KLJUČNI DOGAĐAJI
- Trump: ‘Sve ide dobro, zemlja će procvjetati‘
- Apple izgubio 300 milijardi dolara tržišne vrijednosti
- Macron pozvao na prekid francuskih ulaganja u SAD
- Golem pad burzi u SAD-u, raste rizik od recesije, Bloombreg: ‘Izbrisano 1,7 bilijuna dolara‘
- Pet ključnih stvari koje morate znati o Trumpovoj odluci
- Brojne reakcije svjetskih i europskih čelnika, jedni najavljuju protumjere, drugi izražavaju zabrinutost
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da će uvesti 10-postotne carine na sav uvoz u Sjedinjene Američke Države pored viših carina za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje, intenzivirajući trgovinski rat koji je počeo nakon povratka u Bijelu kuću. Sveobuhvatne carine postavile bi nove prepreke najvećoj svjetskoj potrošačkoj ekonomiji, poništavajući desetljeća liberalizacije trgovine koja su oblikovala globalni poredak. Očekuje se da će trgovinski partneri odgovoriti vlastitim protumjerama, što bi moglo dovesti do drastično viših cijena svega, od bicikala do vina.
"To je naša deklaracija nezavisnosti", rekao je Trump na događaju u vrtu Bijele kuće. Trump je naveo kako će se taj dan "zauvijek pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, dan kada je američka sudbina vraćena i dan kada smo Ameriku ponovno počeli činiti bogatom".
"Od sutra će Sjedinjene Države primijeniti recipročne carine na druge zemlje. Prošlo je dosta vremena otkako smo uopće i pomislili na to. O tome nismo razmišljali desetljećima, a vidite što se dogodilo", naveo je. "Recipročne" carine, rekao je Trump, su odgovor na carine i druge necarinske barijere postavljene na američku robu. Tvrdi da će nove carine potaknuti otvaranje radnih mjesta u proizvodnji kod kuće. "Desetljećima su našu zemlju pljačkale, harale, silovale i plijenile bliske i daleke nacije, kako prijatelji, tako i neprijatelji”, rekao je Trump. Između ostalog, ocijenio i kako je, u mnogim slučajevima, prijatelj gori od neprijatelja u smislu trgovine.
"Za nacije koje se loše ponašaju prema nama, izračunat ćemo kombiniranu stopu svih njihovih carina, nemonetarnih prepreka i drugih oblika varanja, ali naplatit ćemo im otprilike polovicu onoga što su oni naplaćivali nama, tako da tarife neće biti u potpunosti recipročne, a mogao sam to učiniti", objasnio je Trump. Kineski uvoz bit će pogođen carinom od 34 posto, prema Trumpu, povrh carine od 20 posto koju je prethodno nametnuo toj zemlji. Bliski saveznici SAD-a nisu bili pošteđeni, uključujući Europsku uniju, koja se suočava s carinama od 20 posto. "Europska unija, oni su vrlo, vrlo čvrsti trgovci. Znate, pomislite na Europsku uniju, djeluju kao da su prijateljski nastrojeni, ali zapravo nas deru. Tužno je to gledati. Stvarno jadno", ocijenio je Trump.
Sve reakcije na Trumpovu odluku pratimo uživo
Meloni: ‘Američke carine su pogreška, ali ne i katastrofa‘
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je u četvrtak rekla da su trgovinske carine koje su najavile Sjedinjene Američke Države pogreška, ali da ne treba precjenjivati njihov učinak te da se odgovor mora pomno razmotriti.
"Ne smijemo poticati alarm, to nije katastrofa", kazala je Meloni u intervju za talijansku državnu televiziju RAI. "Ne vjerujem da su carine najbolji način da se odgovori na carine", dodala je.
Meloni, za koju se smatra da je bliska Donaldu Trumpu, rekla je u srijedu da su carine koje je uvela njegova administracija "pogrešne" i da neće koristiti Sjedinjenim Državama.
"Učinit ćemo sve što možemo da radimo na postizanju sporazuma sa Sjedinjenim Državama, s ciljem izbjegavanja trgovinskog rata koji bi neizbježno oslabio zapad u korist drugih globalnih igrača", napisala je na Facebooku.
Trump: ‘Stvar ide dobro, sve će procvjetati‘
Donald Trump tvrdi da će dionice i američka ekonomija napredovati unatoč padu na globalnim tržištima diljem svijeta izazvanom njegovim carinama.
Jedan od reportera upitao ga je kako ide stvar sa carinama. "Mislim da ide vrlo dobro", odgovorio je. "Ostatak svijeta želi vidjeti postoji li način na koji mogu sklopiti dogovor", dodao je.
Sjedinjene Države će "imati šest ili sedam bilijuna dolara koji dolaze u našu zemlju", rekao je. "Tržišta će procvjetati" i "zemlja će procvjetati", poručio je Trump. Ustvrdio je da su SAD drugi "iskorištavali mnogo godina", prenosi BBC.
Stellantis privremeno prekida proizvodnju u dvije tvornice, slijede otpuštanja
Automobilski div Stellantis odlučio je pauzirati proizvodnju u dvije tvornice, u Kanadi i Meksiku, dok tvrtka pokušava naći odgovor na carine Donalda Trumpa od 25 posto za automobile, potvrdila je tvrtka u četvrtak, prenosi CNBC.
Prekid proizvodnje početi će u ponedjeljak i trajat će dva tjedna u tvornici proizvođača automobila Windsor u Ontariju u Kanadi te cijeli mjesec travanj u tvornici za montažu Toluca u Meksiku.
Kao rezultat prekida proizvodnje, oko 900 zaposlenika u SAD-u u pratećim pogonima bit će privremeno otpušteno, uz oko 4500 radnika s ugovorom po satu u kanadskom pogonu. Radnici u tvornici u Meksiku i dalje će se javljati u pogon, ali neće proizvoditi vozila zbog svojih ugovornih uvjeta, objavila je tvrtka.
