Ključni događaji:
Trump Kini podignuo carine na 145 posto
Ostatku svijeta pauzirane
Kina uzvratila carinama od 15 posto na svu američku robu
Peking ograničio i uvoz američkih filmova
Kineski državni mediji u općoj mobilizaciji: ‘Vjeruj u Kinu‘
Bivši američki dužnosnik: ‘Ako Kina odluči ekonomski zadaviti SAD, sve su opcije otvorene‘
Padaju dionice na Wall Streetu ali i azijskim burzama
Rekordno visoko cijena zlata
Sve događaje vezane uz Trumpove carine i trgovinski rat pratili smo uživo i jučer, opširnije pročitajte OVDJE
Trump smatra da je njegova carinska politika dobra unatoč kritikama
Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je u petak da su Sjedinjene Države na dobrom putu unatoč oštrim kritikama njegove carinske politike.
U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je ustvrdio da dobro napreduje u međunarodnoj trgovini.
"Stojimo zaista dobro s našom carinskom politikom", napisao je. "Jako uzbudljivo za Ameriku i svijet!!! Brzo napreduje."
Trump nije reagirao na novo kinesko povećanje carina na američku robu.
Kina je objavila da će povećati carine na američku robu na 125 posto. Ukupne carine koje je Trump nametnuo Kini iznose sada 145 posto.
Američka vlada objavila je da pregovara s nekoliko zemalja o trgovinskoj politici.
Američka tržišta dan započela u minusu
Još jedan dan trgovanja na Wall Streetu upravo je počeo i sva tri glavna američka burzovna indeksa započela su dan padom vrijednosti.
Down Jones pao je za 0,25%, S&P 500 za 0,24%, a Nasdaq Composite za 0,18%.
Nekoliko trenutaka prije početka trgovanja na Wall Streetu, Donald Trump je rekao da SAD "stvarno dobro stoji zbog naše CARINSKE POLITIKE"...
Evo njegove objave na Truth Social...
Šanse za globalnu recesiju su 50/50, kaže JP Morgan
Najveća američka banka kaže da sada postoji 50% šanse za globalnu recesiju, što je pad od 60% prije tjedan dana.
Neizvjesnost nakon carina Donalda Trumpa i trgovinskog rata s Kinom se nastavlja, što dovodi do pitanja dugoročne stabilnosti različitih tržišta.
JP Morgan je prethodno rekao da postoji 40% šanse za globalnu recesiju prije nego što je povećao, a zatim spusti na 50/50 svoju procjenu, piše Sky News.
Inflacija u SAD-u osjetno oslabila u ožujku
Inflacija u SAD-u osjetno je oslabila u ožujku, uz oštar pad cijena benzina, pokazalo je izvješće američkog ministarstva rada.
Potrošačke cijene u najvećem svjetskom gospodarstvu bile su u ožujku više za 2,4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunalo je ministarstvo.
Inflacija se tako na početku proljeća spustila na najnižu razinu od rujna prošle godine, pokazuju podaci ministarstva.
U veljači bile su porasle za 2,8 posto, signaliziravši popuštanje inflacije prvi puta od rujna prošle godine.
Kada se isključe energija i hrana cijene su u ožujku bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Podaci za veljaču bili su pokazali 3,1-postotni rast.
Benzin je u veljači bio čak 9,8 posto jeftiniji nego prije godinu dana. U veljači cijene su mu bile niže za 3,1 posto.
Plin je pak poskupio za 9,4 posto, znatno snažnije nego u veljači. Cijene struje porasle su za 2,8 posto, otprilike kao i u prethodnom mjesecu.
Hrana je poskupjela za 2,4 posto, zamjetno snažnije nego u veljači.
Cijene novih vozila zadržale su se na razini prošlogodišnjeg ožujka, a cijene rabljenih uvećane su za 0,8 posto.
Mjesečna usporedba pokazuje pak pad cijena u ožujku prvi puta u gotovo pet godina, i to za 0,1 posto.
Cijene benzina pale su za 6,3 posto, čak šest puta snažnije nego u veljači, čime je više nego nadoknađeno poskupljenje plina i struje.
Plin je u ožujku bio skuplji za 3,6 posto, a struja za 0,9 posto, pokazuju tablice ministarstva.
Cijene hrane porasle su za 0,5 posto, uz skok cijena jaja za 5,9 posto.
Kada se isključe cijene hrane i energije, temeljna inflacija iznosila je u ožujku 0,1 posto i bila je najniža od lipnja 2024. godine. U veljači je iznosila 0,2 posto.
Uteg temeljnoj inflaciji bili su rabljeni automobili i kamioni, koji su pojeftinili za 0,7 posto u odnosu na veljaču.
Cijene zrakoplovnih karata pale su za 5,3 posto, a cijene hotelskog i motelskog smještaja bile su niže za 3,5 posto.
Cijene novih motornih vozila uvećane su za 0,1 posto u odnosu na veljaču kada su bilježile isti postotni pad.
