Viktor Trumbetaš je diplomirao vojnu povijest i međunarodne odnose te magistrirao sigurnosne studije na sveučilištu Lancaster u Velikoj Britaniji. Uz međunarodno iskustvo i znanje nekoliko stranih jezika, bavi se analizama geopolitičke i vojne tematike.
Otkako je prošli tjedan američki predsjednik Donald Trump s ministrom obrane Peteom Hegsethom u Ovalnom uredu na konferenciji za novinare predstavio Boeing F-47, najnoviji borbeni avion šeste generacije Američkog zrakoplovstva (USAF), ne prestaje interes javnosti i vojnih stručnjaka, domaćih i stranih, za misterioznim zrakoplovom.
Po riječima američkog predsjednika F-47 predstavlja vrhunac borbene avijacije te bi trebao biti “najnapredniji, najsposobniji i najsmrtonosniji zrakoplov ikad napravljen.” Govoreći o njemu u superlativima, američki predsjednik kaže kako je uvjeren da avion nadmašuje sposobnosti zračnih snaga bilo koje druge zemlje, budući da je gotovo potpuno nevidljiv na radaru i ima dosad neviđenu snagu, kao i nenadmašnu upravljivost. Po Trumpovim riječima, “nikad dosad nije napravljeno ništa slično.” Dodao je kako američki neprijatelji "nikad neće vidjeti što im se približava" ako avion bude upotrijebljen u borbi te poručio da protivnici "neće znati što ih je snašlo kada se suoče s flotom ovih veličanstvenih aviona". Ukratko, moćnijeg neće biti, no koliko se zapravo zna o navodno najmoćnijem avionu ikada?
Osim riječi hvale američkog predsjednika i vojnog vrha, sam F-47 kao i njegove specifikacije i razvoj su obavijeni velom tajne. Prema generalu Davidu Allvinu, načelniku Glavnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva, avion je godinama razvijan kao dio USAF-ove šire inicijative Programa zračne dominacije sljedeće generacije ili NGAD (Next-Generation Air Dominance program), tajne inicijative američkih zračnih snaga usmjerene na razvoj borbenog zrakoplova šeste generacije koji bi zamijenio postojeće lovce pete generacije i održao američku zračnu nadmoć u budućnosti.
Za razliku od tradicionalnih programa usmjerenih na jednu letjelicu, NGAD je zamišljen kao "sustav sustava" s naglaskom na sferu spektralnog ratovanja, koji integrira nevidljivi lovac s ljudskom posadom s autonomnim dronovima, naprednim senzorima i mrežnim mogućnostima sljedeće generacije. Eksperimentalni testni letovi prototipova za F-47 provode se u tajnosti od 2020. Namjera USAF-a je postepeno zamijeniti trenutačno najmodernije avione američkog ratnog zrakoplovstva, a to su F-22 Raptor i F-35 Lighting II, te pridružiti F-47 bombarderu B-21 u novoj floti šeste generacije američkih zračnih snaga. USAF namjerava uvesti avion u aktivnu službu do kraja 2020-ih, čime bi postao prvi američki lovac šeste generacije koji je ušao u službu. Ovaj vremenski okvir naglašava hitnost rješavanja novih geopolitičkih prijetnji, posebno u indo-pacifičkoj regiji.
Jedan od ključnih igrača u razvoju F-47 bila je DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), agencija Ministarstva obrane SAD-a zadužena za inovacije u vojnoj tehnologiji. Kroz ugovore o istraživanju i razvoju, Boeing i Lockheed Martin konstruirali su dva eksperimentalna X-aviona kako bi smanjili rizik pri razvoju platforme sljedeće generacije za zračnu dominaciju (NGAD).
Letjelice su prvi put poletjele 2019. i 2022. godine, akumulirajući nekoliko stotina sati letačkih testova. Prema generalu Allvinu, upravo su testni avioni "postavili temelje za F-47, pomičući tehnološke granice i potvrđujući inovativne koncepte". DARPA-ina uloga u projektu seže još u 2014. godinu, kada je njezina Inicijativa za dominaciju zraka rezultirala širim istraživačkim programom koji je kulminirao u razvoju F-47. Vršitelj dužnosti direktora DARPA-e Rob McHenry istaknuo je da se "pravi utjecaj DARPA-inih istraživanja često otkriva tek desetljećima kasnije", ali da je s F-47 jasno kako desetogodišnji trud agencije definira novu eru američke vojne avijacije.
