BUGARI NA ČELU

NOVI ŠEF BRUXELLESA Najsiromašnija država predsjedat će Europskom unijom

 
 REUTERS

Estonija prelaskom u Novu godinu predaje dužnost predsjedanja Europskom unijom Bugarskoj, državi koja je u EU ušla 1. siječnja 2007. godine. Estonsko predsjedanje smatra se uspješnim, pogotovo oko digitalne ekonomije, što će biti i jedan od prioriteta Bugarske sljedećih šest mjeseci.

Tijekom estonskog predsjedanja EU na razini 27 država uspjelo se postići dogovor o prvim prioritetima u pregovorima o Brexitu i dalo se zeleno svjetlo za prelazak u novu fazu, onu u kojoj će razgovarati i o prijelaznom razdoblju i o budućim odnosima.

Brexit

Kakvi god bili drugi prioriteti, i tijekom bugarskog predsjedanja Europskom unijom glavna tema svakako će biti pregovori o Brexitu. Bugarska se dobro pripremila za svoje predsjedanje Europskom unijom i vidljivo je da je Sofiji stalo do toga da se dokaže ravnopravna s drugima. Neke od prioriteta je dogovorila s Estonijom koja je predsjedala prije nje i Austrijom koja će preuzeti predsjedanje poslije Bugarske, a neke je prioritete nametnula sama.

“Prioriteti ne bi bili prioriteti da ih je puno”, često kažu diplomati u EU. Bugarska je sve sažela u četiri glavna prioriteta: budućnost Europe i mladi, sigurnost i stabilnost, digitalna ekonomija te proširenje na Zapadni Balkan.

Prva je tema u skladu s politikom koju već dulji niz godina promovira i Europska komisija jer je nezaposlenost mladih i njihova perspektiva i dalje ozbiljan problem u mnogim članicama Europske unije, iako je ekonomija konačno krenula nabolje.

Ilegalna migracija

Bugarsko predsjedanje Europskom unijom želi temu sigurnosti i stabilnosti povezati uz zaštitu vanjskih granica i suočavanje s migracijama te prijetnjom terorizma. Kao država koja ima kopnenu granicu s Turskom, Bugarska je i prije bila suočena s ilegalnom migracijom.

Bugarska želi vratiti nadu za proširenje i državama Zapadnog Balkana pa je i to postavila kao prioritet tijekom svog predsjedanja. Radi toga će se, na 15. godišnjicu Solunskog summita, u Sofiji sredinom svibnja održati poseban summit EU posvećen Zapadnom Balkanu na kojem bi se još jednom trebala potvrditi privrženost EU za proširenje prema ovom području.

Dotad će Europska komisija imati spremnu i strategiju koju će usvojiti već u veljači. Tom će se strategijom odrediti i indikativni redoslijed događaja koji bi mogao dovesti do ulaska najnaprednijih kandidata u EU do 2025. godine, a to su u ovom trenutku Crna Gora i Srbija. Bugarsko predsjedništvo EU neće ići dalje od te strategije Komisije te će sva jamstva koja budu dana za nastavak proširenja biti popraćena naglaskom na zadržavanju pristupa individualnih zasluga. Bugarska je vlada i u sklopu priprema za svoje predsjedanje održala nekoliko sastanaka s državama Zapadnog Balkana.

Neugodna činjenica

Kako se približava vrijeme kad EU treba odrediti prioritete iz novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020., Bugarska želi potaknuti otvorenu raspravu i o nastavku kohezijske politike. To neće biti laka tema jer će se odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU u proračunu stvoriti rupa od oko deset milijardi eura godišnje, koju će ili trebati dopuniti doprinosima drugih članica, ili smanjiti sredstva iz projekata EU. Kao najsiromašnija država članica, i Bugarska ima interes održavanja kohezijske politike.

Neugodna je činjenica i za EU i za Bugarsku to što ona predsjedava u vrijeme dok su i dalje na snazi takozvani Mehanizmi nadzora i suradnje. To je pomalo uljepšan naziv za mehanizme kojima je EU zadržala nadzor nad Bugarskom i Rumunjskom na području pravosuđa, borbe protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i u borbi protiv organiziranog kriminala. Uvođenje tih mehanizama bila je cijena koju su te dvije države trebale platiti kako bi uopće 2007. godine ušle u EU. One su na to pristale vjerujući da će se tog tereta brzo riješiti.