Irski ministar financija: ‘Ostajemo ujedinjeni‘
Irski ministar financija Paschal Donohoe je na sastanku ministara financija Europske unije u Varšavi govorio o ‘promjenama koje se događaju u svjetskom gospodarstvu‘.
Kaže da se ministri mahom slažu oko temeljnih načela, uključujući potrebu za jedinstvenim stavom i pristupom te ‘odgovarajućom kombinacijom politika‘ za zaštitu EU-a i eura.
‘Jasno nam je gdje se nalazimo unutar Europe; ostajemo ujedinjeni u načinu međusobnog trgovanja temeljenom na pravilima‘, kaže.
Donohoe dodaje da ‘ostajemo ujedinjeni u ubrzavanju napretka koji smo postigli na našoj najvećoj snazi - jedinstvenom tržištu i načinu na koji ekonomski surađujemo jedni s drugima‘, piše BBC.
Francuski premijer: Užasno opasno je misliti da Kina može zamijeniti SAD
Francuski premijer kaže da je ‘užasno opasno"‘misliti da bi Kina jednog dana mogla zamijeniti SAD.
Francois Bayrou pozvao je članice EU-a da ostanu ujedinjene dok carinske napetosti nastavljaju zahvatati svjetska financijska tržišta.
Govoreći na sajmu sira i vina, francuski političar je rekao:
- Ideja da bi Sjedinjene Američke Države mogle biti zamijenjene Kinom je užasno opasna ideja.
- Budite spremni biti hrabri, dodao je, osvrćući se na turbulentna vremena u kojima se nalaze Francuska i druge zemlje EU-a.
Vrijednost dolara pala na trogodišnji minimum
Vrijednost američkog dolara pala je u posljednjim danima na novi trogodišnji minimum uslijed nesigurnosti oko utjecaja Trumpovih carina na globalno gospodarstvo.
Ekonomisti ovo pripisuju gubitku povjerenja tržišta u dolar kao svjetsku referentnu valutu.
George Saravelos iz Deutsche Banke rekao je:
- Rekli smo sinoć da je unatoč predsjednikovom povlačenju carina, šteta za dolar već učinjena. Tržište ponovo procjenjuje strukturalnu privlačnost dolara kao globalne rezervne valute i prolazi kroz proces brze de-dolarizacije.
- Nigdje to nije očitije nego u nastavku i kombiniranom kolapsu tržišta valuta i američkih obveznica kako se ovaj tjedan približava kraju.
Kina uložila još jednu žalbu WTO-u
Kineska misija pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) kaže da je podnijela dodatnu žalbu toj organizaciji zbog carina koje je Washington nametnuo, prema izvještaju novinske agencije Reuters.
Žalbu je podnijela u veljači, neposredno nakon što je američki predsjednik Trump povisio carine na kinesku robu za 10%.
Kina je zatim prošlog tjedna podnijela još jedan spor WTO-u zbog carina.
Zemlje koje se suočavaju s visokim carinama od strane SAD-a mogu ih uputiti na sud za rješavanje sporova WTO-a.
Tijekom prvog mandata predsjednika Trumpa, Amerika je počela blokirati imenovanje sudaca u žalbeno tijelo koje odlučuje o sporovima, tvrdeći da je ono premašilo svoju ulogu.
Kao rezultat toga, tijelo trenutno ne može funkcionirati, a WTO malo može učiniti u vezi s kršenjem svojih pravila.
‘Carine su kao čekić‘
Investicijski strateg iz JPMorgana izjavio je da je neke od svojih komentara o carinama u javnosti jer je zabrinut zbog utjecaja koje bi njegovi stavovi mogli imati na kolege.
Na webinaru pod nazivom ‘The 2025 Tariff Shock‘, veteran Wall Streeta, Michael Cembalest, rekao je da su carine ‘vrsta čekića, pristupa sile‘.
- Ovo je prvi put da sam morao održati poziv u kojem sam morao razmišljati o stvarima koje govorim, ne samo u smislu kako odražavaju naše stavove o tržištima i ekonomiji, rekao je Cembalest.
- Morao sam razmišljati o tome kako bi to moglo utjecati na tvrtku i neke od njenih kolega u trenutku kada se ljudi pozivaju na odgovornost za svoje stavove i stvari koje kažu na način na koji vjerojatno ne bi trebali.
Iako njegovi komentari nisu izravno spominjali predsjednika Donalda Trumpa, oni dolaze u trenutku kada tvrtke postupaju s većim oprezom jer vlada potpisuje izvršne naredbe koje ciljaju pravne tvrtke, ograničavajući njihov pristup vladinim dužnosnicima i prijeteći otkazivanjem savezne ugovore koje imaju njihovi klijenti.
Europska tržišta u padu nakon novih kineskih carina SAD-u
Nakon najave Pekinga da će uzvratiti na američke carine, s carinom od 125% na robu iz SAD-a koja se uvozi u zemlju od sutra, europska burzovna tržišta su prešla u crveno.