Renderi F-47 koje je isporučilo ratno zrakoplovstvo, koji namjerno skrivaju mnoge njegove značajke, pokazuju jasne razlike od zrakoplova pete generacije poput F-22 i F-35. Dok slike prikazuju konvencionalno nevidljivi nos i mjehurastu kupolu s isklesanom bradom i spljoštenim ukupnim oblikom trupa, one također otkrivaju kanarde i krila s prepoznatljivim kutom prema gore, značajke koje nisu tipične za prethodne nevidljive dizajne. Također, po Trumpovim riječima, “to je avion dobre veličine”, čime se može pretpostaviti da bi trebao biti razmjerno velik, po mogućnosti veći od svojih prethodnika.
F-47 će također imati "znatno veći domet" od F-22, tvrdi Allvin. F-22 ima domet veći od 4500 kilometara s dva vanjska spremnika goriva na krilima. Čelnici zračnih snaga raspravljali su o mogućnosti da se NGAD gradi u dvije varijante - manja letjelica koja bi više odgovarala kraćim udaljenostima letenja između potencijalnih vojnih ciljeva na europskom ratištu, i veća s većim dometom koja bi se nosila s velikim udaljenostima pacifičkog ratišta. Time se daje implikacija da je zrakoplov koncipiran kao odgovor i strateško sredstvo odvraćanja Kine koja također razvija vlastite zrakoplove šeste generacije.
Uvođenjem F-47, USAF ima za cilj održati tehnološku prednost i osigurati zračnu nadmoć u budućim sukobima. Trenutačno se zna da postoji jedan prototip NGAD aviona koji je u tajnosti razvijan već pet godina, no spekulira se da postoji barem još jedan do dva prototipa.
F-47 je dizajniran da nadmaši postojeće lovce u brzini i agilnosti, osiguravajući dominaciju u borbama i scenarijima brzog odgovora na ugrozu, čime bi po prilici trebao nadmašiti i ruski Suhoj 57 i kineski Chengdu J-20, trenutačno najmodernije lovce u službi glavnih američkih suparnika.
Ono što predstavlja dodatne novitete u usporedbi s prijašnjim generacijama aviona jest njegova integracija s umjetnom inteligencijom. F-47 bi, za razliku od tradicionalnih borbenih zrakoplova, posjedovao sposobnost autonomne koordinacije prema kojoj bi trebao, u skladu sa suvremenim vojnim trendovima, funkcionirati kao jezgra umreženog sustava, radeći zajedno s bespilotnim letjelicama i koordinirajući njihove akcije kako bi nadvladali neprijateljsku obranu. Nezanemariva je i činjenica da je F-47 dizajniran tako da se lakše održava i razmjesti sa smanjenim logističkim zahtjevima, čime bi se u borbenim scenarijima pojednostavila i optimizirala logistika sustava zrakoplovstva.
Posao proizvodnje ovog dosad najambicioznijeg američkog projekta borbenog lovca povjeren je Boeingu, s procijenjenom inicijalnom vrijednošću od oko 20 milijardi dolara. Uz napomenu da bi cijena mogla porasti i do 50 milijardi dolara. Cjenovno bi po pretpostavkama F-47 trebao iznositi oko 300 milijuna dolara po komadu uključujući njegovo održavanje, istraživanje i razvoj koji su ušli u program. To je za 50-ak milijuna dolara manje od F-22 Raptora koji s navedenim stavkama košta oko 350 milijuna dolara.
Visoka cijena koja predstavlja značajno opterećenje za vojni budžet već je bila predmetom rasprave, s prijedlozima za njezino smanjivanje. Unutar administracije postavljaju se, naime, pitanja hoće li visoka cijena programa borbenih mlažnjaka iz programa NGAD spriječiti zračne snage u drugim kritičnim naporima. Ipak, kako stvari stoje, izgledno je da neće biti nikakvih dodatnih prepreka razvoju programa.
Ugovor je veliki dobitak za Boeing koji je uspio istisnuti iz natjecanja druge američke zrakoplovne gigante, Lockheed Martin i Northrop Grumman koji inače proizvodi nevidljive bombardere B-2 i B-21 šeste generacije. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Boeing snaći u ovoj ulozi budući da dosad nisu imali iskustva s konstrukcijom nevidljivih aviona. Ozbiljan ugovor od 20 milijardi dolara dolazi im u ključnom trenutku, budući da se tvrtka nalazi u nezahvalnoj situaciji, u razdoblju financijskih neuspjeha i skandala s padovima aviona koji su im narušili reputaciju.
Ako je za vjerovati Trumpu i vrhušci američkog ratnog zrakoplovstva, radi se o jednom od dosad najzanimljivijih projekata razvoja višenamjenskog borbenog aviona današnjice i budućnosti. Ako uspješno završi faze razvoja i testiranja, zrakoplov ima potencijal postati ključni adut američkog ratnog zrakoplovstva u suočavanju s globalnim prijetnjama i očuvanju zračne nadmoći u godinama koje dolaze. Jedno je sigurno, a to je da ćemo u budućnosti saznati mnogo više o ovom super-avionu.
Komentari
0