Apple izgubio 300 milijardi dolara tržišne vrijednosti
Apple je najveći gubitnik kada je u pitanju pad dionica na burzama u četvrtak nakon Trumpove objave carina među tzv. Veličanstvenom sedmorkom - tvrtke koje predstavljaju barometar zdravlja ne samo tehnološkog sektora, već i cjelokupnog američkog tržišta dionica te čine značajan udio u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji indeksa S&P 500, a uz Apple to su Microsoft, Nvidia, Alphabet, Amazon, Meta Platforms i Tesla.
Dionice Applea pale su 8,2 posto, a Apple je izgubio gotovo 300 milijardi dolara tržišne vrijednosti.
Apple je jedna od tvrtki koje su najviše izložene carinskom riziku s obzirom da mu je Kina ključno proizvodno središte.
Kanadski premijer: ‘Mi i SAD smo imali bliske odnose, sada je tome kraj. Tragedija‘
kanadski premijer Mark Carney je, komentirajući Trumpov potez, izjavio da će njegova zemlja uskladiti američke carine s porezima od 25 posto na sva vozila uvezena iz SAD-a koja nisu u skladu sa sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini, poznatim kao CUSMA.
Carney je također rekao da se nove tarife neće primjenjivati na autodijelove te da neće utjecati na vozila iz Meksika.
"Svaki prikupljeni dolar - oko 8 milijardi dolara (prije oprosta) - od ovih carina ići će izravno našim automobilskim radnicima i tvrtkama na koje te carine utječu", rekao je Carney.
Dodaje da su SAD i Kanada ranije imale bliske odnose, ali sada je tome došao kraj.
"To je tragedija", kaže. "Ovo je također nova stvarnost", zaključio je.
Američki senatori predlažu zakon protiv Trumpovog uvođenja carina
Dvoje zakonodavaca u senatskom odboru za financije u četvrtak je predstavilo zakon s ciljem da ograniče sposobnost američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvodi carine, koje bi prema prijedlogu zakona trebao odobravati Kongres unutar 60 dana.
Republikanski senator Chuck Grassley i demokratkinja Maria Cantwell predstavili su zakon prema kojemu bi predsjednik trebao obavijestiti Kongres o novim carinama i objasniti razloge za njihovo uvođenje, uključujući analizu potencijalnog učinka na američka poduzeća i potrošače.
Oba doma Kongresa bi potom trebala odobriti nove carine u roku od 60 dana, a u protivnom će sve nove carine na uvoz prestati važiti.
"Ovaj zakon ponovo potvrđuje ulogu Kongresa u trgovinskoj politici kako bi se osiguralo da su trgovinske politike, temeljene na pravilima, transparentne, konzistentne i da doprinose američkoj javnosti", rekla je Cantwell.
"Kao predstavnik američkog naroda, Kongres ima dužnost zaustaviti postupke koji bi mu naudili".
Zakon, oblikovan prema rezoluciji iz 1973. koja ograničava moć predsjednika da bez pristanka Kongresa šalje vojsku u inozemne sukobe, ograničit će sposobnost predsjednika da uvodi unilateralne carine bez odobrenja Kongresa.
"Kongres je predugo izvršnoj grani (vlasti) delegirao svoje jasne ovlasti nad regulacijom međudržavne i strane trgovine", kazao je Grassley.
Grassleyjeva matična savezna država Iowa uvelike ovisi o izvozu poljoprivrednih proizvoda, a u Washingtonu, saveznoj državi koju predstavlja Cantwell, sjedišta su mnogih velikih izvoznika poput Boeinga.
Njemački ministar gospodarstva predstavio europske protumjere ne otkrivši nijednu: ‘To je to, vidjet ćemo tko je jači u obaranju ruke‘
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck na tiskovnoj je konferenciji u četvrtak podigao omot s papirima koji sadrže, kako je rekao, mjere odmazde EU-a protiv Sjedinjenih Država, ali je odbio otkriti detalje.
"Ovo su protumjere", rekao je, podižući papire. "Dvostrano otisnuto, kao što vidite, s prednje i stražnje strane... prolazi kroz listu po listu raznih proizvoda".
Rekao je da je ključno da Njemačka i EU obrane gospodarstvo od Donalda Trumpa i da su potrebne snažne protumjere. "Vidjet ćemo tko je jači u ovom meču obaranja ruke", rekao je, kako prenosi The Telegraph.
Habeck je upozorio da su izazovi koje donosi povećanje američkih carina usporedivi s izazovima energetske krize 2022. i ruske invazije na Ukrajinu.
Američke carine opasnost "nezaposlenosti i uništavanja sredstava za život" u Europi, rekao je.
Oglasio se Trump: ‘Operacija je gotova, pacijent je preživio i bit će jači nego ikad‘
Američki predsjednik Donald Trump oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social, gdje je, očito govoreći o carinama, usporedio svoj potez s kirurškim zahvatom. Sugerirao da je njegova operacija po pitanju trgovine gotova i da se američko gospodarstvo sada oporavlja.
"Operacija je gotova! Pacijent je preživio i oporavlja se", napisao je velikim slovima u objavi na svojoj platformi. "Prognoza je da će pacijent biti daleko jači, veći, bolji i otporniji nego ikad prije. Make America Great Again!!!", stoji u objavi.
Macron pozvao na prekid ulaganja u SAD: ‘Mi da ulažemo u njih, a oni udaraju po nama?!‘
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je francuske tvrtke da obustave nova i nedavno najavljena ulaganja u SAD-u dok se stvar s carinama ne razjasni, u komentarima koje je podijelio s francuskim poslovnim čelnicima, dodavši da bi nastavak ulaganja dok si pogođen carinama, a EU to jest, bilo slanje pogrešne poruke. Kako piše Politico, Macron stoga želi da poduzeća iz EU-a prestanu ulagati u SAD kao odgovor na velike carine američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Kakva bi bila poruka imati velike europske igrače koji ulažu milijarde u američko gospodarstvo u isto vrijeme kada udaraju na nas. Moramo imati kolektivnu solidarnost", poručio je on, kako prenosi Bloomberg.
