Prije tri mjeseca u vojarni u Našicama održana je primopredaja prva četiri borbena vozila pješaštva Bradley M2A2 ODS koji su primljeni u operativnu službu Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Ukupna vrijednost nabavke 89 Bradleyja, što uključuje i njihovu obnovu u Đuri Đakoviću, obuku i logističku podršku, iznosi 196,4 milijuna dolara (bez PDV-a): od toga je američka donacija 51,1 milijun dolara, a Hrvatska plaća preostalih 145,3 milijuna dolara. Od spomenutih 89 Bradleyja njih 62 će se dovesti u operativno stanje, još 5 prilagoditi za obuku, a ostali će se koristiti kao izvor dijelova.
Prije mjesec dana MORH je objavio i kako je za pripadnike 1. oklopno-mehanizirane bojne "Sokolovi" uspješno završena obuka na Bradleyjima, zbog čega je došlo vrijeme da o tim vozilima u novoj epizodi podcasta Prva linija detaljno porazgovaramo s Matijom Blaće s YouTube kanala Codex Militaria.
Dotaknuli smo se razvoja Bradleyja, njegovih mnogih varijanti s posebnim naglaskom na M2A2 ODS koju koristi i Hrvatska vojska, prokomentirali smo nabavku za HV i buduće korištenje, a osvrnuli smo i na njegova borbena iskustva iz Iraka i Ukrajine.
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija, a mi ćemo u tekstu niže izdvojiti nekoliko zanimljivih dijelova.
Video podcasta pogledajte ispod
- Borbena vozila pješaštva napravljena su s ciljem da pješake odbace na bojište čim bliže cilju i ostanu s njima u borbi. Vozilo koje je započelo tu cijelu "granu" oklopnih vozila je sovjetski BMP koji je doktrinarno i tehnički bio ispred drugih sličnih vozila. To je tada bila revolucija u području mobilnog ratovanja, kaže Blaće.
Pri razvoju Bradleyja ključni su bili brzina i paljbena moć te im je prva namjera bila pratiti teški oklop, pružati mu zaštitu, izviđati za njega i dovesti podršku pješaštva. Proizvodnja ovih oklopnjaka, koji su ime dobili po čuvenom američkom generalu Omaru Bradleyju, počela je 1981. godine. Do 1995. proizvedeno ih je čak 6.734 komada, a nakon toga opada potražnja za njima, što je i logično s obzirom na globalnu situaciju tih godina.
- Nakon Pustinjske oluje ih je čak bilo i viška. Današnja američka vojska koristi oko 2400 Bradleyja, a njih 2800 drži u pustinji na skladištima kao ratnu rezervu, kaže Blaće pa nastavlja: - Tijekom 2000-tih Bradley se nastavio nadograđivati, a nakon verzija A3 i A4 počelo se proizvoditi i nova vozila. Smatra se da ih je ukupno iz tvornice izašlo oko 8000.
Ključna bazna linija je M2, a brzo dolaze verzije M2A1 pa M2A2.
- Kod verzije A2 već se radi o velikoj nadogradnji, dodaje se bolji oklop, težina raste i do 30 tona, Bradley dobiva motor od 600 konjskih snaga, a dolazi i zaštita od kevlara. Nakon toga imamo Pustinjsku oluju i ovu čuvenu ODS varijantu na koju je nadograđena većina ranijih varijanti. Ta verzija ima i novi laserski daljinomjer, novi navigacijski sustav u kombinaciji s inercijskim sustavom, ima infracrveno ometanje raketa, novi sustav kontrole bojišnice, prima 7 pješaka... U novom stoljeću dolaze još modernije varijante. A3 potpuno je digitaliziran te dobiva mogućnost "hunter-killer" u kojoj topnik i zapovjednik mogu odvojeno skenirati bojište, pojačan je oklop opet, a vozilo je i 30 cm više od prethodnih varijanti. Sad imamo i M2A4 s motorom od 675 konjskih snaga, a težina vozila digla se na čak 36 tona, objašnjava naš sugovornik razlike između raznih varijanti.
- Originalno je bio projektiran za brzinu od 66 km/h, a gusjenice su odabrane umjesto kotača jer su bolje pri lošijem terenu te su jedini način da Bradley prati tenkove, kaže Blaće.
PROČITAJTE VIŠE Što se događa s prodajom borbenog aviona F-35?
Oklop je napravljen tako da bude otporan na kalibar od 14.5 mm, a kasnijim nadogradnjama je barem s prednje strane otporan na paljbu topova od 30 mm - u biti je kalibriran da se nosi s BMP-ovima.
Ono što zapravo izdvaja Bradley je njegov lančani top M242 Bushmaster, a naoružan je i protuoklopnim raketama TOW.
