Pentagon priznao: Ne znamo koliko ljudi radi za nas

WASHINGTON - Američka obavještajna mreža stvorena nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. toliko je glomazna i tajnovita da ni njezini čelni ljudi ne znaju koliko točno ljudi u njoj radi, od koliko se programa sastoji ni koliko agencija radi isti posao, pokazala je dvogodišnja istraga koju su proveli novinari Washington Posta.

Brojni kompleksi

Novinari uglednog američkog dnevnog lista su otkrili da samo na programima povezanima s borbom protiv terorizma radi 1271 vladina organizacija i 1931 privatna kompanija te da su od 2001. za smještaj svih tih obavještajnih djelatnika sagrađena ili se grade 33 kompleksa ukupne površine gotovo triput veće od Pentagona.

Obavještajna zajednica zbog svoje glomaznosti - prema The Washington Postu programi se izvode čak na 10.000 različitih lokacija u SAD-u - rasipaju novac, a proizvode oko 50.000 analitičkih izvještaja godišnje, od kojih se mnogi dupliraju jer različite agencije slabo razmjenjuju podatke, a količina informacija tolika je da se “velik dio rutinski ignorira”.

No, vršitelj dužnosti direktora nacionalnih obavještajnih službi, David Gompert, tvrdi da pisanje The Washington Posta “ne odražava obavještajnu zajednicu koju mi poznajemo” te je upozorio domaću javnost da su američki obavještajci “spriječili napade i postižu uspjehe svakodnevno”, ali se za njihova postignuća ne zna.

Vladini dokumenti

Istraga Washington Posta temelji se na vladinim dokumentima, ugovorima te stotinama intervjua s vojnim, obavještajnim i korporativnim dužnosnicima. Pokazala je i da je riječ je o sustavu u kojemu sve veću ulogu imaju privatni kooperanti.

Washington Post procjenjuje da “top secret” ovlasti ima 845.000 ljudi u Americi, od kojih oko 265.000 radi za privatne sigurnosne tvrtke koje su sklopile ugovore s američkim federalnim agencijama. Takvi djelatnici čine trećinu ljudi u CIA-i i polovicu u Ministarstvu domovinske sigurnosti.

Bushova administracija

Posao tih “privatnika” jest da, među ostalim, ubijaju neprijatelje u Iraku, špijuniraju inozemne vlade i terorističke mreže, sastavljaju ratne planove i prikupljaju informacije o pobunjenicima na ratnim područjima.

Privatni djelatnici koji rade za CIA-u regrutirali su špijune u Iraku, plaćali mito za informacije u Afganistanu te štitili direktore CIA-e u posjetu stranim zemljama. Pomagali su u otmici osumnjičenog ekstremista u Italiji, ispitivali zatvorenike u tajnim zatvorima po inozemstvu, analizirali terorističke mreže u sjedištu agencije u Langleyju i obučavali nove agente u Virginiji, piše Post.

Praksa dodjeljivanja obavještajnih poslova privatnim tvrtkama počela je u vrijeme administracije Georgea W. Busha jer se smatralo da će se tako zapošljavati brže i jeftinije. No, sada se pokazalo da je riječ o vrlo skupom projektu. Izvještaj ureda direktora za obavještajne službe iz 2008. pokazuje da su privatni zaposlenici činili 29 posto radne snage u svim obavještajnim agencijama, ali je na njih išlo 49 posto proračuna za plaće. Privatne tvrtke iskusnim federalnim agentima nude i dvostruko više plaće nego vlada te uz to nude razne beneficije. Post tvrdi da za vladu rade uglavnom najmlađi i najneiskusniji djelatnici, a oni iskusniji sele se u privatni sektor.

Strašno priznanje

Ministar obrane Robert Gates tvrdi da federalni djelatnici vladu stoje 25 posto manje nego privatnici. Njegov je plan pokušati što prije smanjiti broj djelatnika privatnih tvrtki u Pentagonu za više od deset posto, ali za ostvarenje palan problem je što se uopće ne zna koliko ih je tamo zaposleno.

- To je strašno priznanje. Ja ne mogu doći do broja privatnika koji rade za ured ministra obrane - izjavio je Gates za Washington Post.