TKO JE MANJE ZLO?

Peruanci pred nezahvalnim zadatkom: Biraju između ultraljevičara i kćeri omraženog autokrata

Desničarka Fujimori je izjednačena u anketama s Castillom, nekadašnjim liderom sindikata učitelja iz ultraljevičarske stranke
 Cesar Bazan and Martin Mejia/various sources/AFP

Peruanci na ovim predsjedničkim izborima imaju nezahvalan zadatak - izabrati između sina nepismenih zemljoradnika koji najavljuje da će ukinuti slobodno tržište i mezimice krupnog kapitala, kćeri omraženog autokrata iz 90-ih godina, koja je i sama optužena za korupciju. Tko god da pobijedi, bit će peti predsjednik Perua u isto toliko godina.

Desničarka Keiko Fujimori (46) trenutno je izjednačena u anketama s Pedrom Castillom, nekadašnjim liderom sindikata učitelja iz ultraljevičarske stranke Peru Libre, piše Guardian. Na prošlotjednom predizbornom skupu Castillo je sa slamnatim šeširom, svojim zaštitnim znakom, stajao okružen morem pristaša na jugu zemlje. Fujimori je okupila vidno manji broj ljudi kada je održala skup u gradu Arequipi na jugu Perua, i u dvorištu aristokratske vile obećala da će zaštititi demokraciju. No, u njezinu društvu bila je politička i gospodarska elita, među kojima i vođa venezuelanske opozicije, desničar Leopoldo Lopez, te Alvaro Vargas Llosa, čiji je otac, Nobelovac i književnik Mario Vargas Llosa, javno podržao Fujimori kao "manje od dva zla".

Peruanska elita okupila se oko Fujimori uznemirena obećanjima Castilla da će nacionalizirati državne resurse, povećati poreze i "promijeniti Ustav u korist ljudi". Fujimori se zbog toga u predizbornoj utrci okrenula taktici zastrašivanja. Jedan od izbornih plakata, koji nijednim slovom ne spominje njezina protukandidata, upozorava da je "Kuba zemlja siromaštva, smrti, straha i očaja". To će se, upozorava desna kandidatkinja, dogoditi i Peruu, krene li tim putem.

Međutim, Castillo je izuzetno dobro prošao u prvom krugu i u anketama vodi za dva postotna boda. Bilo je to neočekivano i "naša poslovna aristokracija uspaničila se i odlučila za strah", napisao je kolumnist i politolog Gonzalo Banda komentirajući njegov prolazak u drugi krug. Nekoliko korporacija uskočilo je iz Fujimori i besplatno je promoviralo po siromašnim četvrtima. No, Castillo je odlučio ne pokolebati se i nastavio je s porukama o "basnoslovnim plaćama političke klase" i "rušenju korumpirane države". "Bez siromašnih ljudi u bogatoj zemlji" je njegov slogan, a odlično odzvanja u mjestima poput Cajamarce, regije pune zlatnih rudnika, ali siromašne i zanemarene.

U prvoj rundi osvojio je područje Anda, u tri regije koje se nazivaju "dubokim Peruom" dobio je više od 50 posto glasova dok je Fujimori bolje prošla na obali, koja je posve drugi svijet. Međutim, Fujimori je bila i kandidatkinja koju je najveći broj birača naveo kao najomraženijeg kandidata u prvom krugu. U Peruu već dvadeset godine perzistira politički pokret poznat kao "antifujimorismo". Nije riječ samo o njezinom ocu Albertu, koji trenutno služi 25-godišnju kaznu zatvora zbog ubilačkih odreda i posvemašnje korupcije za njegove vladavine. I kćer je optužena za korupciju i prijeti joj 30 godina zatvora.

Više od godinu dana provela je u istražnom zatvoru zbog optužbe da je putem ilegalnih fondova primila 17 milijuna dolara za financiranje njezinih ranijih predsjedničkih kampanja te da je njezina stranka Fuerza Popular kriminalna organizacija. Optužbe negira i tvrdi da su politički motivirane. Njezinoj popularnosti ne pomaže ni to da je poznato da se s bratom Kenjijem žestoko zakrvila oko čelnog mjesta u stranci, a njezin agresivan politički stil dobro je poznat i drugima. Mnogi Peruanci su žestoko protiv nje.

"Nemoguće je da netko koga istražuju zbog korupcije krene u predsjedničku kampanju. Castilla ne poznajemo, ali za nju znamo da je loša", kaže Wendy Messa (33).

"Mi Peruanci imamo svoje dostojanstvo. Protivim se liderici kriminalne organizacije", govori i Marisa Rojas (48).

Obje strane već su najavile da neće prihvatiti poraz jer je riječ o namještenim izborima. Osjećaj krize na peruanskim ulicama pojačava informacija da zemlja ima najveći broj mrtvih per capita od Covida na svijetu. Siromaštvo je od 2019. do 2020. godine poraslo s 20 na 30 posto stanovništva. A polarizacija i kriza i nakon izbora, tko god pobijedio, je ono što dalje zabrinjava analitičare.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:45