- Paljbena može koju ima Bradley je izuzetna. Top je kalibra 25 mm, brzina paljbe do 200 komada u minuti, a u njega se mogu ubacivati i dvije vrste streljiva, eksplozivno i protuoklopno. Efektivan domet topa je oko 3 km, stabiliziran je u svim osima, a mogao bi probiti i neke starije sovjetske tenkove. No, za protuoklopnu borbu zapravo služe rakete TOW koje su u originalnoj varijanti navođene žicom, a kasnije su nadograđene na radio navođenje. Ona u originalnoj varijanti probija do 600 mm oklopa, a u novijoj i do 900, što znači da barem na papiru može uništiti bilo koji tenk na svijetu. Domet joj je od 3750 metara do 4500 metara u najnovijim verzijama, govori nam Blaće i dodaje da je problem rakete da i dalje ima samo jednosmjernu komunikaciju, što znači da Bradley do 20 sekundi može biti izložen protivničkoj paljbi budući da mora navoditi raketu.
Kad je u pitanju varijanta M2A2 ODS za Hrvatsku, Blaće ističe da je njena baza konkurentna, ali nije do te mjere digitalizirana kao novije varijante.
- Ovo je vozilo konkurentno, ali nije zadnja riječ tehnike. Imamo termoviziju, doduše prve generacije, imamo najnovije rakete TOW i konkurentna balistička računala, tako da smo s obzirom na cijenu dobili pouzdano vozilo. Vozila su prije same nabavke naši ljudi dobro prekontrolirali, a proces obnove podrazumijeva da se ona dovedu u stanje novoga. Dakle, tu je u pitanju jedan veliki remont, ali i s manjim nadogradnjama, poput novog standarda lančanog topa.
Plan je da se proces obnove Bradleyja u Đuri Đakoviću završi do 2026. godine.
- To se čini kao pristojan rok, s obzirom na početak ukupno tri godine za cijeli posao. Što se tiče trajnosti samih vozila, nema razloga da uz ulaganja ne ostanu služiti duže vremena. Hrvatska vojska rekla je da ih planira koristiti minimalno 15 godina i da je to rok u kojem mehanički mogu izdržati. Koliko iznad toga mogu izdržati ovisit će o nizu drugih faktora. Ako će i biti nekih poboljšanja u budućnosti, prvo treba obratiti pozornost na zaštitu od dronova, kaže Blaće.
PROČITAJTE VIŠE Ova dva programa su ključ ruske nuklearne trijade
Na kraju podcasta osvrnuli smo se i na operativnu povijest Bradleyja. Prvo se itekako "iskazao" u Zaljevskom ratu.
- Pokazalo se da dobra posada s dobrim alatom može napraviti fascinantan rezultat. U cijeloj Pustinjskoj oluji samo su tri Bradleyja uništena neprijateljskim djelovanjem, a stalno se ističe i da su uništili više iračkih tenkova od Abramsa, uglavnom zbog raketa TOW.
Rat u Iraku koji je SAD započeo invazijom 2003. godine bio je pak drugačija priča za Bradleyje. Uništeno je do 150 vozila, a i gotovo 700 njih je oštećeno.
- Bio je to drugačiji rat. Iračka vojska nije išla čelom u čelo na američku vojsku. Sad smo imali zasjede, borbe u urbanom području i na kraćim dometima te su zbog toga gubici bili daleko veći. Nije to nužno bila slabost Bradleyja, koji su kao meta bili "isplativiji" Iračanima od Abramsa zbog 6 ili 7 pješaka u njemu. Ne vjerujem da bi u tim zasjedama neko drugo vozilo prošlo bolje od ovih, iako su se u tom trenutku pokazali kao ranjivi na mine što su Iračani iskoristili.
Na kraju tu je i dalje aktualni rat u Ukrajini. Kijev je od 2023. dobio više od 300 Bradleyja, od kojih je najmanje 85 uništeno, a 79 oštećeno, napušteno ili zarobljeno. No, ukrajinski vojnici više su puta istaknuli da su vrlo zadovoljni svojim vozilima:
- Prva i najvažnija povratna informacija iz rata u Ukrajini o Bradleyju je ta da se odmah primijetilo kako posade imaju znatno veću šansu za preživljavanje. Deblji oklop i zaštita od kevlara omogućavaju da pogoci koji i uđu u samu kabinu nemaju tako razoran učinak kao što je to slučaj u BMP-u. Kad naleti na minu, ne raznese se cijelo vozilo, ljudi prežive. Isto važi i za većinu pogotka dronovima. Nadalje, paljbena moć mu je visoka, vidjeli smo okršaje i s tenkovima i BMP-ovima u kojima su posade Bradleyja izašle kao pobjednici, govori Blaće.
- Ukrajinci vjeruju Bradleyju više nego ijednom drugom vozilu, zbog čega ih često koriste, a zato su i njihovi gubici veći. Također, treba dodati i kako je učinak na moral Ukrajinaca puno manji kad se uništi Bradley, nego kad se uništi Abrams, što je još jedan razlog zašto ih Ukrajinci više koriste kao svojevrsnog "radnog konja" u ovom ratu, zaključuje naš sugovornik.
Prethodne epizode podcasta "Prva linija" možete pogledati OVDJE.
Komentari
0