Odjekuju ekplozije na Krimu, ide li Ukrajina u oslobađanje otetog područja? Sve je spremno za konačni obračun

Eksplozije nad gradom Feodozija na Krimu odjeknule su u jutarnjim satima subote nakon što je ruska protuzračna obrana ispalila rakete kako bi srušili projektil lansiran od strane ukrajinskih oružanih snaga.

Prema tvrdnjama ruskih izvora, reakcija protuzračne obrane bila je uspješna i projektil je oboren. Ilustrirali su to i fotografijama fragmenata oborene rakete. Prema njihovim tvrdnjama, ostaci rakete pali su na manje naselje i nitko nije ozlijeđen, piše Slobodna Dalmacija.

No, prema snimkama objavljenim na društvenim mrežama, s mjesta udara vidi se visoki stup dima kao posljedica eksplozije veće snage od pada samih fragmenata. Stup dima uzdiže se na mjestu na kojem se nalazi antiraketna baza protuzračne obrane s radarskim postrojenjem, pa nije isključeno da raketni napad nije bio uspješan.

Iz fotografija fragmenata koje su objavili Rusi, pak, ne vidi se jasno o kojem je proketilu riječ, a pojedini dijelovi na fotografijama su upadljivo slični dijelovima raketa koji ispaljuje sustav S-300, a kojeg je koristila protuzračna obrana. Ne bi bilo prvi put da nakon ‘uspješnog obaranja neprijateljskog projektila‘ iz ruskih vojnih baza stižu snimke i fotografije razaranja.

No, puno važnije pitanje od toga je li ukrajinski projektil uspješno oboren ili ne je pitanje - odakle je stigao i kako to da nije ranije primijećen. A svi mogući odgovori jedan za drugim znače samo još više glavobolje za ruske agresore.

Najbliža linija razdvajanja s koje je projektil mogao biti ispaljen udaljena je od mjesta pada oko 250 kilometara. Prema tvdrnjama ruskog vojnog kamala Rybar, projektil je ispaljen čak s područja Odese, kako bi prema meti letio preko Crnog mora. To je čak 415 km daleko od Feodozije.

To bi, opet, značilo da Ukrajinci koriste rakete dalekog dometa svoje proizvodnje, budući da od Zapada nisu dobili takve projektile. Riječ je o raketama Hrim -2 koje nisu nepoznate, razvijene su nekoliko godina prije ruske invazije, ali ih je Ukrajina do sada koristila u samo nekoliko navrata jer nisu imali uspostavljenu proizvodnju. Ovaj napad je, pak, drugi u zadnjih mjesec dana, što ukazuje na to da su Ukrajinci, uz pomoć zapadnih saveznika, uspjeli pokrenuti proizvodnu projektila čiji je doseg, prema javno objavljenim podacima, do 500 kilometara.

Ako se prouči moguća putanja u slučaju da je projektil letio preko Crnog mora, proizlazi da je na toj putanji most koji spaja Krim s Rusijom. To bi, pak, bila nova epizoda u ruskoj noćnoj mori, budući da su tek nedavno uspjeli obnoviti dio Krimskog mosta teško oštećenog u eksploziji kamiona bombe prošle godine.

Ništa manja prijetnja bila bi i ako su Ukrajinci gađali ‘samo‘ vojnu bazu protuzračne obrane u Feodoziji, jer je ta raketna bitnica dio protuzračne obrane Krimskog mosta.

U svakom slučaju, novi napadi bi potvrdili bi činjenicu da je Ukrajina uspostavila održivu proizvodnju modernih dalekometnih projektila. Još važnije, Ukrajina ovim napadom demonstrira kako se ni najmanje ne šali kada se kao krajnji vojni cilj navodi oslobođenje Krima, otetog od strane Rusije u agresiji 2014. godine. Ukrajinci otvoreno najavljuju ofenzivu kada završi period raskvašene zemlje, ‘rasputice‘, negdje sljedećeg mjeseca.

Ta ofenziva će, prema ovim najavama, uslijediti na jugu zemlje, u Zaporižju, a glavni smjer napada očekuje se da će voditi prema lukama Melitopolj i Berdjansk, kako bi se presjekla veza ruskih okupatora na istoku zemlje od Krima. Uništenje Krimskog mosta pri tom bi Ukrajincima donijelo ključnu prevagu za potpunu pobjedu jer bi ruske snage ostale izolirane i bez mogućnosti pojačanja i opskrbe.

No, ovakve otvorene najave bi, naravno, mogle značiti i pokušaj ratne varke, kako je to uspjelo Ukrajincima krajem prošle godine. Tada su najavljivali udar na Kherson, da bi potom napali oslabljene ruske snage kod Kharkiva i odnije značajnu pobjedu.

Istovremeno, u sjeni borbi u gradu Bahmutu, Rusi posljednjih dana oko gradova Kremina i Svatove, istočno od Kharkiva, gomilaju brojne oklopne postrojbe. Ukupno je posljednjih dana na ovo područje pristiglo više od 500 različitih komada oklopne tehnike, izvještavaju Ukrajinski vojni blogeri.

Čekajući da vrijeme dopusti početak napada, Ukrajinci na Zapadu zemlje intenzivno vrše obuku novoformiranih brigada na novoj zapadnoj tehnici koja polako pristiže. Već su stigli prvi tenkovi challenger 2 i leopard 2, oklopna vozila bradley, stryker i marder, a u nedavnoj objavi planirane vojne pomoći od strane SAD-a, u oči upada nabavka municije kakvu koriste leopard 1 tenkovi.

Takvih bi u Ukrajinu trebalo stići par stotina komada. Iako nije riječ o najnovijem tenku, posljednja nadograđena verzija više je nego dovoljna za ruske T-72 tenkove i starije.

Sve je dakle spremno za konačni obračun čim prođe kišno razdoblje, i sunce isuši zemlju. Treba vidjeti čija će ratna varka pri tom bolje uspjeti, piše Slobodna Dalmacija.