Ali, kao što se vidjelo i iz posljednjeg izvještaja Europske komisije, ni nakon više od deset godina te dvije države nisu ispunile sve kriterije za ukidanje ove vrste monitoringa Europske komisije. U Komisiji se i dalje za te dvije države koristi fraza “postignut je značajan napredak, ali ostalo je još posla koji treba odraditi”. Tako je o Bugarskoj i Rumunjskoj govorio prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans koji je izrazio nadu da će do kraja mandata ove Komisije one ispuniti uvjete kako bi se ti mehanizmi napokon ukinuli. Zanimljivo je da će za godinu dana Europskom unijom predsjedati i Rumunjska.

Bugarska još uvijek nije niti ušla u Schengen, premda je, kao i Rumunjska, ispunila sve potrebne uvjete, a sve je to potvrdila i Europska komisija. Ako će se države članice složiti i slijediti stav Europske komisije i Europskog parlamenta, Bugarska i Rumunjska mogle bi brzo ući u Schengen.

Iako bugarsko predsjedanje Europskom unijom službeno počinje 1. siječnja 2018. godine, prvi radni događaj je tradicionalni radni sastanak bugarske vlade s kolegijem Europske komisije, koji će se održati 11. i 12. siječnja u Sofiji.

Bivši tjelohranitelj Todora Živkova na čelu Europske unije

Na čelo Europske unije od Nove godine 2018. zasjest će jedan od najkoloritnijih balkanskih političara i “alter ego” postkomunističke europske tranzicije, bugarski premijer Bojko Borisov, zvan “Batman” ili “čovjek s tisuću života”. Naime, Borisov se već treći put uspio popeti na premijerski tron. Prvi je put premijer postao 2009. da bi izdržao do 2013., zatim od 2014. do početka 2017., da bi konačno od svibnja ponovno bio u sedlu. Bojko Borisov prva je priča istočnoeuropskog političara koji je iznikao iz ruševina Berlinskog zida.

Mogao je postati sumnjivi privatizacijski tajkun, priznata “mutra” - član novoga bugarskog kriminalnog miljea ili demokratski političar nacionalnog ranga. Bure i smetovi bugarske tranzicije bacali su ga u svim smjerovima, ali čarobnjak iz Oza dao mu je mogućnost da postane ovo treće te da s prvim potocima novogodišnjeg šampanjca preuzme predsjedanje Europskom unijom na sljedećih šest mjeseci. Borisov je najvažnija politička ličnost postkomunističke Bugarske i čovjek koji je obilježio Bugarsku s početka 21. stoljeća.

Bio je tjelesni čuvar posljednjeg bugarskog komunističkog satrapa Todora Živkova, ali se u slomu tog sustava poput mačke dočekao na noge te je zatim čuvao posljednjeg bugarskog cara Simeona II. kojega su očajni Bugari u novim okolnostima izabrali za premijera. Bio je to početak političke karijere Bojka Borisova koji ulazi u “carevu” vladu kao ministar unutarnjih poslova. Car uskoro ponovno pada, ali se Borisov diže. Potom osniva svoju stranku GERB koja je danas najvažnija i vladajuća politička stranka u državi.

No, Bojko Borisov je predani proeuropski lider, odan Europskoj uniji, te ne izaziva Bruxelles kerefekama poput Kaczyńskog ili Orbána. Od Borisova se ne mogu očekivati ni “soliranja”, ni neugodna iznenađenja. On je pouzdani partner europskog jedinstva. (V. Vurušić)

U vladajućoj koaliciji i radikalni desničari

Bugarska je najsiromašnija zemlja Europske unije. Ima više od sedam milijuna stanovnika, BDP po stanovniku iznosi nešto manje od osam tisuća dolara, a to je svrstava na 75. mjesto u svijetu. To je uglavnom poljoprivredna zemlja čija ekonomija zaostaje za razvijenom Europom, a voće i povrće ima najveći udjel u izvozu. Na vlasti je koalicija desnocentrističke stranke GERB premijera Bojka Borisova i desnih radikala iz Ujedinjenih domoljuba (Objedineni patrioti) koji se protive primanju imigranata, izražavaju protivljenje “kvotama”, ali i neke otvorene antieuropske stavove, a dio iz te koalicije otvoreno je proruski nastrojen. Oni premijeru Bojku Borisovu osiguravaju nesmetano obnašanje vlasti i pretpostavlja se da tijekom bugarskog predsjedanja EU neće raditi probleme. Barem je takav dogovor. (V. V.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 21:09