Pregovori američkog i iranskog izaslanstva počeli su. Glavni američki pregovarač Steve Witkoff u Oman je stigao privatnim zrakoplovom iz Sankt Peterburga gdje je u petak razgovarao s Putinom, četiri sata.
Malo znamo o detaljima razgovora Putina i Witkoffa, ali treći im je to susret, već se dobro znaju. Kremlj je izvijestio da su se usredotočili na “aspekte rješavanja konflikta u Ukrajini”. Dmitrij Peskov, glas Kremlja, ranije je rekao da bi teme razgovora mogle uključivati normalizaciju američko-ruskih odnosa (o tome su pričali diplomati u Istanbulu u četvrtak), mogući susret uživo Trumpa i Putina (u igri je i novi telefonski razgovor) i “zabrinutost koju je Moskva htjela prenijeti izravno predstavniku koji uživa Trumpovo povjerenje”. U pregovore je bio uključen i Kirill Dmitriev, posebni Putinov izaslanik.
Dmitriev je bio u Washingtonu početkom mjeseca na pregovorima kao najviše rangirani ruski dužnosnik od početka agresije na Ukrajinu. Prema njegovim riječima, razgovori u petak bili su “produktivni”.
PROČITAJTE VIŠE Ukrajinu izludio detalj sa susreta Putina i Trumpova čovjeka
Rusija se mora pokrenuti!
Trump vjeruje da je Witkoffu otvorio prostor pritiska na Putina objavom na svojoj društvenoj mreži TruthSocial: “Rusija se mora pokrenuti. Previše ljudi GINE, tisuće tjedno, u užasnom i besmislenom ratu - ratu koji se nikada nije trebao dogoditi, i ne bi se dogodio, da sam ja bio Predsjednik!!!”
Stvarnost je da je Moskva više nego svjesna teškoća u koje je Trump uveo SAD nerazumnim carinama koje su zaprijetile tržištu američkog suverenog duga. Američki Predsjednik suspendirao je carine na 90 dana, ali ožiljci su ostali. Vijesti koje pušta Bijela kuća o prijetnji sankcijama Moskvi s Ukrajinom do kraja travnja ne postigne prekid vatre (donedavno se govorilo o Uskrsu, vremensko je razdoblje sve rastezljivije) na rusku naftu ne zabrinjavaju previše Moskvu. Pad cijena nafte im ne odgovara, ali ni Trumpu jer u takvim okolnostima američke tvrtke smanjuju proizvodnju prije svega vezanu uz hidrauličko frakturiranje jer ne donosi profit (potrebna im je cijena barela 65 dolara i viša).
Pregovaračka prednost koju je SAD imao istopila se. Moskva je od početka bila svjesna da Trump želi prekid vatre što prije pa to koristi kako bi ostvarila što više ciljeva, a Iran zna da američki Predsjednik silno želi sporazum koji bi bio bolji od onog koji je Barack Obama sklopio s Teheranom 2015. godine (ali multilateralno, u suradnji s EU, Kinom i Rusijom). SAD je ušao u trgovinski rat s Kinom koja podržava Rusiju i Iran pa niti jedna od te dvije potonje države neće biti pretjerano sklona ustupcima Washingtonu (Beijing/Peking kupuje iransku sankcioniranu naftu stvarajući uvjete preživljavanja ekonomiji te zemlje). Witkoffov sporazum o prekidu vatre Izraela i Hamasa raspao se pri čemu je SAD podržao Židovsku Državu. Iako je Hamas u velikoj mjeri odgovoran zbog kraha sporazuma, nije uslijedio “pakao” o kojem je Trump pričao. Jednako tako napadi nisu uništili jemenske hutiste koji i dalje imaju sposobnost napadanja brodova u Crvenom moru. Dodajmo tomu suspendiranje carina i globalna javnost dobiva sliku prema kojoj su Trumpove prijetnje u stvari blef: on voli koristiti usporedbe iz kartaških igara.
Istražuje se razine povjerenja
Wiktoff u Omanu vodi pregovore o iranskom nuklearnom programu, prve u Trumpovom mandatu. “Postoji šansa početnog razumijevanja glede daljnjih pregovora ako druga strana uđe u razgovore s jednakim stavom", rekao je glavni iranski pregovarač Abbas Araqchi prije sastanka. Američku pregovaračku objasnio je glavni pregovarač The Wall Street Journalu: “Mislim da naš stav počinje demontiranjem vašeg programa. To je naš stav danas", rekao je Witkoff. "To ne znači da na margini nećemo pronaći druge načine pronalaženja kompromisa dviju zemalja”, dodajući da je crvena linija mogućnost da Iran iskoristi nuklearni program za stvaranje oružja.
PROČITAJTE VIŠE Je li svijet nakon ovih Trumpovih riječi više uopće slobodan?
Trump je zaprijetio Iranu bombardiranjem ako se ne postigne sporazum o nuklearnom programu računajući da je oslabljen gubitcima u Libanonu, gdje je saveznički šijitski militantni pokret Hezbolah dubinski destabiliziran te Siriji, gdje je pao saveznički režim Bashara al-Assada. Hamas je desetkovan. Izrael je sklon napadačkoj opciji koja bi nanijela određenu štetu iranskom nuklearnom programu, ali ne i nepovratnu jer je dio važnih postrojenja duboko ukopan u zemlju. Teheran je upozorio da bi u slučaju napada mogao promijeniti doktrinu i učiniti sve da dobije nuklearnu bombu. Scenarij koji ne želi Izrael, još manje Saudijska Arabija, a nije mio ni Moskvi i Kini. SAD prvu treba da uređuju tržište nafte, drugu da prekine rat u Ukrajini, a u petak je Trump rekao da je “optimističan” da će sklopiti trgovinski sporazum s Beijingom.
Američki Predsjednik opet pregovara bez Europe koja je i u prvom sporazumu 2015. godine odigrala važnu i konstruktivnu ulogu (i jako je zainteresirana za ukidanje sankcija kako bi obnovila ekonomske i trgovačke veze).
Komentari
0