Informacije o financiranju nevladinih organizacija u Europskoj uniji nepouzdane su i nepotpune, a rezultat je netransparentnost koja ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike Unije, upozorio je revizorski sud EU-a u izvješću koje će, kako piše POLITICO, vjerojatno intenzivirati žestoku političku borbu oko toga kako neprofitne organizacije koriste novac od bespovratnih sredstava EU-a ali i dati dodatnu municiju konzervativnim zakonodavcima poput Viktora Orbana i europske populističke desnice koja želi spriječiti nevladine organizacije da koriste novac EU za lobiranje.
Od 2021. do 2023. godine nevladine organizacije u resorima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša dobile su 7,4 milijarde eura, utvrdili su revizori.
PROČITAJTE VIŠE Meloni zapanjena njemačkom podrškom migrantima: ‘Kako ih možete financirati, pa to su naše stvari?!‘
Europska komisija dodijelila im je 4,8 milijardi eura, a članice 2,6 milijardi eura.
Pouzdani pregled dodijeljenog novca nije objavljen pa brojke valja uzeti s dozom opreza, naglašavaju.
Informacije se objavljuju "fragmentirano", a rezultat je netransparentnost, utvrdili su.
Takva objava otežava analizu koja bi trebala pokazati je li novac "u prevelikoj mjeri koncentriran" na mali broj nevladinih organizacija, a ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike EU-a, tvrde revizori.
‘Netočno i nepotpuno‘
Situacija je donekle poboljšana u odnosu na proteklo izvješće, ali informacije o financiranju novcem EU-a nevladinih organizacija koje su aktivne u internoj politici Unije i dalje su netočne i nepotpune, zaključak je izvješća.
Europska komisija ne objavljuje "primjereno" informacije o određenim aktivnostima zastupanja interesa koje EU financira, poput lobiranja".
Članice pak ne nadziru novac koji je EU dodijelio nevladinim organizacijama niti podnose izvješća.
Definicija NVO-a razlikuje se od članice do članice i tek je u rijetkim slučajevima regulirana zakonima, upozoravaju revizori.
Prema definiciji EU-a iz 2024. godine, nevladine su organizacije neovisne o vladi i posluju na neprofitnoj osnovi.
"Definicija predstavlja korak u pravom smjeru, ali nije sama po sebi jamstvo da su nevladine organizacije ispravno klasificirane u sustavu financijske transparentnosti EU-a" budući da Komisija prihvaća njihove samodefinicije i ne provjerava važne aspekte njihovog statusa.
Bruxelles bi tako trebao provjeravati utječe li vlada u značajnoj mjeri na nevladinu organizaciju preko upravnih tijela kao i pomažu li nevladine organizacije u zastupanju komercijalnih interesa zemlje-članice, objašnjavaju revizori.
"Primjerice, jedan veliki istraživački institut svrstan je u kategoriju nevladine organizacije, a njegovo upravno tijelo bilo je sastavljeno isključivo od predstavnika vlade".
Ne postoje mehanizmi provjere izvora financiranja kako bi se došlo do korisnih informacija o tome tko stoji iza nevladinih organizacija, utvrdili su revizori, a menadžeri ne provjeravaju "proaktivno" moguće povrede načela jednakosti pred zakonom i ljudskih prava.
"Transparentnost je ključ za vjerodostojno sudjelovanje nevladinih organizacija u kreiranju politike EU-a", naglasila je članica revizorskog suda Laima Andikiene.
Građani moraju znati kome se dodjeljuje novac EU-a i u koju svrhu, ali i kako se koristi i poštuju li primatelji vrijednosti EU-a, zaključak je izvješća.
Loše vrijeme za NVO
Nadalje, kako navodi POLITICO, kritike će osnažiti argumente konzervativnih zastupnika u Europskom parlamentu koji traže temeljitu reformu načina na koji se dodjeljuje EU novac nevladinim organizacijama, tvrdeći da sustav nije transparentan i da se sredstva često koriste za lobiranje unutar EU institucija — što izvještaj također implicira.
Ključno pitanje koje lebdi nad izvještajem jest lobiranje. Koriste li NVO-i javni novac kako bi utjecali na kreiranje EU politika? I ako to rade, rade li to u skladu s vrijednostima Unije? Prema nalazima Europskog revizorskog suda, Europska komisija pokazuje nedostatak znatiželje i transparentnosti u vezi s tim pitanjima.
Komisija „nije jasno objavila informacije koje posjeduje o lobističkim aktivnostima NVO-a financiranima iz EU fondova”, stoji u izvještaju.
Važno je istaknuti da Europski revizorski sud nije pronašao dokaze da su NVO-i koristili EU sredstva na način koji krši zakone ili vrijednosti Unije — uključujući i zagovaračke ili lobističke aktivnosti — ali je upozorio da je zbog nedostatka transparentnosti rizik za takve zloupotrebe povećan, priopćeno je na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak.
Izvještaj dolazi u izrazito nepovoljnom trenutku za nevladin sektor. U Europi se sve češće čuju napadi na NVO-e od strane europarlamentaraca, posebice zbog korištenja EU fondova za financiranje lobiranja.
Zastupnici EPP-a optužuju Komisiju da je plaćala NVO-ima da lobiraju u njezino ime kako bi promicali Europski zeleni plan unutar EU institucija, uključujući i druge odjele Komisije — što je Komisija prošlog tjedna djelomično i priznala. Rani pregovori o idućem višegodišnjem proračunu Unije sugeriraju da bi se namjenski programi za zaštitu okoliša i klimatsku politiku mogli smanjiti ili čak ukinuti, jer Unija preusmjerava prioritete prema obrani, trgovini i konkurentnosti.
Na globalnoj razini, izvori financiranja također presušuju nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio zamrznuti program inozemne pomoći USAID-a u vrijednosti od 27 milijardi dolara godišnje.
Zeleni europarlamentarac Daniel Freund izjavio je za POLITICO da se boji kako bi izvještaj mogao biti „zloupotrijebljen od strane određenih političkih snaga” i dodatno potpiriti napade na NVO sektor.
„Kad pročitate naslov… može se steći dojam da je krivica na nevladinim organizacijama… iako se radi o sustavnom problemu svih korisnika EU sredstava”, rekao je Freund.
NVO-i su pak pozdravili izvještaj.
„Zaključak je da nema skandala. Samo jasna potreba za jačanjem transparentnosti”, rekla je Patrizia Heidegger, direktorica politike u Europskom birou za okoliš, jednoj od najvećih ekoloških NVO-a u Bruxellesu.
Komentari
0