Francuski predsjednik sastao se poslijepodne s predstavnicima sektora pogođenih američkim carinama. Macron je okupio, među ostalima, poslovne čelnike iz zrakoplovne industrije, poljoprivrede, vina, kemikalija, elektronike i metalurgije.
Macron je rekao da se slaže s čelnicima EU da se "ništa ne može isključiti" kao odgovor na Trumpov potez jer su "svi instrumenti na stolu". "Moramo učiniti sve što je učinkovito i najproporcionalnije... ali što također jasno pokazuje da smo odlučni... da ovi sektori ne budu žrtve ovih carina", rekao je on, kako je prenio The Guardian.
Macron je rekao da će odmazda EU-a doći u dvije faze.
"Prvi odgovor birt će sredinom travnja i odnosit će se na carine koje su već određene, posebice na čelik i aluminij", rekao je.
"Drugi, masovniji odgovor... dogodit će se krajem mjeseca nakon detaljne studije, sektor po sektor, i rada sa svim državama članicama i gospodarskim sektorima", rekao je on, kako prenosi The Telegraph.
Među dostupnim alatima, oštro se poziva na potencijalnu intervenciju u području digitalnih usluga, "gdje Sjedinjene Države imaju golemu korist od Europe".
Francuski predsjednik je također pozvao čelnike EU da ostanu ujedinjeni i da se odupru iskušenju da "krenu sami", već da umjesto toga iskoriste veličinu europskog tržišta u bilo kakvoj političkoj reakciji.
Trumpove carine su "brutalne i neutemeljene", zaključio je francuski predsjednik Macron.
Trumpove carine izbrisale gotovo 2 bilijuna dolara s američkog tržišta dionica
Bloomberg je izračunao da je otprilike 1,7 bilijuna dolara doslovno izbrisano iz indeksa S&P 500 na početku trgovanja u četvrtak zbog zabrinutosti da bi nova serija carina američkog predsjednika Donalda Trumpa mogla gurnuti gospodarstvo u recesiju. Indeks Standard and Poor‘s 500, ili jednostavno S&P 500, burzovni je indeks koji prati rezultate dionica 500 vodećih kompanija koje kotiraju na burzama u Sjedinjenim Državama.
Šteta je najveća u tvrtkama čiji opskrbni lanci najviše ovise o inozemnoj proizvodnji. Apple Inc., koji većinu svojih uređaja prodanih u SAD-u proizvodi u Kini, pao je oko 8 posto nakon otvaranja. Lululemon Athletica Inc. i Nike Inc., među tvrtkama koje su proizvodno povezane s Vijetnamom, te su pale oko 10 posto. Walmart Inc. i Dollar Tree Inc., trgovci na malo čije su trgovine pune uvezenih proizvoda, trgovali su slabije za oko 2 posto, odnosno oko 11 posto.
Wall Street poslovanje je otvorio s oštrim padom rezultata zbog straha od recesije, a čini se da su ulagači u američke tvrtke izlistane na burzi više zabrinuti zbog posljedica carina od onih u Europi.
Porast cijena je izvjestan, a cijene će povećati inflatorni pritisak i potencijalno gušiti potražnju i zapošljavanje, piše u svojoj analizi Sky News. Trumpove protekcionističke mjere njegovi kritičari vide kao neopravdano i pogrešno kockanje, ocjenjuje se.
U Europi je reakcija tržišta do sada bila odmjerenija, nego u SAD-u, ali je također negativna. CAC 40 u Francuskoj i njemački DAX i dalje su u padu za više od 3 posto, odnosno 2,5 posto, a FTSE 100 je 1,7 posto niži.
Zbog slabljenja dolara, britanska funta je dosegnula šestomjesečni maksimum u odnosu na američku valutu na 1,32 dolara za funtu.
Ogroman pad burzi u SAD-u, raste rizik od recesije
Financijska tržišta diljem svijeta potresena su nakon najnovijeg paketa carina predsjednika Donalda Trumpa, a američko tržište dionica doživjelo je najveće gubitke. S&P 500 pao je za 3,3%, dok je Dow Jones Industrial Average pao za 1160 bodova, a Nasdaq za 4,3%.
Strah od viših inflacija i slabijeg ekonomskog rasta koje carine mogu izazvati, doveo je do pada cijena na svim tržištima, uključujući naftu, velike tehnološke kompanije i male američke tvrtke koje ulažu u nekretnine.
Trump je najavio carine na uvoz robe iz svih zemalja, uključujući 34% na proizvode iz Kine, 20% na uvoz iz EU i 32% na uvoz iz Tajvana, ključnog dobavljača računalnih čipova.
Ovo je izazvalo veliki šok na tržištima, osobito u Kini, koja je pogođena dodatnim carinama. Gubici su u Aziji bili djelomično ublaženi očekivanjima daljnjih ekonomskih poticaja iz Pekinga.
Naftne cijene pale su za više od 4%, a dolar je oslabio prema japanskom jenu.
Trumpove carine prijete usporavanju rasta u SAD-u i drugim zemljama, povećavajući inflaciju koja je već iznad cilja Saveznih rezervi od 2%. Zabrinutost zbog trgovinskog rata očituje se i u maloprodaji, jer su dionice američkih tvrtki poput Nikea i Best Buya pale za više od 11%. Brojni stručnjaci upozoravaju da raste opasnost od recesije.
Trump je također najavio 25% carina na uvoz automobila, proširene carine na čelik i aluminij, te posebne poreze na naftu iz Venezuele i farmaceutske proizvode.
Na tržištu obveznica primijećeno je osciliranje prinosa, dok je prinos na 10-godišnje obveznice pao s 4,23% na 4,04%.
Cijene nafte, koja je ključna za ekonomski rast, pale su zbog pesimizma u vezi s trgovinskim ratom. Cijena američke sirove nafte pala je za 4,7%, dok je Brent nafta pala za 4,4%.
Za očekivati je da će ovaj trgovinski sukob negativno utjecati na globalnu ekonomiju, uključujući i SAD.
