Prva vijest glasila je da Usha Vance, druga dama SAD-a, odnosno supruga potpredsjednika JD Vancea, uskoro putuje na Grenland na ‘kulturno putovanje‘, odnosno na proširivanja vidika i upoznavanje kulture tog otoka pod kontrolom Kraljevine Danske, na koji je, čini se, posve ozbiljno bacio oko Donald Trump kao na teritorij koji - kako je opetovano isticao, iz sigurnosnih razloga - staviti pod kontrolu SAD-a.
Na Grenlandu i u Kopenhagenu ova je najava dočekana kao ozbiljna provokacija, ali bitno manja od one da bi još prije nje trebao stići Trumpov savjetnik na nacionalnu sigurnost Mike Waltz, ‘glavni okrivljeni‘ u aktualnoj amaterskoj blamaži predsjedničke administracije s dijeljenjem ratnih planova s glavnim urednikom The Atlantica Jeffreyjem Goldbergom, u čemu su sudjelovali najviši državni dužnosnici i najbliži suradnici Donalda Trumpa.
Među njima i sam JD Vance, koji je ubrzo nakon toga dignuo pravu uzbunu na danskom otoku. On je, naime, izjavio da će u petak posjetiti Grenland u sklopu visokog američkog izaslanstva. Objavio je i video u kojem najavljuje posjet. Naveo je kako on stiže provjeriti kako stvar stoji u sigurnosnom aspektu.
"Mnogo drugih zemalja prijeti Grenlandu, prijeti da će koristiti njegov teritorij i njegove vodene putove kako bi prijetili Sjedinjenim Državama, Kanadi i naravno narodu Grenlanda. Mi ćemo zato provjeriti kako stvari ondje stoje", rekao je u video snimci. "Nažalost, mislim da su čelnici i Amerike i Danske predugo ignorirali Grenland", dodao je.
Objavljeno je kako će u američkom izaslanstvu na koncu biti i njegova supruga, Waltz i - opet znakovito, kao i spominjanje Kanade, koju Trump također neprestano ‘poziva‘ da postane 51. savezna država SAD-a - ministar energetike Chris Wright. U posjetu Grenlandu bit će od četvrtka do subote, tijekom kojeg će posjetiti američku vojnu bazu.
Putovanje je na kraju svedeno samo na posjet američkoj svemirskoj bazi, bez najavljenog višednevnog ‘kulturnog‘ boravka, a Danska je odmah pozdravila te promjene, javio je BBC.
No, nakon Vanceove objave, danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da SAD izvršava "neprihvatljiv pritisak" na Grenland, kojem će se Kopenhagen oduprijeti. Grenlandski premijer u odlasku Mute Egede ocijenio je, pak, da je posjet američkog veleposlanstva "provokacija" jer se poklopio s koalicijskim pregovorima i dolazi uoči lokalnih izbora idući tjedan.
Vancea se slobodno može nazvati glavnim Trumpovim ‘protu-europskim‘ jastrebom, koji je prvi omalovažio i izvrijeđao europske čelnike na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu koristeći uobičajene dezinformacije i izvrtanje činjenica u stilu ekstremističke MAGA ideologije svojega šefa, uz očito podržavanje ekstremno desnih europskih političkih snaga.
Jednom prilikom jasno je poručio da ga "zapravo nije briga" što će biti s Ukrajinom, a omalovažavao je i europske napore po tom pitanju te kritizirao raniju američku ulogu u borbi te zemlje protiv ruske agresije.
‘Diplomatski Černobil‘ u Ovalnom uredu
Izrazito anti-europsko raspoloženje i omalovažavanje tradicionalnog saveznika nije propustio iskazati niti u privatnoj grupnoj prepisci na aplikaciji za razmjenu poruka Signal vezano uz vojne akcije protiv šijitskih hutističkih pobunjenika u Jemenu, u koju je kao član grupe bio uključen i Goldberg. Među porukama u grupi ‘Houthi PC small group‘ bile su i one aktualnog potpredsjednika SAD-a koji izražava nezadovoljstvo napadom jer "jednostavno mrzi što mora ponovno spašavati Europu" te se suprotstavlja samome Trumpu ocijenivši da je napad na hutiste pogreška, ističući kako samo 3 posto američke trgovine prolazi kroz Sueski kanal, dok 40 posto europske trgovine ovisi o toj pomorskoj ruti.
PROČITAJTE VIŠE: Sramota je obišla svijet, Europa je dobila novi šamar realnosti
"Koji problem JD Vance ima s Europom?", naslov je teksta u kojem Newsweek u utorak analizira uzroke netrpeljivosti i skepticizma američkog potpredsjednika prema ‘Starom kontinentu‘, za što američki list navodi da su odavno očiti.
