SEDAM GODINA IZA REŠETAKA

OSLOBOĐEN TRANSRODNI VOJNIK KOJI JE WIKILEAKSU PREDAO 700.000 DOKUMENATA Chelsea Manning na slobodi

Fotografija iz 2010.
 REUTERS

Bivša američka vojnoobavještajna analitičarka Chelsea Manning izašla je iz američkog vojnog zatvora u srijedu, sedam godina nakon što je uhićena zbog krađe povjerljivih dokumenata i njihove predaje WikiLeaksu, što je bilo najveće odavanje povjerljivih informacija u povijesti SAD-a, prenose agencije.

Prema vojnom priopćenju, 29-godišnja Manning je puštena iz zatvora u Fort Leavenworthu u Kansasu, prenosi agencija Reuters.

Manning je osuđena na 35 godina zatvora, ali ju je u siječnju, nekoliko dana prije isteka mandata, pomilovao tadašnji predsjednik Barack Obama.

Vojnikinja stara 29 godina, koja je rođena kao Bradley Manning i tako se zvala do 2013. i izražene želje da promijeni spol, središnja je figura najvećeg curenja klasificiranih dokumenata u američkoj povijesti.

Media wait at the front gate of U.S. Army base Fort Leavenworth for the expected departure of Chelsea Manning in Leavenworth, Kansas, U.S., May 17, 2017. REUTERS/Carlo Allegri
REUTERS
Vojna baza Fort Leavenworth

Kao američki vojnik na službi u Iraku, Manning je 2010. ukrao stotine tisuća tajnih dokumenata i isporučio ih WikiLeaksu. Dokumente je prikupio radeći kao vojnoobavještajni analitičar.

Godine 2013. proglašen je krivim po 19 od 21 točke optužnice i osuđen na 35 godina zatvora.

Nedugo nakon izricanja presuda Manning je objavio da se oduvijek osjećao kao žena, promijenio je ime i zatražio hormonsku terapiju i operaciju promjene spola.

Manning je iz zatvora objasnila da se ne smatra pacifisticom i da se pridružila vojsci kako bi branila svoju zemlju. Opisuje se kao humanisticu koju je za objavu dokumenata motivirala vjera u transparentnost.

"Javnost ne može odlučiti koje su akcije ili politike opravdane ili neopravdane ako ne zna niti najosnovniije podatke o njima i učincima koje će izazvati", rekla je.

Među dokumentima koje je dostavila Wikileaksu stotine su tisuća diplomatskih depeša, dosjea o zatočenicima u Guantanamu i izvještaja o incidentima u vojsci.

Tužiteljstvo ju je tijekom suđenja nazvalo izdajicom čiji su potezi ugrozili živote američkih vojnika

Obrana je tvrdila da se radi o osobi s dobrim namjerama koja je željela otkriti pravo lice rata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:03