Iako Rusija najavljuje slanje vojne pomoći sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu, pitanje je koliko mu u ovom trenutku doista može pomoći, izvijestio je u subotu Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu. ISW navodi da je sporadičnih napada na sirijsku vojsku bilo i u provincijama Dara i Suvajda, koje se nalaze na samom jugu zemlje, što ukazuje na to da bi opozicijsko napredovanje na sjeveru i zauzimanje grada Alepa moglo probuditi proturežimsku aktivnost u drugim dijelovima Sirije. No, riječ je o vrlo optimističnim nagađanjima.
"Branit ćemo stabilnost i teritorijalni integritet od terorista i njihovih pristaša", poručio je u subotu predsjednik Asad, koji je telefonski razgovarao sa saveznicima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Posjet mu je najavila i delegacija iz Irana. Ali, zauzimanje Alepa u samo četiri dana, uz kaotično povlačenje sirijske redovne vojske iz najvećeg sirijskog grada, razotkrilo je slabost Asadova režima i ovisnost o saveznicima poput Irana i Rusije.
Analitičari navode da je ofenziva pripremana godinama, čekao se samo povoljan trenutak. Budući da je Rusija preko glave zaokupljena Ukrajinom, a Izrael je proteklih mjeseci u zračnim napadima uvelike onesposobio Hezbolah u Siriji, bilo je jasno da je on stigao.
Opozicijske snage krenule su, kako su same kazale, u napad u nekoliko smjerova iz svojeg uporišta u provinciji Idlib. Nakon što je potvrđeno da su u samom centru Alepa, u subotu je objavljeno da napreduju prema gradu Hami u istoimenoj provinciji. Bilo je i izvješća da su zauzele taj grad, ali su ih demantirale režimske snage. Ipak, čini se da su opozicijske snage, sastavljene od islamističkih paravojski od kojih neke imaju podršku Turske, zauzele nekoliko naselja na cesti za Hamu. Sirijska vojska priznala je da je morala povući snage iz Alepa, ali je rekla da ih preraspoređuje kako bi uspostavila snažnu obrambenu liniju na sjeveru Hame.
Predviđajući daljnji tijek situacije na terenu, ISW piše da će Hezbolah imati poteškoća s prebacivanjem opreme i ljudstva za podršku režimu u Siriji. No zato bi Iran mogao poslati vlastite konvencionalne vojne jedinice ili pripadnike iračkih paravojski. Za ruske snage prioritet je ipak Sirija. Moskva u sirijskoj luci Tartus ima svoju vojnu bazu, ali poznato je da je 2022., nakon početka rata u Ukrajini, povukla sustave zračne obrane S-300 iz Sirije i prebacila ih u Rusiju. Očekuje se da će pomoći savezniku, ali ta pomoć neće ni izdaleka moći biti ista kao što je bila 2016., kad je Moskva omogućila Asadu zauzimanje Alepa.
Navala opozicijskih snaga, kojima je na čelu koalicija paravojski Haiat Tahrir al Šam (HTS), prva je ozbiljna prijetnja Asadu u više godina. Bojišnice u sirijskom građanskom ratu dugo su mirovale i nije se očekivalo da će se taj front sada razbuditi. Sjeveroistok zemlje drže Kurdi, a tamo se nalaze i američki vojnici kojima je primarni cilj borba protiv ekstremnih islamističkih skupina kao što je Islamska država i sprečavanje da se povežu sa skupinama u Iraku. Sjeverozapad drži niz paravojski, a tamo je prisutna turska vojska koja predstavlja tampon zonu prema dijelovima Turske s većinskim kurdskim stanovništvom koje se zalaže za stvaranje Kurdistana.
Sjedinjene Države poručile su nakon pokretanja ofenzive da nemaju veze s trenutačnim događajima u Siriji te da ih pozorno prate. Američki glasnogovornik izjavio je da je sirijska ovisnost o Rusiji i Iranu, zajedno s odbijanjem provedbe mirovnog plana Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015., stvorila uvjete za trenutačnu situaciju u zemlji.
Dok traju žustre pozadinske konzultacije i diplomatska aktivnost, objavljeno je da je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov telefonski razgovarao s turskim kolegom Hakanom Fidanom. Lavrov je kontaktirao i s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Araghichijem, koji je najavio dolazak u Damask u nedjelju i ponedjeljak.
Mediji nagađaju o tome gdje je sam Bašar al-Asad, koji je predsjednik Sirije već 24 godine. Naime, prošlog je tjedna bio u posjetu Moskvi, a nije poznato je li se vratio u zemlju.
Fotografije koje stižu iz ratom ionako napaćene Sirije pokazuju ceste koje vode iz Alepa pretrpane automobilima i dim koji se diže iznad grada. Ruski zrakoplovi, zajedno sa savezničkim sirijskim avionima, izvodili su u subotu i u nedjelju ujutro zračne napade na provinciju Idlib i nove opozicijske položaje. Zanimljivo je da je Hamasova ofenziva na Izrael nehotično oslabila Teheranske saveznike u regiji, a baš im je suprotno bio cilj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....