Kao mlađi senator iz Ohija, kritizirao je navike trošenja NATO-a, rugao se EU tehnokratima i označio američku potporu Ukrajini kao "neodrživu popustljivost". Kao kandidat za Senat, otišao je i dalje, poznatom izjavom da ga "zapravo nije briga što će se dogoditi s Ukrajinom na ovaj ili onaj način", podsjeća i Newsweek. Kad je predsjednik Donald Trump odabrao Vancea za svog protukandidata, neki su se saveznici nadali da bi težina funkcije mogla ublažiti njegova stajališta, no do toga, kako se navodi, nije došlo, a list navodi i posljednji verbalni ispad u komunikaciji na Signalu. "U potpunosti dijelim vaše gađenje prema europskom besplatnom utovaru", pridružio se Vanceovom narativu ministar obrane Pete Hegseth. "To je JADNO".
Iako je sadržaj komunikacije bila koordinacija američkog vojnog napada na ciljeve hutista u Jemenu, ton razgovora, kako navodi Newsweek, razotkrio je dublje stavove administracije o 80-godišnjem transatlantskom savezništvu s jednim sudionikom rasprave, za kojeg se vjeruje da je savjetnik u Bijeloj kući Stephen Miller, koji je sugerirao da bi SAD trebao izvući ekonomsku kompenzaciju od saveznika za obnovu sigurnosti na plovnim putovima Crvenog mora koje su poremetili hutisti.
Curenje informacija je uslijedilo nakon borbenog sastanka u Ovalnom uredu krajem veljače između Vancea, Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, oštrog sukoba koji je odmah označen kao jedan od najzloglasnijih trenutaka u prvim danima nove Trumpove administracije. Ono što je trebalo biti diplomatska rasprava o sporazumu o mineralima i budućoj potpori SAD-a u ukrajinskoj borbi protiv invazije Vladimira Putina brzo se pretvorilo u mučni igrokaz, u glavnoj ulozi s Vanceom koji se obrušio na Zelenskog pred kamerama.
"Trebali biste biti zahvalni predsjedniku što je pokušao okončati ovaj sukob", odbrusio je Vance, optuživši ratnog čelnika da nije dovoljno zahvalan. Zelenski sa svoje strane nije odstupio. "Ja ne igram karte. Vrlo sam ozbiljan, gospodine predsjedniče. Ja sam predsjednik u ratu". "Kockate se s Trećim svjetskim ratom", upao je u raspravu Trump, a Vance je potom bahato upitao: "Jeste li rekli ‘hvala‘ jednom tijekom cijelog sastanka? Ne". Nikakav dogovor na kraju nije potpisan, konferencija za novinare je otkazana, a Zelenski je otišao vidno potresen. Visoki europski diplomat koji je promatrao iz Bruxellesa nazvao je to "diplomatskim Černobilom", opisuje mučan događaj Newsweek.
Skandal u Münchenu
Tjednima ranije, početkom veljače, Vance je izašao na pozornicu Münchenske sigurnosne konferencije kako bi izložio svoju tezu o moći 21. stoljeća. U svom uvodnom govoru uglavnom je zaobišao rusku invaziju i umjesto toga oštro osudio europsku demokraciju, podsjeća američki list. "Prijetnja koja me najviše brine u vezi s Europom nije Rusija, niti Kina, niti bilo koji drugi vanjski akter", rekao je Vance. "Ono što me brine je prijetnja iznutra", aludirajući na migracije i tzv. woke kulturu.
Prisutni na konferenciji, koja je dugo figurirala kao simbol transatlantske obrambene i sigurnosne suradnje te platforma za američke vanjskopolitičke aktere - poput pokojnog Johna McCaina ili bivšeg predsjednika Joea Bidena - bili su zapanjeni Vanceovim komentarima. Njegov govor dospio je na naslovnice diljem kontinenta dok je grmio protiv onoga što je nazvao puzajućim autoritarizmom zaogrnutim progresivnim idealima. "Europa se također mora boriti protiv cenzure, koja ušutkava glasove koji se ne slažu", rekao je on. "Ako se kandidirate u strahu od vlastitih birača, Amerika ne može ništa učiniti za vas", poručio je drčno.
U vatrenom govoru, Vance je osudio kazneno gonjenje Britanca zbog tihe molitve ispred klinike za pobačaje, ismijao Njemačku zbog kriminalizacije antifeminističkog govora na internetu i osudio Švedsku zbog pravnih posljedica prosvjeda protiv spaljivanja Kur‘ana. Optužio je europske institucije za "otkazivanje izbora", misleći pritom na poništeni predsjednički rezultat Rumunjske nakon što je zaključeno da je kampanja povezana s ruskim utjecajem pomogla u jačanju kandidata tamošnje krajnje desnice.
Također je branio njemačku krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD) - u nezapamćenom presedanu podrške jednoj političkoj opciji uoči izbori u zemlji saveznici, što se nikada ne radi - pozivajući mainstream stranke da "probiju zaštitni zid" i pridruže se populističkim glasovima. Nakon govora, Vance se nasamo susreo s čelnicom AfD-a Alice Weidel, ignorirajući njemačkog kancelara, podsjeća Newsweek. "Hladni rat su dobili ljudi koji su vjerovali u slobodu", rekao je Vance. "Nije baš jasno što se dogodilo s nekim od tih dobitnika".