U Europi su tržišta također pala, ali ne toliko drastično kao u SAD-u. Njemački DAX pao je za 2,4%, francuski CAC 40 za 2,7%, a britanski FTSE 100 za 1,5%. Na azijskim tržištima, tokijski Nikkei 225 indeks nakratko je pao za 4%, dok su proizvođači automobila i banke pretrpjeli značajne gubitke.
Američke carine trostruka prijetnja za Njemačku
Njemačka se suočava s trostrukom prijetnjom nakon najave novih američkih carina, upozorila je u četvrtak stručnjakinja za trgovinu iz ifo instituta Lisandra Flach.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je u srijedu carine od 10 posto na uvoz iz zemalja širom svijeta.
Roba iz EU-a podlijegat će carini od 20 posto budući da zemlje Unije, po izračunima Bijele kuće, naplaćuju namet na uvoz američke robe od 39 posto, kada se uključe i necarinska davanja i ‘manipulacija valutnim tečajevima‘.
SAD je lani u razmjeni s EU-om zabilježio manjak u robnoj razmjeni od 235,6 milijardi dolara, pokazali su u veljači podaci ministarstva trgovine. Veći višak bilježila je samo Kina, od 295,4 milijarde dolara, a na četvrtom je mjestu Vijetnam s viškom od 123,5 milijardi dolara.
Američka odluka o carinama ‘gorak je dan za svjetsko gospodarstvo‘, zaključila je stručnjakinja njemačkog ekonomskog instituta.
Njemačko gospodarstvo moglo bi pretrpjeti štetu u protuvrijednosti 0,3 posto BDP-a, rekla je Flach.
Carine će izravno pogoditi njemački izvoz u SAD, vodeće tržište za ključni automobilski sektor, a neizravnu štetu njemačkim izvoznicima mogle bi nanijeti 54-postotne američke carine na uvoz iz Kine.
Kinesko gospodarstvo pretrpjet će težak udarac, a to će vjerojatno značiti i osjetno manji uvoz njemačke robe, objasnila je Flach.
Njemački proizvodi istodobno će se vjerojatno suočiti s ogromnom konkurencijom iz zemalja poput Kine koje će nakon de-facto gubitka SAD-a krenuti u potragu za novim tržištima.
- Ključno je pitanje kako će reagirati druge zemlje - ne samo na američke carine, nego i na protekcionizam općenito. U najgorem slučaju, trgovina bi zbog eskalacije mogla zamrijeti, upozorila je.
HGK: Carine nameću potrebu jačeg hrvatskog izvoza u treće zemlje
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u četvrtak su ocijenili kako će američke carine potaknuti inflaciju i usporavanje rasta američkog i globalnog gospodarstva, kao i da carine nameću potrebu internacionalizacije poslovanja i jačeg hrvatskog izvoza u treće zemlje.
- Utjecaj carina bit će znatno veći za Njemačku, Italiju i ostale velike izvoznike u SAD, što će neposredno utjecati na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika u tim lancima opskrbe, istaknuo je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.
Naglasio je kako su u ovom trenutku farmaceutski proizvodi izuzeti od reciprocitetne carine od 20 posto, ali ne stope od 10 posto, što je bitno s obzirom na to da su farmaceutski proizvodi hrvatski glavni izvozni proizvod u SAD.
Energenti su, kako je rekao, još jedna velika stavka na drugoj, uvoznoj strani.
- Naime, znamo da će EU reagirati, ali kako SAD izuzima energente od carina, ne očekujemo da će EU cariniti uvoz prirodnog plina koji je 2024. činio preko 70 posto uvoza iz SAD-a, istaknuo je.
Iz HGK navode kako će drastično povećanje američkih carina na uvoz iz svih zemalja svijeta kojeg je američki predsjednik Donald Trump objavio 2. travnja potaknuti inflaciju i usporavanje gospodarskog rasta, kako u SAD-u, tako i u svijetu.
EU će također svjedočiti povišenoj inflaciji i usporavanju rasta ove godine zbog novih američkih carina s obzirom na to da će od ponoći 5. travnja SAD na sve uvezene proizvode primjenjivati carine po stopi od 10 posto. Od ponoći 9. travnja na gotovo sav izvoz EU u SAD primjenjivat će se tzv. reciprocitetna carinska stopa od 20 posto.
Šaravanja kaže kako Trump ima ovlasti ukinuti nove carine kada procijeni da su se neravnoteže u robnoj razmjeni i uvjeti koji su doveli do njih ispravili. Ipak, treba pretpostaviti da će mjere ostati na snazi dulje vrijeme, jer se desetljećima stvarane neravnoteže ne mogu brzo ispraviti, kazao je.
Iz HGK kažu i da iako su iznosi novih američkih carina šokirali dobar dio međunarodne zajednice i dovode u neizvjesnost brojne investitore i globalne poslovne procese, one nisu neočekivane.
- Promijenjene okolnosti nameću potrebu internacionalizacije poslovanja i jačeg hrvatskog izvoza u treće zemlje, što je u fokusu HGK, kazao je potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz.
Kao članica EU, kako je rekao, imamo prednost što Europska komisija pregovara ugovore o slobodnoj trgovini u ime EU s raznim potencijalnim partnerima, što hrvatskim izvoznicima otvara mogućnost da djelomično nadomjeste mogući pad izvoza u SAD, naovde iz HGK.
Plenković: ‘Zaštitit ćemo hrvatske interese u trgovini sa SAD-om‘
Vlada će u suradnji s EU-om zaštititi hrvatske interese u trgovinskoj razmjeni s SAD-om, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo uvozne carine za robu iz EU-a, rekao je u četvrtak na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.
Izvijestio je da je vlada obavila konzultacije s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o problematici američkih carina.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Ivanov: ‘Sreća‘ da nemamo jaku industriju
SAD su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku, ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakuleta Marijana Ivanov, koja priželjkuje da EU ne uvodi dodatne protumjere SAD-u, a što se tiče Hrvatske ističe da nema velik izvoz u SAD, a ‘srećom‘ nema ni jaku industriju jer ju je ‘ubila i uništila‘ 1990-tih.
