Krimski rašomon se nastavlja. No, čini se da sve više ide prema nama tako dobro znanom “krajinskom scenariju”. “SAO Krim” u ovom se trenutku čini realnošću. Naime, odmetnute snage Berkuta (krimske postrojbe te zloglasne specijalne policije odbile su zapovijed iz Kijeva o raspuštanju) i dragovoljci iz Samoobrane ruskojezičnog stanovništva Krima “balvanizirali” su Perekopski prijelaz koji uskom cestom spaja Krim s ostatkom Ukrajine, a blokirani su i prijelazi kod Džankoja i Armjanska. Krim je tako cestovno otkinut od Ukrajine.
NA RUBU RATA Ruski marinci s jurišnim puškama opkolili ukrajinske policajce
Snage Samoobrane, ljudi u uniformama bez vidljivih oznaka, zauzele su aerodom u glavnom gradu Krima Simferopolju te aerodrom Belbek u Sevastopolju. Pojavile su se vijesti da su to učinili pripadnici ruske vojske stacionirane u tom gradu, ali je to poslije demantirano.
- Mi smo tu da spriječimo mogući desant ukrajinskih snaga te dolazak ekstremista, nacionalista Desnog sektora i banderovaca - rekli su “osvajači” aerodroma.
ANALIZA Saznajte zašto se svi boje što će biti na Krimu
Rusko stanovništvo se okuplja i traži pomoć Rusije, a za 25. svibnja, kada će se u Ukrajini održati predsjednički izbori, organizira se referendum s kompliciranim pitanjem o “suverenom autonomnom Krimu koji ulazi u državno-pravni sporazum s Ukrajinom”. Vladimir Konstantinov, predsjednik parlamenta poluotoka, rekao je da oni i dalje smatraju Viktora Janukoviča legitimnim predsjednikom Ukrajine jer on ne priznaje svoju smjenu.
- Rusija će nam pružiti ruku pomoći - izravno je rekao novi krimski premijer Sergej Aksjonov, lider stranke Rusko jedinstvo.
Policija na Krimu se raspala, priznaju u Kijevu. Mnogi policajci ne izvršavaju naredbe iz Kijeva te se stavljaju pod komandu “legitimnih vlasti Krima”.
VIDEO: JANUKOVIČ 'Borit ću se za Ukrajinu, vlast su preuzeli fašistički huligani!'
U očekivanju ukrajinskog desanta, na Krim su desant izveli brojni ruski političari i parlamentarci koji podržavaju “sunarodnjake”. Duma je zatražila da se ubrza i pojednostavi procedura kojom neki teritorij može zamoliti Rusiju da je primi u svoje okrilje. Noćni vukovi, bikerska nacionalistička udruga, krenuli su iz Rusije istočnim dijelovima Ukrajine na Krim kako bi pružili “pomoć stanovništvu koje se odupire ukrajinskom nacionalizmu”, a radikalna stranka Rodina (Domovina) u Sevastopolju je osnovala Stožer ruske internacionale te najavljuje upis dragovoljaca po Rusiji.
Prema istraživanjima, u Rusiji čak 81 posto ispitanika smatra da su zahtjevi da se Krim vrati Rusiji legitimni jer je to “naš iskonski teritorij”. Drugi je razlog “pa moramo i mi negdje na odmor”.
U Ukrajini su se stvari okrenule. Kad su ukrajinski prosvjednici (sada na vlasti) nasilno tijekom borbe s Janukovičem osvajali gradska i lokalna poglavarstva diljem zemlje, bio je to “opravdani bunt naroda”, a proruske snage nazivale su to “anarhijom i nezakonitim udarima na legitimnu vlast”. No, sada je za novu vlast zauzimanje državnih institucija “teroristički udar na ustavni poredak zemlje”, a za drugu stranu to je “opravdani revolt naroda”. Iz Moskve, pak, stižu demantiji da njihova vojska sudjeluje u “opravdanim prosvjedima na Krimu” te ističu da se ruska vojska neće miješati u sukobe na Krimu, ali to traži i od Kijeva te “bilo koga drugog”.
No, evidentno je da Moskva makar prešutno podržava kaotično stanje na Krimu jer time dodatno destabilizira cijelu Ukrajinu, iako joj sigurno ne može odgovarati kompliciranje odnosa. Putin čak šalje poruke da s novim vlastima treba razgovarati o gospodarskim odnosima. No, iz Kijeva zasad optužuju Rusiju za “vojnu intervenciju i miješanje u unutarnje stvari suverene države” pa su zatražili i hitno zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a zbog Krima.
‘Želimo sporazum s EU o pridruživanju’
Nova ukrajinska vlada želi potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini na summitu EU 20. i 21. ožujka, izjavio je jedan visoki ukrajinski diplomat.
- Potpisivanje sporazuma o pridruživanju povećat će snagu Ukrajine u odnosu na Moskvu koja povećava pritisak na novu vlast u Kijevu- rekao je ukrajinski veleposlanik pri EU Kostiantin Jelisiejev za EurActiv prije nego što se sastao s visokim europskim dužnosnicima kako bi im prenio tu poruku.
Sporazum o pridruživanju EU i Ukrajina su parafirali u ožujku 2012., a dogovorili su i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....