OBLJETNICA SREBRENICE 'Ovo je najgore zvjerstvo koje se dogodilo u Europi od Drugog svjetskog rata. Bili su to najmračniji dani ljudske povijesti'

Tisuće ljudi pristižu u četvrtak od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu u istočnoj Bosni, gdje će tijekom dana biti obilježena 24. obljetnica genocida što su ga nad Bošnjacima tog područja u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba

Stotine automobila i autobusa preplavile su uske ceste koje vode ka ovom gradiću, u kojemu danas, prema službenim rezultatima posljednjeg popisa iz 2013., živi nešto više od 13 tisuća stanovnika, od čega je oko sedam tisuća Bošnjaka, dok je Srba oko šest tisuća. Uoči rata Srebrenica je imala čak 36 tisuća stanovnika, od kojih su 27 tisuća bili tadašnji Muslimani.

Nakon pada zaštićene zone Srebrenice 1995. prijavljen je nestanak 8.372 osobe i ta brojka stoji uklesana na mramornu ploču postavljenu u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima kao trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina.

Tijekom dana u krugu potočarskog groblja bit će pokopani ostaci 33 žrtve, čija su tijela proteklih godina pronađena u masovnim grobnicama te naknadno identificirana usporedbom DNK uzoraka iz njihove koštane srži s onima dobivenima iz krvi preživjelih srodnika.

Najstarija žrtva koja će biti pokopana na 24. obljetnicu genocida je starica Šaha Cvrk, koja je u vrijeme kada je ubijena imala 82 godine, dok je najmlađa žrtva Osman Cvrk, dječak koji je 1995. godine imao tek 16 godina.

Iz masovnih i pojedinačnih grobnica diljem BiH, ali i Srbije, do sada su ekshumirana tijela 7.119 žrtava. a njih 6.610 već je pokopano u Potočarima.

Neka od ekshumiranih tijela koja još nisu pokopana na zahtjev obitelji čekaju kompletiranje skeleta, jer su pronađeni samo neki njihovi dijelovi.

REUTERS

Agius: Zločini u Srebrenici najmračniji dani ljudske povijesti

U ovogodišnjoj komemoraciji trebao bi sudjelovati i predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Carmel Agius, koji je uoči dolaska u Srebrenicu u intervju za sarajevski "Dnevni avaz" kazao kako su za njega stravični zločini koji su se dogodili prije 24 godine neki od najmračnijih dana u ljudskoj povijesti.

"To je najgore zvjerstvo koje se dogodilo na europskom tlu od Drugog svjetskog rata. Genocid u Srebrenici karakterizirali su neopisiva brutalnost, surovost i zlo", kazao je Agius.

Poručio je onima koji niječu genocid kako je njihovo ponašanje zapravo završna faza genocida.

Agius smatra kako Srebrenica mora u ostatku svijeta ostati potresnim podsjetnikom na bol i patnju koje oni koji vode druge u ime nasilnih, zlih i destruktivnih ideologija mogu nanijeti nevinima i ranjivima u društvu.

"Srebrenica mora biti podsjetnik da se borba protiv takvih ideologija, a za mir, stabilnost i vladavinu prava širom svijeta, nažalost, nikada ne završava", kazao je Agius podsjećajući koliko je bilo važno suditi počiniteljima i učiniti dostupnima javnosti sve dokaze o karakteru i razmjerama počinjenih zločina.

Za genocid u Srebrenici do sada osuđeno 47 osoba

Genocid u Srebrenici sudski je dokazana činjenica za koju su međunarodni i sudovi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji do sada izrekli kazne zatvora duže od 700 godina pri čemu je 47 osoba osuđeno jer su bili nalogodavci i neposredni izvršitelji počinjenih zločina, podsjeća Balkanska istraživačka mreža (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, portal specijaliziran za praćenje sudskih procesa u regiji povezanih s ratnim zločinima.

Ove godine obilježava se 24. obljetnica najvećeg ratnog zločina na europskom tlu od završetka Drugog svjetskog rata a BIRN podsjeća kako je svojom presudom od 26. veljače 2007. godine zločin u Srebrenici kao genocid okvalificirala i najviša međunarodna sudska instanca Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučujući po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Iako su vlasti u Beogradu oslobođene optužbi za izravno planiranje i poticanje genocida, ICJ je ipak utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida a istom presudom kao izravni počinitelji genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske.

ICJ je utvrdio odgovornost Srbije u dijelu presude u kojemu je konstatirao kako je ta država "propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici”.

Prije i nakon ove presude Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Izrekli su i četiri kazne doživotnog zatvora uključujući one izrečene bivšem političkom i vojnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Pred Sudom BiH za genocid u Srebrenici osuđeno je 25 osoba, 14 ih je osuđeno u Den Haagu, pet u Srbiji a dvije u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj su na po 15 godina zatvora osuđena dvojica pripadnika zloglasne postrojbe "Škorpioni" Milorad Momić i Slobodan Davidović koji su sudjelovali u ubojstvu skupine zarobljenih srebreničkih Bošnjaka u mjestu Trnovo kod Sarajeva a taj zločin dokumentiran je i snimkom koja je prvi puta prikazana tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću u Den Haagu.

Proglašavajući u prvostupanjskom postupku Mladića krivim za genocid u Srebrenici, sudsko vijeće ICTY-a je ocijenilo kako je on imao genocidnu namjeru uništiti Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

“Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica”, sastavni je dio presude iz 2017. godine u kojoj je opisano kako su pripadnici vojske i policije RS u srpnju 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od sedam tisuća muškaraca i dječaka ubijeno a više od 40 tisuća žena, djece i starijih protjerano.

Uz Karadžića i Mladića na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici osuđeni su Ljubiša Beara, ratni načelnik odjela sigurnosti u glavnom stožeru VRS te Zdravko Tolimir, načelnik odjela za obavještajno-sigurnosne poslove.

Obojica su umrla u zatvoru tijekom izdržavanja kazne.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je ICTY-u priznao krivnju zbog izravnog sudjelovanja u ubojstvima zarobljenih muškaraca i dječaka iz Srebrenice te je 1996. godine osuđen na pet godina zatvora.

Pred Sudom BiH u tijeku su još četiri postupka protiv optuženih za zločine u Srebrenici.

Rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) trebao bi 2020. izreći pravomoćnu presudu Ratku Mladiću.

Al Jazzera Balkans javlja kako je genocid u Srebrenici imao osam faza: klasifikacija, obilježavanje, dehumanizacija, organizacija, polarizacija, identifikacija, istrebljenje i poricanje.

Infografiku o tome možete pogledati OVDJE