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio nove opće carine od 10 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim ‘kaznama‘ na temelju trgovinskih deficita za mnoge, što u slučaju Europske unije iznosi 20 posto.
Odgovor na carine koje je Trump najavio EU još nema, a prema riječima Ivanov ne zna se hoće li uvesti carine na uvoz usluga, primjerice usluge intelektualnog vlasništva, što bi se odnosilo na više američkih tehnoloških divova koji posluju na europskom tržištu, a nepoznanica je i hoće li uvesti porez na digitalne transakcije.
No, priželjkuje da se Unija zaustavi na ranije najavljena dva paketa protumjera koji bi trebali stupiti na snagu sredinom travnja, ukupne vrijednosti 26 milijardi eura, a koji uključuju carine na proizvode ‘koji za europsko gospodarstvo nisu neka značajna stavka‘.
- Ne znamo u kojem smjeru će Europa koristiti adute za oporezivanje usluga. Onda bi nam te usluge mogle postati skuplje i dovesti do suprotnih procesa u digitalizaciji ekonomije od onih koje želimo. Tako da se nadam da Europa neće ići s protumjerama, da će stati na onih ‘famoznih 99 stranica‘ i da će jednostavno prihvatiti nova pravila igre takva kakva jesu, kaže Ivanov.
Europske protumjere znače i skuplje američke proizvode u Europi, no prema riječima profesorice sa zagrebačke Ekonomije tih proizvoda na europskom tržištu ionako nema puno jer, podsjeća, Trump je trgovinski rat i započeo jer SAD premalo izvozi u Europu.
- No problem je što neka poduzeća neće moći postići produktivnost koju su imali do sada, kada su značajnije izvozili u Ameriku, a pad produktivnosti je nešto što podiže inflaciju, upozorava.
Pozitivni efekti za SAD možda za 10-ak godina
Smatra da će potezi koje Trump povlači možda imati pozitivne efekte na SAD za nekih 10 godina, no trenutno, Amerika ne može bez uvoza i ovisna je o njemu.
- Oni ne kupuju toliko europskih, kineskih i drugih proizvoda samo zato što su jeftiniji (...) već jednostavno zato što im je potražnja prevelika u odnosu na mogućnosti njihove ponude, napominje.
Primjerice, za značajniji razvoj farmaceutske industrije ili proizvodnju određenih transformatora SAD-u bi trebalo pet do 10 godina, tako da se u srednjem roku može govoriti o nepovoljnim efektima na američko gospodarstvo, u vidu i rasta cijena, a potencijalno i kroz određene ‘recesijske elemente koji se tamo očekuju‘.
‘Trenutno smo u stanju histerije‘
To se može preliti i na globalnu razinu, no Ivanov ipak smatra da efekti carina ne bi trebali toliko biti značajni za pojavu recesije. Međutim, poručuje, to ovisi o ponašanju svih, a prema njenoj ocjeni ‘trenutno smo u stanju histerije‘.
Kaže da ‘prirodnim putem‘ ne bi trebalo doći do recesije, svjetsko gospodarstvo je u stanju rasti oko tri posto ove godine, no pesimizam, neizvjesnost i strah od potencijalnih rizika može do nje dovesti, s obzirom da se u takvom ozračju smanjuju potrošnja i investicije. ‘Vi ako ne znate gdje ćete prodavati robu, nećete investirati‘, ističe.
S obzirom na tu pojačanu nesigurnost te potencijalni pad potrošnje, Hrvatska bi najveće negativne efekte mogla osjetiti u turizmu, a koji veže i niz drugih segmenata, kao što su trgovina i ugostiteljstvo.
Hrvatska ‘srećom‘ nema jaku industriju
Direktni izvoz iz Hrvatske u SAD oslanja se na proizvode farmaceutske i metaloprerađivačke industrije, tu su i Končarevi transformatori te oružje HS Produkta, kao i određeni prehrambeni proizvodi, specifični i jer ih preferiraju iseljenici iz Hrvatske i njihovi potomci.
Taj izvoz je relativno mali, no tu su i indirektni efekti, s obzirom na značajan izvoz intermedijarnih proizvoda u automobilskoj industriji za europske proizvođače u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji. Ako će oni prodavati manje automobila u SAD, to će značiti i manje narudžbe za hrvatske proizvođače, napominje Ivanov.
Pomalo i ironično primjećuje da je ‘jedina sreća‘ što Hrvatska nema jaku industriju jer ju je ‘ubila i uništila‘ od 90-ih godina prošlog stoljeća naovamo, pa tako ni pad proizvodnje koji će se dogoditi neće imati toliki efekt na pad hrvatskog BDP-a.
Vujčić: Trumpove carine ne mogu ugroziti hrvatski financijski sustav
Uvozne carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump ne mogu ugroziti hrvatski financijski sustav, izjavio je u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
- Financijski sustav ne može biti ugrožen, rekao je Vujčić odgovarajući na novinarska pitanja nakon sastanka u vladi s predstavnicima građevinske industrije.
Ono što se može dogoditi, dodao je, jest da visoke carine dovedu do usporavanja rasta BDP-a, a zbog povratnih mjera prema SAD-u i do više stope inflacije, jer ako EU nametne carine na uvoz onda cijena uvozne robe raste, što će se, kako je rekao, dogoditi i u Americi.
Carine su općenito nešto što negativno utječe na globalnu ekonomsku perspektivu, rekao je.
Meloni: ‘Carine su pogreška, ali ne trebamo ulaziti u trgovinski rat‘
Talijanska premijerka Giorgia Meloni nazvala je Trumpove carine ‘pogrešnima‘, ali je Europu pozvala da ne ulazi u trgovinski rat.
Talijanska vlada objavila je da je Meloni otkazala sve svoje današnje obveze da se usredotoči na postupke svoje države koja tek treba odgovoriti SAD-u na uvedene carine.
