Ovo je bio prvi konkretan prijedlog za Ukrajinu, dio oko borbenih aviona dosta je intrigantan, ali odgovor je očekivan: ‘Njet!‘

Europski lideri iznijeli su prvi konkretan prijedlog plana za Ukrajinu u slučaju postizanja prekida vatre i mirovnog sporazuma. Na prve reakcije nisu trebali dugo čekati. Očekivano, Moskva je odbacila prijedlog. "NATO u Ukrajini? To ne može funkcionirati. Takav scenarij imao bi strašne posljedice za sigurnost Rusije i za nas je potpuno neprihvatljiv", poručio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Prema pisanju stranih medija, plan su predložile Francuska i Velika Britanija, a uključuje raspoređivanje manje od 30.000 britanskih i europskih vojnika u ukrajinske gradove, luke i na područja oko kritične infrastrukture, poput nuklearnih elektrana. Snage bi se nalazile podalje od prve linije sukoba na istoku Ukrajine. Ova brojka je mnogo manja od 150.000 vojnika - uključujući i američke - koliko bi ih ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želio dodati svojim oružanim snagama. No, Washington odbija poslati svoje trupe u Ukrajinu, a europske vojske ne raspolažu dovoljnim kapacitetima za veće angažmane.

PROČITAJTE VIŠE Donald Trump cijeni samo moć. A EU to nema

Pariz i London predložili su i raspoređivanje bespilotnih letjelica, špijunskih zrakoplova i satelita kako bi se osigurao nadzor nad ukrajinskom granicom s Rusijom. Razmatra se i uvođenje zračnog nadzora brzim borbenim avionima koji bi štitili zračni prostor i pomogli u njegovu ponovnom otvaranju za civilne letove.

Prema izvorima britanskog Timesa, britanski RAF mogao bi rasporediti do 30 borbenih zrakoplova u Ukrajinu, pod uvjetom da budu dostupni piloti i rezervni dijelovi. Misija zračnog nadzora mogla bi biti oblikovana po uzoru na NATO-ove operacije u baltičkim državama, koje uključuju stalnu prisutnost četiri borbena zrakoplova, spremna 24 sata dnevno za hitno djelovanje.

Plan uključuje i raspoređivanje dvije operativne jedinice ratnih brodova u Crno more: jedna bi bila zadužena za uklanjanje morskih mina, a druga bi osiguravala pomorsku trgovinu, posebno izvoz hrane i žitarica iz Ukrajine.

Snage koje bi europske zemlje mogle poslati u Ukrajinu trebale bi garantirati realizaciju sigurnosnih jamstava Ukrajine, odnosno vojne jedinice imale bi zadatak osigurati poštovanje prekida vatre i djelovati kao odvraćajući faktor u slučaju njegova kršenja.

Međutim, stručnjaci smatraju da bi bilo kakva europska vojna misija imala smisla samo uz čvrsto američko jamstvo. To je ono što je britanski premijer Keir Starmer nazvao "backstop". Iako nije precizirao što bi to točno obuhvaćalo, smatra se da bi američka vojna podrška mogla uključivati raspoređivanje borbenih zrakoplova izvan Ukrajine, primjerice u Poljskoj i Rumunjskoj. Europa vjeruje da je angažman SAD-a ključan za postizanje učinka odvraćanja kako bi se osiguralo da Rusija neće pokušati ponovno napasti Ukrajinu iz straha da će izazvati američki odgovor.

PROČITAJTE VIŠE Puhovski: ‘Izbori u Ukrajini? Kako?‘

Francusko-britanski plan nije javno objavljen, nego je procurio u vodeće europske medije poput Financial Timesa, Guardiana i Bloomberga, vjerojatno kako bi London i Pariz pokušali uvjeriti druge europske zemlje da sudjeluju u misiji. No, stvaranje koalicije neće biti jednostavan zadatak. Bugarska, Slovačka, Hrvatska i Poljska već su odbacile mogućnost slanja vojnika, Italija je skeptična, a Njemačka smatra da je prerano za donošenje odluke.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je da rasprave o europskoj strategiji za poslijeratnu Ukrajinu u ovom trenutku mogu koristiti samo Rusiji jer ovakva neujedinjena i nesigurna europska pozicija zapravo samo osnažuje pregovaračku poziciju Vladimira Putina. Bez jasnog konsenzusa o ciljevima i spremnosti na vojni angažman (jesu li europske vojske spremne ući u rat s Rusijom ako Putin prekine primirje?) ostaje neizvjesno hoće li ovaj plan uopće zaživjeti.