Britanski premijer, Sir Keir Starmer, predstavit će Donaldu Trumpu plan za slanje nešto manje od 30.000 europskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski The Telegraph.
Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeći tjedan u Washingtonu.
Međutim, prema zapadnim dužnosnicima upoznatima s planom, Starmer će pritom tražiti od Trumpa da američki borbeni zrakoplovi i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Europi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.
PROČITAJTE VIŠE ‘Ukrajini je upravo najveći saveznik okrenuo leđa, dobili su ultimatum! Sve podsjeća na ono što se dogodilo Poljskoj 1939.‘
Anglo-francuska strategija za "snage osiguranja" predstavljena je najmoćnijim europskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ovog tjedna kao reakcija na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom. Plan je sastavljen iz straha da bi se Trump mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.
Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Europu i Kanadu. Premijer Starmer obećao je djelovati kao "most" između Washingtona i Europe, budući da se čini da su i europski saveznici i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih inicijativa.
Sir Keir će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.
Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 europskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih bojišnica. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na "tehnički nadzor", uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne zrakoplove, dronove i satelite kako bi se osigurao "potpun pregled situacije", rekao je jedan zapadni dužnosnik. Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za "nadziranje i neutralizaciju napada", dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski zračni prostor i omogućili komercijalni letovi.
Pomorski patrolni brodovi također bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.
Plan koji su izložili zapadni dužnosnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uvjet za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španjolske i Italije slanju kopnenih snaga, europske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenima.
PROČITAJTE VIŠE Europu je šokirao Putin, sada je šokira Trump, Zelenski ima zašto strahovati, bit će strašno ako se obistine tvrdnje pesimista!
Nakon sastanka u Parizu, Sir Keir izjavio je da bi takva operacija zahtijevala "američki zaštitni mehanizam" koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.
"Poanta zaštitnog mehanizma bila bi osigurati da snage koje se rasporede ne budu dovedene u pitanje od strane Rusije", rekao je jedan zapadni dužnosnik.
Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene zrakoplove stacionirane u Rumunjskoj i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Također, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile europske trupe unutar Ukrajine.
NATO raspravlja o klauzuli uzajamne obrane
Strategija također poštuje dugogodišnju politiku da NATO ne smije izravno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.
Nadaju se da će Trump prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.
Europski dužnosnik rekao je za The Telegraph da bi NATO također morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj obrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.
Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati europske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje inzistirat će na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihov teritorij zbog raspoređivanja snaga.
U srijedu se Zelenski sukobio s Trumpom nakon što je bivši američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski "duboko nepopularan".
"Nažalost, predsjednik Trump, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo... živi u informacijskoj iluziji", odgovorio je Zelenski.
Trump je potom nazvao Zelenskog "diktatorom" i poručio mu "da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....