Meloni, inače bliska Trumpova saveznica, smatra da carina od 20 posto koju je SAD nametnuo Europskoj uniji nije u interesu ni jedne strane.
- Učinit ćemo sve što možemo kako bismo radili na postizanju sporazuma sa Sjedinjenim Državama, s ciljem izbjegavanja trgovinskog rata koji bi neizbježno oslabio Zapad u korist drugih globalnih igrača, rekla je.
‘Trumpov izračun je potpuna glupost, kako je ministar ovo mogao potpisati?‘
Donald Trump uveo je nove carine gotovo svim zemljama svijeta, a mnogi se pitaju kako je došao do brojki koje je objavio noćas. Zašto je baš Vijetnam pogođen jednom od najviših stopa, zašto se otoci Heard i McDonald, mjesta koja su među najudaljenijim i najizoliranijim na svijetu, uopće tarifiraju?
James Surowiecki, financijski analitičar i novinar The Atlantica i The New Yorkera kaže da je SAD podijelio trgovinski deficit s uvozom iz određene zemlje kako bi došao do jučer objavljenih carinskih stopa.
- Ovo je nevjerojatna glupost, napisao je Surowiecki. ‘Kako je, za ime Boga, Scott Bessent (Trumpov ministar financija) pristao potpisati ovo?‘.
Potom je objasnio:
- Pri izračunu carinske stope, Trumpovi ljudi su koristili samo trgovinski deficit u robi. Dakle, iako imamo suficit u trgovini uslugama sa svijetom, taj izvoz se ne računa što se tiče Trumpa.
Dopisnik Sky Newsa iz SAD-a, Mark Stone, također je primijetio ‘jasnu obmanu u vezi s carinama‘.
Poput Surowieckog, uočio je nešto čudno u carinama koje je Trump nametnuo Južnoj Koreji.
- Pogledajte Južnu Koreju s kojom SAD ima trgovinski sporazum. Oni ne naplaćuju carine od 50 posto na američki izvoz kako tvrdi Trump. Naplaćuje li EU doista SAD-u carine od 39 posto? Naravno da ne. Matematika Trumpovog tima dodaje izračune neobjavljene ‘valutne manipulacije‘ i necarinske barijere u izračune, zaključio je Stone.
Francuska vlada: Spremni smo za trgovinski rat s SAD-om, ovo ćemo prvo ‘napasti‘
Europska unija je ‘spremna za trgovinski rat‘ sa Sjedinjenim Državama i planira ‘napasti online usluge‘ kao odgovor na nove carine vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekla je u četvrtak glasnogovornica francuske vlade.
- Poprilično smo sigurni da ćemo doista svjedočiti negativnom utjecaju na proizvodnju, rekla je Sophie Primas za televiziju RTL, izražavajući posebnu zabrinutost zbog ‘snažnog‘ utjecaja na proizvodnju vina i žestokih alkoholnih pića.
- Imamo cijeli raspon alata i spremni smo za ovaj trgovinski rat, a potom ćemo vidjeti kako možemo podržati našu industrijsku proizvodnju, naglasila je glasnogovornica.
Primas je kazala da Trump smatra da je gospodar svijeta te da je njegov pristup imperijalistički stav koji smo pomalo zaboravili, no koji se vraća.
Trump je u srijedu, na dan koji je proglasio ‘Danom oslobođenja‘, objavio visoke carine za gotovo cijeli svijet, uključujući one od 20 posto na uvoz iz Europske unije.
Primas je rekla da EU priprema odgovor u dva koraka. Prvi, „‘nicijalni odgovor‘, bit će usvojen sredinom travnja i odnositi se na aluminij i čelik, a EU će potom ciljati na ‘sve proizvode i usluge‘ iz SAD-a. Te bi mjere trebale biti spremne do kraja travnja te se trenutačno o njima raspravlja, rekla je Primas.
- Napast ćemo i usluge. Primjerice online usluge koje se trenutačno ne oporezuju, no mogle bi, rekla je glasnogovornica francuske vlade.
EU bi mogao odgovoriti i zabranom pristupa ugovorima javne nabave, najavila je Primas.
Ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona najavio je da će francuski predsjednik u poslijepodnevnim satima razgovarati s predstavnicima francuskih sektora ‘pogođenih carinama‘ Bijele kuće.
BBC: Trump je upravo bacio nuklearnu bombu na svjetski trgovinski sustav!
Politički stavovi Donalda Trumpa kroz desetljeća su se značajno mijenjali, no u jednoj stvari je bio ustrajan – od osamdesetih godina on je stava da su carine učinkovit alat jačanja američkog gospodarstva, piše BBC.
Republikanac je sad stavio svoje predsjedništvo kao ulog na to da je u pravu. Dan ranije, u Vrtu ruža Bijele kuće, Trump je okružen prijateljima, konzervativnim političarima i ministrima iz vlade najavio nove visoke carine na niz država – saveznice, suparnice i neprijateljske zemlje.
Opširnije pročitajte OVDJE
Ovo su proizvodi koji nisu obuhvaćeni Trumpovim carinama, Amerika očito ne može bez njih!
Prema informacijama iz Bijele kuće, koje je prenio Financial Times, određeni proizvodi bit će izuzeti iz najavljenih recipročnih tarifa predsjednika Donalda Trumpa.
Među njima su energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD-u, zlatne poluge te određena roba na koju je Trump već ranije uveo carine, poput čelika, aluminija i automobila. Također, proizvodi poput bakra, farmaceutskih proizvoda, poluvodiča i drvene građe, za koje je Trump najavio zasebne carine, također su izuzeti iz ovih tarifa.
Opširnije pročitajte OVDJE
Europske burze oštro pale nakon Trumpovih carina
Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica oštro pale zbog eskalacije trgovinskog rata, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio veće carine na uvoz nego što se očekivalo.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,8 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 1,26 posto, na 8.499 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,42 posto, na 21.847 bodova, a pariški CAC 2,14 posto, na 7.690 bodova.
Svjetske burze uzdrmala je jučerašnja Trumpova odluka o uvođenju većih recipročnih carina nego što se očekivalo.
