POLJA SMRTI

Podli plan je uspio, Europi prijeti dugotrajni prekid u opskrbi hranom: ‘Sve je puno mina‘

Kijev optužuje Ruse da su namjerno minirali polja i uništavali traktore i strojeve

Minska polja u Ukrajini

 Evgen Kotenko/AFP

Nakon povlačenja ruske vojske s bojišta oko Kijeva, na poljima je ostalo puno mina, zbog čega prijeti dugotrajni prekid u opskrbi hranom, upozorava Wall Street Journal (WSJ).

Poljoprivrednici na sjeveru Ukrajine kažu da su se vratili na polja puna mina i neeksplodiranih projektila, nekoliko radnika je poginulo, a radovi su obustavljeni na nekim područjima. Ukrajinska vlada optužuje Rusiju da je namjerno minirala polja i uništavala poljoprivrednu opremu, pa i na zemljištima daleko od bojišnice, kako bi oštetila poljoprivrednu proizvodnju zemlje.

To je udarac zemlji koja osigurava 10 posto svjetskog izvoza pšenice, 14 posto izvoza kukuruza i oko polovicu svjetske proizvodnje suncokretova ulja, prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD-a. Ukrajinska vlada procjenjuje da su mine prisutne na oko 30 posto poljoprivrednih površina oko Kijeva u regijama koje su bile pod ruskom okupacijom.

Ruska invazija već je desetkovala pošiljke kukuruza, pšenice i suncokretova ulja iz donedavnog jednog od najvećih svjetskih izvoznika hrane, što je utjecalo na porast cijena hrane diljem svijeta. Razmjeri štete na nekim područjima, s prekidom rada luka i nedostatkom gnojiva, ukazuju na to da bi se utjecaj rata na ukrajinsku poljoprivredu mogao protegnuti i na sljedeću godinu, piše WSJ.

Blokirane luke

Do koje mjere ukrajinska poljoprivredna proizvodnja pati zbog rata, govori Reutersova vijest da je danas, prvi put od početka ruske invazije 24. veljače, završen utovar 71.000 tona ukrajinskog kukuruza u rumunjskoj luci Constanti. Ruske snage blokirale su ukrajinske luke od početka rata pa se žito izvozi vlakom preko zapadne granice pa preko manjih luka na Dunavu u Rumunjsku.

No, Rusi intenzivno bombardiraju i željeznicu. U Constanti je ranije ovoga tjedna utovareno oko 35.000 tona ukrajinske željezne rude, a utovar sljedećeg broda očekuje se oko 15. svibnja. Dosad je u Constantu poslano oko 80.000 tona žitarica iz Ukrajine, a još toliko je na putu, prenosi Reuters.

Aleks Lisica, izvršni direktor IMC-a, jedne od najvećih ukrajinskih poljoprivrednih kompanija, kaže da bi sada trebali saditi suncokret i kukuruz na 30.000 hektara zemlje sjeverno od Černihiva, ali ne mogu zbog neeksplodiranih granata i mina. U ruskom granatiranju izgubili su silos, kemijski laboratorij i druge zgrade i opremu. Taras Visocki, zamjenik ukrajinskog ministra agrarne politike i hrane, ističe da je jasno da su namjerno ciljali na poljoprivredu, jer minirana polja nemaju vojni značaj. Rusi su i u povlačenju nastavili minirati teren i uništavati poljoprivrednu opremu i zgrade u dvije važne poljoprivredne regije, kaže Visocki.

Očekuju se niži prinosi

Rusi posebno žele zaustaviti farme, kaže Petro Melnik, direktor i suvlasnik Agricom grupe, kompanije koja posjeduje farme diljem Ukrajine. Melnik kaže da su mu uništene zgrade, traktori i strojevi iako u blizini nije bilo ukrajinskih vojnih položaja. Jevgenij Karlan uzgaja šparoge i borovnice. Zatražio je od vojske da pokupe neeksplodiranu municiju s njegove zemlje u blizini linije fronta, ali dobio je odgovor da je prioritet čišćenje gradova i sela.

Ukrajinska vlada predviđa da će ovo proljeće biti zasađeno 25 posto manje zemlje nego inače, a neki stručnjaci misle da je i to preoptimistična procjena. I tamo gdje se zemlja može obrađivati, usjevi pate zbog nedostatka gnojiva i pesticida pa se očekuju niži prinosi. Aleks Lisica kaže da su njihova polja davala obično 10 metričkih tona kukuruza po hektaru. Sad bih bio zadovoljan s osam, ali bit će i manje, predviđa direktor IMC-a.

Iz ukrajinske vlade kažu da im je njemački Bayer donirao sjeme, a Exxon gorivo. Posljednjih tjedana poljoprivrednici su mogli kupiti više goriva, nakon prošlomjesečne nestašice. Problem ostaju gnojiva, koje je Ukrajina prije rata kupovala od Rusije i Bjelorusije. Uz sve to, poljoprivrednici u nekim dijelovima zemlje morali su se boriti s jakom kišom posljednjih tjedana. Sad su ušli u utrku s vremenom. Trebali bi završiti proljetnu sjetvu najkasnije 25. svibnja, upozorava Lisica. To znači da za to imaju 25 dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:55