokamatne kredite, porezne poticaje, državno financirano istraživanje i razvoj te vladine ugovore. Glasnogovornik Komisije odbio je komentirati. Glasnogovornik BYD-a nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Komisija je već utvrdila da je BYD, zajedno s drugim kineskim proizvođačima automobila, primao subvencije u trgovinskoj istrazi prošle godine, što je dovelo do uvođenja carina na uvoz", piše FT.
Imamo, dakle, situaciju da NR Kina navodno ilegalno potiče gradnju ogromnog pogona na nekakvoj livadi u Mađarskoj, u koji će uložiti 4 milijarde te zaposliti 10.000 ljudi, dok najveći njemački proizvođač oružja – Rheinmetall – najavljuje preuzimanje Volkswagen pogona za proizvodnju oružja. Tko u takvoj političko-ekonomskoj realnosti djeluje racionalno? EU, Mađari, Kina, Sjedinjene Države…?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....