Tako će se od 5. travnja na gotovo sav uvoz u SAD naplaćivati carina od 10 posto, a na uvoz iz zemalja s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit primjenjivat će se i dodatne carine.
Na uvoz iz Kine, na koje se već naplaćuju carine od 20 posto, ubuduće će se primjenjivati dodatne carine od 34 posto, na uvoz iz Japana 24 posto, iz Europske unije 20 posto, iz Velike Britanije 10 posto...
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu i EU, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.
Zbog toga su jutros na europskim burzama pale cijene dionica u svim sektorima, a najviše u rudarskom, više od 3 posto.
Oštro su, više od 2 posto, pale i cijene dionica u automobilskom sektoru jer se od danas na uvoz automobila u SAD naplaćuje carina od 25 posto.
I na azijskim se burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo oko 2,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 1,4 posto.
I na Wall Streetu se danas poslijepodne očekuje oštar pad cijena dionica. Trenutno je terminski Dow Jones indeks u minusu gotovo 2 posto, S&P 500 oko 2,7, a Nasdaq indeks oko 3,2 posto.
Dejan Kovač: Trump se kocka, Kina pobjeđuje
Posljedice Trumpove politike za SAD, Europsku uniju i Hrvatsku, za HRT je analizirao ekonomski analitičar Dejan Kovač.
Na pitanje je li Trumpova najava carina politički manevar ili ekonomski rizik, Kovač je odmah istaknuo da posljedice neće biti samo psihološke, nego i ekonomske.
- Već jučer su američki i azijski burzovni indeksi pali samo na najavu tarifnog rata. Očekivati je sekvencijalni razvoj događaja – sve će ovisiti o reakcijama drugih država, rekao je Kovač.
- Hrvatska nema veliku direktnu trgovinsku razmjenu sa SAD-om, oko milijardu dolara godišnje, uglavnom uvoza nafte i plina. Ali neizravno ćemo osjetiti posljedice preko Njemačke i Italije s kojima imamo preko 30% trgovinske razmjene, upozorava Kovač.
Smatra da će automobilska industrija, posebno u Njemačkoj, pretrpjeti ozbiljan udarac: - To može imati dugoročne posljedice i za nas jer većina Europljana dolazi na odmor u Hrvatsku. Turizam je osjetljiv na ekonomske poremećaje.
Na Trumpove optužbe o "manipulaciji valutama", Kovač je objasnio: - To nije manipulacija, već monetarna politika. Kina je to radila godinama. Tečajna politika može potaknuti izvoz, ali nije ilegalna niti neobična praksa.
Trump očekivano tvrdi da će carine napuniti državnu blagajnu, ali Kovač upozorava da proračunski deficit SAD-a iznosi 1,7 do 1,8 bilijuna dolara. Carine mogu donijeti najviše 200 do 300 milijardi, što nije ni trećina deficita.
- Trump će morati rezati troškove. Većina američkih ekonomista ne vjeruje da će carine dugoročno koristiti gospodarstvu, dodao je.
Kovač smatra da će glavni efekt carina biti inflacija i pad kupovne moći jer, kako je kazao: - Više cijene znače manju potrošnju, a potrošnja je pokretač rasta. To vodi prema recesiji. Neke analize već govore o 40% vjerojatnosti recesije, a kad dođemo do 50%, ona je neminovna. Na pitanje je li ovo kraj američke ekonomske dominacije, Kovač je rekao: - Strukturni problemi SAD-a počinju još prije mandata Baracka Obame. Trump sad pokušava kratkoročno popraviti situaciju. No dugoročno, Kina je ta koja će najviše profitirati. Kovač je zaključio da će, ako efekti carina budu negativni, administracija dio mjera povući kako bi Trump sačuvao politički kredibilitet.
ZSE: Očekuje se pad Crobexa, u fokusu svjetske burze
Na Zagrebačkoj će burzi u četvrtak Crobex indeksi vjerojatno pratiti pad najvećih svjetskih burzi jer je predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio uvesti veće carine na uvoz nego što se očekivalo.
Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas pad Crobexa.
Crobex indeks pao je jučer 0,86 posto, na 3.286 bodova, a Crobex10 za 0,44 posto, na 2.062 boda.
Pritom se Crobex spustio na najnižu razinu od 13. ožujka, a Crobex10 od 11. ožujka.
Svi sektorski indeksi završili su u minusu, a najviše Crobexkonstrukt, za 2,9 posto.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 1,42 milijuna eura, otprilike 740 tisuća više nego dan ranije.
Već su jučer Crobexi pratili pad europskih burzovnih indeksa uoči Trumpove objave novih, recipročnih carina, a jutros će, sudeći po terminskim indeksima, cijene dionica na europskim burzama dodatno oštro pasti.
Jer, Washington je najavio veće carine nego što se očekivalo.
„Nakon sinoćnje objave odluke predsjednika Trumpa da se od 5. travnja uvodi minimalno 10 posto carina na sav uvoz, terminski indeksi na svim svjetskim burzama oštro su pali”, kaže Boris Bakalić, broker u OTP banci.
Trump uveo carine na otoke na kojima žive samo pingvini
Skupina nenaseljenih otoka u blizini Antarktika, prekrivenih ledenjacima, na kojima žive samo pingvini, također je pogođena a trgovinskim ratom Donalda Trumpa. Naime, američki predsjednik je i njima nametnuo carine od 10 posto na robu.
Opširnije pročitajte OVDJE
Starmer: Spremni smo, odluke koje ćemo donijeti u nadolazećim danima i tjednima bit će vođene samo našim nacionalnim interesom
Britanski premijer Keir Starmer u svom je uredu primio čelnike najvećih kompanije svoje zemlje, a nakon toga dao izjavu medijima: “Sinoć je predsjednik Sjedinjenih Država djelovao za svoju zemlju i to je njegov mandat. Danas ću djelovati u interesu Britanije sa svojim.