Le Monde je govor opisao kao "nasilan napad na europsku demokraciju". U Berlinu je njemački vojni dužnosnik rekao da se "osjećao kao da je (Vance) došao rastaviti savez iznutra".
PROČITAJTE VIŠE: Ovo su poruke koje jasno otkrivaju što JD Vance i ekipa iz Bijele kuće misle o Europi
Nekoliko tjedana kasnije, u intervjuu za Fox News, potpredsjednik SAD-a još je više uzburkao duhove s, čini se, odbacivanjem ideje o mirovnim snagama pod vodstvom Europe u Ukrajini, za što se zalažu Velika Britanija i Francuska. Vance je rekao da osiguranje mira u Ukrajini vjerojatno neće stići od "neke slučajne zemlje koja nije ratovala 30 ili 40 godina". Vance je kasnije rekao kako je "apsurdno nepošteno" sugerirati da je govorio o britanskim ili francuskim snagama. Ipak, njegova eskapada izazvala je bijesne reakcije u Londonu, a britanski mediji borbeno su podsjetili da je Ujedinjena Kraljevina izgubila stotine vojnika u ratovima koje su vodile SAD u Iraku i Afganistanu.
Za europske diplomate, pak, ništa od toga nije iznenađujuće. Vanceovo stajalište o NATO savezu datira od prije njegova mandata. Kao senator, imao je središnju ulogu u nastojanju da se poništi prijedlog zakona o pomoći Ukrajini početkom 2024. godine, rekavši novinarima: "Amerika ne može beskonačno ispisivati bjanko čekove".
Opasan i koristan
Prije godinu dana, tijekom svog prvog pojavljivanja na Münchenskoj konferenciji, Vance je upozorio da SAD-u nedostaje proizvodna baza za podupiranje dugotrajnog kopnenog rata u Europi i doveo u pitanje ono što je nazvao "odbijanjem Europe da troši", što je izazvalo kritike europskih diplomata poput litavskog ministra vanjskih poslova Gabrielusa Landsbergisa. "Nije samo interes Ukrajine da ima sigurnu Ukrajinu. On je europski i transatlantski", rekao je Landsbergis, odbijajući Vanceove komentare.
U analizi Newsweeka je svoju teoriju o Vanceovim stajalištima iznio bivši francuski ministar vanjskih poslova Hubert Védrine, koji ovu promjenu u američkoj politici vidi kao egzistencijalnu. "Trumpova administracija ne vidi saveznike, samo uzdržavane osobe koje smatra parazitima", rekao je Védrine.
Upitan bi li Vanceov ton - pa i, šire, sam stav SAD-a - mogli pogurnuti Europu prema dugo željenoj strateškoj neovisnosti, Védrine je rekao: "Nije bilo više globalnog poretka pod američkim vodstvom, samo struktura vojne dominacije. Sada moramo odlučiti - možemo li se braniti ili ćemo se raspasti pod idejom da zaštita više nije besplatna".
Védrine ukazuje kako se čini da je Vanceova uloga da unese jasnoću među američke saveznike preko Atlantika. "Njegovo neprijateljstvo prema savezima je namjerno. Ukorijenjeno je u ideji da vanjska politika treba služiti uskom domaćem narativu... To ga čini opasnim, ali također, na neki način, korisnim. On prisiljava Europu da se suoči s pitanjem koje je izbjegavala desetljećima".
"Samo ako se Europa pretvori u vojnu silu, odvratit će napade i možda, na kraju, obnoviti odnos s Washingtonom pod drugačijim uvjetima", rekao je Védrine. "Ali za to nema jamstava", dodao je. Na pitanje hoće li trenutačni američki stav trajno lomiti NATO, Védrine je zaključio: "Lom je već iza nas".
‘Grubi, ali privatno još grublji‘
CNN ocjenjuje da Trumpova administracija ima grube riječi za Europu, no da procurjela privatna komunikacija na Signalu pokazuje da su privatno još oštriji, podsjetivši da su se Britanija i Nizozemska pridružile Bidenovoj administraciji u napadima na mete hutista prošle godine, a London je pružio podršku za dopunu gorivom zrak-zrak upravo za onakve napade o kojima se raspravljalo chatu.
Poruke, kako se navodi, naglašavaju Vanceovu duboko ukorijenjenu frustraciju onim što on smatra krađom, a što Europa vidi kao obostrano koristan aranžman koji dopušta da obavještajni podaci, vojna podrška i sigurnosna suradnja teku u oba smjera.
No, iako je curenje poruka u javnost bilo neugodno za Bijelu kuću, ideologije koje je razotkrilo u skladu su s njezinim javnim tonom. Poruke su "još jedan poziv na buđenje za stvarnu europsku obranu", napisao je bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt na X-u. "Kada će čelnici EU-a djelovati?", zapitao se on, kako prenosi CNN.
Komentari
0