Gurpreet Singh (39) jedan je od nekoliko tisuća Indijaca koji su posljednjih godina uložili svu svoju životnu ušteđevinu i otisnuli se na dugo i opasno putovanje kako bi ostvarili svoju želju i ilegalno ušli u SAD preko južne granice.
Međutim, Gurpreetov san se rasplinuo 3. veljače kad su ga s lisicama na rukama i lancem oko struka deportirali iz zemlje.
‘Činilo mi se kao da mi se tlo izmiče pod nogama‘, rekao je očajni Gurpreet za BBC.
U SAD-u je oko 725.000 nedokumentiranih imigranata iz Indije i oni čine treću najveću skupinu, odmah iza migranata iz Meksika i El Salvadora.
No umjesto da postane stanovnik SAD-a, Gurpreet je postao jedan od prvih migranata iz Indije koji je deportiran otkako je Donald Trump preuzeo ključeve Bijele kuće i deportacije učinio svojim prioritetom.
Svoj zahtjev za azilom u Americi pravdao je prijetnjama koje je primio u Indiji, no na koncu su ga otpravili, a da ga nisu niti saslušali.
Tijekom Bidenovog mandata u Indiju je vraćeno oko 3.700 Indijaca, no nedavne snimke okovanih migranata izazvale su bijes u Indiji.
Snimke je objavila granična kontrola, a uz njih dolazi i upozorenje: ‘Ako uđete ilegalno, deportirat ćemo vas.‘
‘Sjedili smo s lancima na rukama i nogama više do 40 sati. I neke žene su bile vezane na isti način. Samo su djeca bila slobodna‘, rekao je Gurpreet kad se vratio u Indiju. ‘Nismo smjeli niti ustati. Ako smo trebali ići na toalet, otpratili su nas stražari. Samo u tom slučaju bi nam skinuli lisice.‘
PROČITAJTE VIŠE Gotovo 11.000 migranata deportirano u Meksiko od početka Trumpovog mandata
‘Modi je trebao nešto reći svom prijatelju Trumpu‘
Opozicijske stranke su prosvjedovale u indijskom parlamentu kazavši kako su deportirane osobe nehumano i ponižavajuće tretirane.
‘Mnogo se govori o tome kako su Trump i Modi dobri prijatelji. Zašto je Modi ovo dopustio?‘, pita Priyanka Gandhi Vadra, čelnica najveće oporbene stranke u Indiji.
I Gurpreet smatra da je vlada Indije trebala pomoći imigrantima.
‘Trebali su barem nešto reći. Trebali su reći SAD-u da deportacije provedu onako kako su to radili prije, bez lisica i lanaca.‘
Glasnogovornik indijskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da su razgovarali s SAD-om, što je rezultiralo time da na idućim letovima žene više nisu bile u lisicama.
No na terenu neugodni prizori i Trumpova retorika imaju očekivani učinak.
‘Više nitko neće ni pokušati ući u SAD ilegalno. Barem ne dok je Trump na vlasti‘, kaže Gurpreet.
Hoće li se to nastaviti, ovisi o tome hoće li se nastaviti i deportacije, no zasad su se mnogi indijski krijumčari ljudi, koje lokalno nazivaju ‘agentima‘, pritajili, bojeći se racija indijske policije.
Gurpreet je rekao da su ga indijske vlasti tražile broj agenta koji je njemu pomogao, no do krijumčara se više nije moglo doći.
‘Ipak, ne krivim ih. Bili smo žedni i otišli smo do bunara. Nisu oni k nama došli‘, rekao je Gurpreet.
‘Da imam mjesečnu plaću 320 eura mjesečno, ne bih nikamo išao‘
Iako službene brojke pokazuju kako je u Indiji stopa nezaposlenosti tek 3,2%, samo 22% radnika ima redovne plaće, a otprilike isto toliko je i ‘neplaćenih pomagača‘, uključujući žene koje rade u obiteljskim tvrtkama.
‘Odlazimo iz Indije samo zato što smo prisiljeni. Kad bih dobio posao na kojem bi mi plaća bila 30.000 rupija (oko 320 eura) mjesečno, moja bi obitelj mogla preživjeti. Nikada ne bih pomislio otići‘, rekao je Gurpreet, koji ima suprugu, majku i 18-mjesečnu bebu o kojoj treba brinuti.
‘Možete govoriti što god hoćete o gospodarstvu na papiru, ali morate vidjeti realnost na terenu. Ovdje nema mogućnosti da radimo ili vodimo posao.‘
Gurpreet je u Indiji imao malu autoprijevozničku tvrtku koja su bila teško pogođena kada je indijska vlada povukla 86% valute u optjecaju uz najavu tek četiri sata unaprijed.
Još jedna mala tvrtka koju je osnovao, koja je obavljala logističke poslove za druge tvrtke, također je propala tijekom pandemije.