Odluke koje donosimo u nadolazećim danima i tjednima bit će vođene samo našim nacionalnim interesom, interesom našeg gospodarstva, interesom poduzeća za ovim stolom, interesom stavljanja novca u džepove radnika. Jasno je da će odluke koje su SAD donijele imati ekonomski učinak, kako ovdje tako i globalno. Ali želim biti kristalno jasan: mi smo spremni, doista jedna od velikih prednosti ove nacije je naša sposobnost da ostanemo hladne glave."
‘Ovo je gore od najgoreg scenarija kojeg smo se bojali!‘ Kaos na Wall Streetu, ulagači u iščekivanju ključne reakcije
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle, no nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio veće nego što se očekivalo recipročne carine, terminski indeksi oštro su pali. Dow Jones indeks ojačao je u srijedu 0,56 posto, na 42.225 bodova, dok je S&P 500 porastao je 0,67 posto, na 5.670 bodova, a Nasdaq indeks 0,87 posto, na 17.601 bod.
Opširnije pročitajte OVDJE
Oštar pad burzi u Europi i Aziji
Terminske cijene europskih dionica pale su nakon novih američkih uvoznih poreza uvedenih sinoć, javlja Sky News.
EuroSTOXX50 i DAX futures su pali oko 2,3% do 6:58 ujutro (po britanskom vremenu), dok su FTSE 100 futuresi pali oko 1,7%.
Istovremeno, azijska su tržišta značajno pala nakon što je najavljenih carina na uvoz širom svijeta.
Dionice i valute u Vijetnamu i Tajlandu jutros su pale, a te se dvije azijske zemlje suočavaju s jednim od najviših recipročnih stopa pod sveobuhvatnim novim nametima koji prijete eskalacijom globalnog trgovinskog rata.
Vijetnamski referentni indeks dionica pao je čak 5,4% na najnižu razinu u više od dva mjeseca, a dong je dotaknuo najnižu vrijednost svih vremena od 25.802 za dolar.
Tajlandski baht oslabio je na najnižu razinu od sredine siječnja, a dionice su pale čak 1,3%.
Veliki udarac doživjela je burza u Japanu, referentni dionički indeks najvrjednijih kompanija, Nikkei 225 pao je strmoglavih 4% prije nego se stabilizirao na 3,16%.
Drugi najoštriji pad u Aziji je indeks koji prati učinak najvećih kompanija u Aziji - FTSE CNBC Asia 100 Index - izgubio je 1,9% dosad.
Značajno su izgubile i kineske dionice. Nakon što su carine u zemlji porasle na 34%, hongkonški Hang Seng indeks pao je 1,76%, dok je SZSE sastavni indeks 500 kompanija kojima se trguje na kineskoj burzi u Shenzhenu pao 1,4%.
Samo su Novi Zeland i Tajvan zabilježili rast svojih referentnih indeksa, s tek malim porastom.
Japan reagirao na Trumpove odluke: ‘Ovo će najviše štetiti Americi‘
Trump je u srijedu najavio nove opće carine od 10% na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim kaznama na temelju trgovinskih deficita za mnoge zemlje. U slučaju Japana, to iznosi 24%.
Ministar trgovine Yoji Muto rekao je američkom ministru trgovine Howardu Lutnicku da će američki carinski paket otežati japanskim tvrtkama ulaganje na američko tržište i na kraju naštetiti najvećem svjetskom gospodarstvu.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Von der Leyen: ‘Pripremamo protumjere Trumpovim carinama‘
Europska unija se "priprema za daljnje protumjere" kako bi zaštitila svoje interese, rekla je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon što je Donald Trump najavio carine od 20 posto na europsku robu, pozivajući SAD da "s konfrontacije prijeđe na pregovore". Više pročitajte OVDJE.
Stigla je prva reakcija Kine na povijesne Trumpove carine
Predsjednik SAD-a, Donald Trump, predstavio je u srijedu ukupne carine od 54% na sav kineski uvoz u Sjedinjene Države kao dio sveobuhvatnog preokreta američke globalne trgovinske politike nazvanog “Dan oslobođenja”.
Kina je oštro kritizirala taj potez i obećala da će “odlučno poduzeti protumjere kako bi zaštitila svoja prava i interese.”
Više pročitajte OVDJE.
Salva reakcija na Trumpov globalni trgovinski rat
Trump je najavio da će uvesti 10-postotne carine na sav uvoz u SAD pored viših carina za neke od najvećih trgovinskih partnera zemlje, što je izazvalo brojne reakcije svjetskih i europskih čelnika, jedni najavljuju protumjere, a drugi izražavaju zabrinutost. Europski čelnici reagirali su s negodovanjem, ističući da bi trgovinski rat naštetio potrošačima i ne bi koristio nijednoj strani. Više pročitajte OVDJE.
Ovo su zemlje kojima je Trump uveo najviše carine
Američki predsjednik u Vrtu ruža slavodobitno je objavio nove carine koje će, kako je najavio, "SAD uvesti u novo zlatno doba i označiti kraj parazitiranja na poštenim Amerikancima". No osim Kine, Trump je uglavnom nagazio azijske države u razvoju, budući da prema njegovim istraživanjima upravo te države imaju najviše carine na uvoz američkih proizvoda.
Na samom vrhu je Kambodža, s planiranom carinom od 49%, slijedi Vijetnam s 46%, te Šri Lanka s 44 posto. Iza njih su Bangladeš (37%), Tajland (36%), Kina (34%), Tajvan i Indonezija (32%), a tu su i Srbija s 37 posto i BiH s 35 posto. Više pročitajte OVDJE.
Američke dionice se strmoglavile nakon Trumpove najave carina
Američke dionice strmoglavile su se nakon što je predsjednik Donald Trump najavio recipročne carine, počevši od 10 posto — s puno višim stopama za određene zemlje.
U roku od nekoliko minuta nakon Trumpove objave, terminski ugovori koji prate vodeći američki indeks S&P 500 pali su za dva posto, dok je Nasdaq pao za tri posto — padovi te razine nisu viđeni od početka pandemije. Više pročitajte OVDJE.
Komentari
0