Donald Trump izuzeo je pametne telefone, računala i druge elektroničke uređaje iz recipročnih carina, uključujući i planirane namete do 125 posto na kineski uvoz. Prema izvorima The Washington Posta, ključnu ulogu u ovoj odluci odigrao je izvršni direktor Applea, Tim Cook, koji je intenzivno lobirao iza kulisa kako bi američku administraciju uvjerio da iz carinskih mjera izuzme elektroničke proizvode koje Apple proizvodi u Kini.
Prošlog tjedna Cook se sastao s ministrom trgovine Howardom Lutnickom te s drugim visokim dužnosnicima u Bijeloj kući kako bi upozorio na potencijalni rast cijena iPhonea. Do kraja tjedna Trumpova administracija je popustila, odobrivši izuzeće ne samo za Apple, već i za druge američke tehnološke gigante poput HP-a i Della.
"Tim ima izvrstan odnos s predsjednikom i to s razlogom. Pažljivo balansira između interesa Applea, koji snažno ovisi o Kini, i američkih gospodarskih prioriteta. Uživa puno poštovanja jer nije cmizdravac, nije plačljivac, već dolazi s pravim glasom stvarnosti. Ne čudi me da su njegovi prijedlozi dobro primljeni", kazao je bivši ministar trgovine Wilbur Ross.
Apple za sada može odahnuti, ali pitanje je do kada? Nepredvidljivo ponašanje američkog predsjednika, kao i njegova najava da "nitko neće biti pošteđen" unosi nervozu u tvrtku čije je poslovanje duboko ukorijenjeno u kinesku proizvodnu infrastrukturu.
Apple je već pokušavao smanjiti ovisnost o Kini, no stvarnost je neumoljiva: nijedna druga zemlja ne nudi tako razvijen proizvodni ekosustav, od guste mreže dobavljača i kvalificirane radne snage do vrhunske logistike. Premještanje proizvodnje u SAD pokazalo se kao logistički i financijski ogroman izazov.
Apple posluje u Kini od 2001. godine, kada je preko šangajske trgovačke tvrtke ušao na tržište i počeo suradnju s Foxconnom, ključnim proizvođačem koji danas vodi najveću tvornicu iPhonea na svijetu u Zhengzhouu, poznatu kao "iPhone City". Ondje se proizvodi većina Appleovih iPhonea, dok napredne čipove isporučuje TSMC iz Tajvana, a u proizvodnji se koriste i elementi rijetkih zemalja, ključni za zvučnike, mikrofone i kamere.
Za proizvodnju iPhone bila je ključna i tvrtka Beijing Jingdiao, koja je u trenutku kada joj je Apple pristupio uglavnom obrađivala akril. Ali, ubrzo se transformirala i razvila tehnologiju rezanja stakla i postala ključni partner u obradi površina mobilnih telefona.
"Ne postoji lanac opskrbe na svijetu koji je važniji za nas od Kine", izjavio je lani Tim Cook.
U prvom mandatu Trump je izuzeo Appleove proizvode od carina, ali ovaj put ju je prvo odlučio uzeti kao simbol povratka proizvodnje u Ameriku, prije nego što ju je naposljetku ipak izuzeo od carina. "Vojska milijuna i milijuna ljudskih bića koja zavrću male vijke kako bi napravili iPhone, to ćemo imati u Americi", rekao je Lutnick ranije ovog mjeseca.
No analitičari su skeptični. "Ideja da Apple može preseliti proizvodnju u SAD čista je fantazija", rekao je za BBC Eli Friedman, bivši član savjetodavnog odbora Applea. Tvrtka govori o diversifikaciji opskrbnog lanca dalje od Kine još od 2013. godine, ali realno, SAD nikada nije bio prava opcija. Apple nije puno napredovao riješiti se ovisnosti o Kini tijekom sljedećeg desetljeća, ali se "stvarno potrudio" tijekom pandemije, kada su kineska ograničenja zbog koronavirusa naštetila proizvodnji, dodaje Friedman.
"Najvažnije nove lokacije za montažu bile su Vijetnam i Indija. Ali naravno, većina Appleove montaže i dalje se odvija u Kini", ističe.
Sastavljanje iPhonea zahtijeva 8700 industrijskih inženjera i 200.000 radnika na liniji. Takav obujam proizvodnje teško je ostvariv bilo gdje drugdje. Kineske tvornice ne samo da zapošljavaju radnike već i visokoobrazovane inženjere i znanstvenike, dok Apple u tim pogonima ima sofisticiranu opremu, poput CNC strojeva, čije bi premještanje bilo izuzetno složeno i skupo. Osim toga, mnogi Appleovi dobavljači komponenti nalaze se u blizini njegovih kineskih tvornica za sklapanje, smanjujući vrijeme i troškove transporta.
Pokušaj proizvodnje Mac Pro računala u tvornici u Teksasu 2019. godine bio je ilustrativan neuspjeh. Strojarska radionica s 20 zaposlenika, na koju se oslanjao Appleov proizvodni ugovor, mogla je proizvesti najviše 1.000 vijaka dnevno, što nije bilo dovoljno za zadovoljenje potreba proizvodnje. Radnici u Teksasu često su preopterećeni i teško se mogu natjecati s radnom snagom u Kini, gdje su troškovi rada znatno niži, a radni uvjeti nisu uvijek u skladu sa standardima zapadnih demokracija. Nedostatak vijaka bio je jedan od nekoliko problema koji su mjesecima odgađali početak prodaje računala. Tvrtka je na kraju pronašla drugog dobavljača u Teksasu, koji je mogao proizvesti 28.000 vijaka, iako ti vijci nisu bili točno onakvi kakvi su bili potrebni, niti u odgovarajućoj količini. Isporučeni su u 22 odvojena putovanja, a vlasnik tvornice osobno ih je dostavljao u svom Lexusu.
Komentari
0