Nesreća u kojoj je sudjelovao teretni zrakoplov DHL-a u Litvi potaknula je spekulacije o njezinim uzrocima i pitanja je li slučaj povezan s političko-vojnom situacijom na istoku Europe. Teretni se zrakoplov DHL-a rano ujutro tijekom slijetanja na aerodrom u Vilniusu u Litvi zabio u kuću, pri čemu je jedna osoba poginula, a tri osobe u zrakoplovu su ozlijeđene.
Europski mediji prenijeli su da je letom upravljala aviokompanija Swiftair i da je zrakoplov poletio iz njemačkog grada Leipziga. Zabio se u kuću oko pola pet ujutro, rekao je glasnogovornik Nacionalnog centra za upravljanje krizama. Srećom, svi u kući su preživjeli, rekao je glasnogovornik te dodao da je riječ o zrakoplovu tipa Boeing 737-400.
Prema navodima spasilačkih službi, zrakoplov se prizemljio na uzletno-sletnu pistu, otklizao još najmanje 100 metara te udario u jedan objekt u kojem se nalazilo 12 ljudi. Iz kuće je evakuirano svih 12 osoba.
Uzrok nesreće se ispituje, javili su jučer lokalni mediji. Naime, nakon dojave iz zračne luke o nesreći na poprište su stigli vatrogasci i kola Hitne pomoći, a prilazne ceste zračnoj luci su zatvorene. Glasnogovornik je rekao da ništa ne upućuje na to da je nesreći prethodila eksplozija. "Trenutačno nemamo podataka da je došlo do eksplozije", izjavio je.
Ovaj slučaj sumnjiv je nekima zbog prijašnjih incidenata. Njemačka još istražuje nekoliko požara izazvanih zapaljivim napravama skrivenim unutar paketa u skladištu u Leipzigu, koji su se dogodili ranije ove godine, a to je potvrdio njemački glavni tužitelj u listopadu. Britanska protuteroristička policija objavila je ubrzo nakon toga da istražuju požar u skladištu u srpnju, izazvan zapaljenjem paketa, i da se povezala s drugim europskim agencijama za provođenje zakona kako bi se utvrdilo postoji li povezanost sa sličnim incidentima drugdje.
Pišući o slučajevima "samozapaljenja" pošiljaka, europski portal Politico.eu navodi da zapadni obavještajni dužnosnici napad u Leipzigu u srpnju smatraju probnom akcijom ruskih agenata koji su planirali postaviti slične bombe na letove za Sjedinjene Američke Države. "Već neko vrijeme promatramo agresivne akcije ruskih obavještajnih službi", citirao je Thomasa Haldenwanga, koji je nedavno podnio ostavku na dužnost predsjednika njemačke savezne unutarnje obavještajne agencije, portal Politico. "Rusija koristi cijeli niz sredstava, od utjecaja na političke rasprave i cyber napada na ključnu infrastrukturu do sabotaže na značajnoj razini", dodao je Haldenwang.
Da Kremlj provodi tzv. hibridni rat protiv europskih zemalja, već se odavno izvještava. Riječ je o kampanjama dezinformacija, hakiranju, cyber napadima i miješanju u izbore kako bi se destabilizirala europska društva i, u posljednjim godinama, smanjila vojna potpora Ukrajini, smatraju stručnjaci. Među posljednjim takvim vijestima su prošlotjedne iz Njemačke o tome da su dva podmorska telekomunikacijska kabela u Baltičkome moru prekinuta kao rezultat sabotaže. "Moramo zaključiti, iako ne znamo tko je to točno učinio, da se radi o hibridnoj akciji i također moramo pretpostaviti, iako to ne znamo, da se radi o sabotaži", rekao je tada njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Nekoliko dana prije ruski špijunski brod Yantar "ispraćen" je iz Irskog mora nakon što je ušao u vode pod irskom kontrolom i patrolirao područjem koje sadrži ključne energetske i internetske plinovode i kabele. Nils Andreas Stensønes, čelnik norveške vanjske obavještajne službe, izjavio je u rujnu kako očekuje da Kremlj pojača djelovanje u sabotaži naftne i plinske infrastrukture.
Zapadni dužnosnici u svojim su izjavama ranije iznosili sumnje da je Moskva stajala iza niza incidenata s požarima u Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Njemačkoj, Litvi i Latviji. Njemački i američki dužnosnici tvrde da su spriječili ruski plan za atentat na Armina Pappergera, izvršnog direktora Rheinmetalla, njemačkog proizvođača oružja i velikog dobavljača artiljerijskih granata ukrajinskoj vojsci.
Međutim, dok neke vlade - posebno u nordijskim i baltičkim zemljama - pokušavaju podignuti uzbunu, kolektivni odgovor EU i NATO-a dosad je bio prilično umjeren. Jedan od razloga pripisuje se strahovima u zapadnim prijestolnicama da će biti uvučene u sukob za koji nisu spremne, rekao je za Politico Daniel Byman, stručnjak za terorizam i nekonvencionalni rat u Centru za strateške i međunarodne studije iz Washingtona. "Većina zemalja ne želi veće otvoreno sučeljavanje s Rusijom nego što već jest", napomenuo je Byman. Zabrinjava ih eskalacija, ciklus međusobnih napada koji bi situaciju učiniti još gorom.
Politico navodi i kako su se prijašnji incidenti u Leipzigu pripisivali ruskim "jednokratnim" agentima. Riječ je o mladim, internetu vičnim muškarcima od kojih neki rade iz uvjerenja, a neki isključivo za novac.
Pitanje koje preostaje, nevezano uz to što će zaključiti istraga u slučaju iz Litve, jest kako bi se Europa trebala postaviti. Jedni smatraju da treba ići oprezno i ne uvlačiti se dublje u sukob, a drugi da je potrebno odgovoriti snažnije i pokazati Rusiji gdje su granice. Daniel Byman drži da Europa mora pokazati Putinu da se ne boji i da neće smanjiti podršku Ukrajini zbog takvih provokacija jer će u suprotnome one postati samo smjelije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....