Rekao je da je pokušao dobiti vize za odlazak u Kanadu i Veliku Britaniju, ali su njegovi zahtjevi odbijeni.
Zatim je uzeo svu svoju ušteđevinu, prodao zemljište koje je posjedovao i posudio novac od rođaka da skupi 4 milijuna rupija (oko 42.000 eura) kako bi platio krijumčaru da organizira njegovo putovanje, rekao nam je Gurpreet.
28. kolovoza 2024. odletio je iz Indije u Gvajanu u Južnoj Americi kako bi započeo naporan put u SAD.
PROČITAJTE VIŠE Američka vojska počela prevoziti migrante u Guantanamo
Opasno i dugo putovanje
Putovao kroz Brazil, Boliviju, Peru, Ekvador i Kolumbiju, uglavnom autobusima i automobilima, dijelom brodom, a nakratko i avionom - predavali su ga od jednog krijumčara ljudima do drugog, a vlasti su ga usput nekoliko puta privodile i puštale.
Iz Kolumbije, krijumčari su mu pokušali nabaviti let za Meksiko kako bi izbjegao prelazak zastrašujućeg Darién Gapa. No kolumbijska imigracija nije mu dopustila da se ukrca na let, pa je morao na opasno putovanje kroz džunglu.
Prašumu Darién Gap može se prijeći samo pješice, riskirajući nesreće, bolesti i napade kriminalnih skupina. Prošle je godine ondje poginulo 50 ljudi.
‘Nisam se bojao. Bio sam sportaš pa sam mislio da ću biti u redu. Ali to je bio najteži dio. Hodali smo pet dana kroz džungle i rijeke. U mnogim dijelovima, dok sam gazio kroz rijeku, voda mi je dolazila do prsa‘, ispričao je Gurpreet.
Svaku grupu pratio je krijumčar - ili ‘donker‘ kako ih nazivaju migranti. Čini se da je ta riječ izvedenica od izraza ‘magareća ruta‘ koja se koristi za ilegalna putovanja migranata.
Tijekom noći bi podizali šatore u šumi i jeli ono malo hrane što su imali sa sobom.
‘Većinu dana kišilo. Bilo smo posve mokri‘, rekao je. U prva dva dana su ih preveli preko tri planine, a kasnije su slijedili stazu koju su krijumčari označili plavim vrećicama pričvršćenim za drveće.
‘Noge su mi bile teške poput olova. Nokti su mi popucali, a dlanovi se ljuštili i bili puni trnja. Ipak, imali smo sreće što nismo naletjeli na nikakve pljačkaše.‘
Kad je stigao u Panamu, Gurpreeta i još 150 drugih je zadržala granična kontrola u centru nalik na zatvor. Pustili su ih nakon 20 dana, a od tamo mu je trebalo više od mjesec dana da stigne do Meksika pri čemu je prošao kroz Kostariku, Nikaragvu, Honduras i Gvatemalu.
U Meksiku je čekao skoro mjesec dana dok se nije pojavila prilika da prijeđe u SAD nedaleko San Diega.
‘Nismo se penjali preko zida. U blizini je planina preko koje smo prešli. Tamo je bila žilet-žica koju su krijumčari razrezali.‘
Mislio je da je stigao na vrijeme
Gurpreet je u SAD ušao 15. siječnja, pet dana prije nego je Trump stupio na vlast. Vjerovao je da je stigao na vrijeme, prije nego će granice postati nepropusne, a pravila stroža.
Kad je stigao u San Diego, prijavio se graničnoj policiji nakon čega su ga pokupili agenti ICE-a (Immigration and Customs Enforcement).
PROČITAJTE VIŠE - Metropola od 2,6 milijuna ljudi pretvorila se u ‘grad duhova‘
Tijekom Bidenove administracije, ilegalni ili nedokumentirani migranti bi se pojavili pred imigracijskim službenikom koji bi s njima obavio preliminarni razgovor i utvrdio ima li osoba pravo na azil. Iako je većina Indijaca emigrirala zbog ekonomskih razloga, neki su također otišli u strahu od progona zbog svog vjerskog ili društvenog podrijetla ili svoje seksualne orijentacije.
Nakon razgovora, migranti bi uglavnom bili puštani su čekajući odluku imigracijskog suca o odobravanju azila. Proces bi često trajao godinama, ali im je u međuvremenu bilo dopušteno ostati u SAD-u.
Gurpreet je mislio da će se to dogoditi i njemu. Planirao je pronaći posao u trgovini mješovitom robom, a zatim se baviti prijevozom kamiona, čime se bavio i u Indiji.
Umjesto toga, manje od tri tjedna nakon što je ušao u SAD, utrpali su ga u avion i vratili odakle je došao.
U njihovoj maloj kući u Sultanpur Lodhiju, gradu u sjevernoj državi Punjab, Gurpreet sada pokušava pronaći posao kako bi vratio novac koji duguje i prehranio svoju obitelj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....