Nakon što su u početnom trgovanju bila blago u porastu, sada su svi glavni burzovni indeksi u padu.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, FTSE 100 je pao za 0,47%, francuski Cac 40 je pao za 0,92%, a njemački Dax je pao za 1,53%.
Pad tržišta znak je da investitori vjeruju kako će većina tvrtki vjerojatno vidjeti pad svojih profita.
To je zato što vjeruju da će carine koje su nametnule i SAD i Kina smanjiti potražnju za robom i povećati cijene.
Sastaju se ministri gospodarstva i financija zemalja EU, sprema se odgovor SAD-u
Europska unija raspravit će odgovor ako pregovori o carinama s SAD-om ne daju prihvatljivo rješenje, rekao je njemački ministar financija Joerg Kukies.
- Trenutačno smo u dobroj situaciji jer imamo prilično dugo razdoblje u kojem postoji potencijal za pregovaranje, a naravno, američka strana mora biti svjesna da ako pregovori ne uspiju, tada ćemo imati novu raspravu o mehanizmima odgovora, rekao je Kukies prije neformalnog sastanka ministara gospodarstva i financija EU-a u Varšavi.
Dodao je da EU mora biti diferencirana i nijansirana u svom odgovoru na američke carine jer EU ima trgovinski suficit u robi, ali trgovinski deficit u uslugama.
Kukies kaže da Europa treba poticati vlastitu digitalnu industriju jer trenutno nema pravu alternativu uslugama koje nude američki pružatelji digitalnih usluga.
Kina podigla carine SAD-u na 125 posto
Kina je najavila nove carine od 125% na uvoz iz SAD-a.
Ovo je povećanje s 84% koliko je najavljeno u srijedu. To je isto kao i trenutni američki carinski porez na kinesku robu.
Ovo se uklapa u obrazac koji se pojavljuje u ovom trgovinskom ratu, gdje Kina usklađuje povećanje carina koje postavlja SAD.
Iz Pekinga su dodali da neće odgovarati na bilo kakve daljnje carine koje SAD nametne.
Kaže da ‘abnormalno visoki carinski porezi‘ koje je SAD nametnuo ‘ozbiljno krše međunarodna i ekonomska trgovinska pravila, osnovne ekonomske zakone i zdrav razum te su potpuno jednostrano nasilje i prisila‘.
Tajvan među prvima koji idu u pregovori s Trumpom
Tajvan je među prvim zemljama koje ulaze u pregovore o carinama s SAD-om, kaže predsjednik Lai Ching-te.
SAD je prije 90-dnevne pauze nametnuo Tajvanu carinsku stopu od 32%, koja je snižena na osnovnih 10%.
- Vlada će biti dobro pripremljena za pregovaranje sa SAD-om kako bi osigurala naše nacionalne interese i zaštitila budući razvoj industrije, kaže on.
Azijska tržišta padaju, stručnjakinja tvrdi da će pad trajati mjesecima
April LaRusse, voditeljica za ulaganja u Insight Investments, kaže da azijska burzovna tržišta i dalje padaju i nije optimistična da će se stvari uskoro riješiti.
- Iako bismo jako voljeli da postoji neko rješenje, ovo će se vjerojatno odužiti na nekoliko tjedana, možda mjeseci, izjavila je u programu Today na BBC Radio 4.
Na pitanje o 90-dnevnoj pauzi u carinama, kaže:
- Dobra je vijest da postoji pauza, a ne najmanje zbog toga što poduzeća trebaju reorganizirati lance opskrbe, a to im također daje priliku da nabave više zaliha prije nego što ove carine stupe na snagu, no to je samo pauza.
I europska tržišta dan otvorila rastom
Glavna burzovna tržišta diljem Europe također su započela dan pozitivno.
U Francuskoj, indeks Cac 40 porastao je za 0,8% ubrzo nakon otvaranja.
Njemački Dax također je porastao za 1,08%.
Xi: U carinskom ratu nema pobjednika, EU i Kina moraju stati na kraj nasilničkim praksama
- U carinskom ratu nema pobjednika, izjavio je kineski predsjednik Xi Jinping nakon jutrošnjeg sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom.
Pozvao je Europsku uniju da zajednički ‘stanu na kraj jednostranim nasilničkim praksama, pritom se osvrnuvši na široko primjenjivane američke carine širom svijeta, dok je istaknuo važnost nastavka gospodarske globalizacije između ove dvije svjetske sile.
- Ići protiv cijelog svijeta može dovesti samo do izolacije, dodao je.
Xi i Sánchez danas se sastaju kako bi razgovarali o trgovini i općim odnosima između EU-a i Kine.
Britanske burze rasle jedan posto
Trgovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu ponovno je započelo, čime se završava buran tjedan na globalnim financijskim tržištima.
FTSE 100, glavni burzovni indeks najvećih britanskih tvrtki, otvorio je dan s gotovo 1% rasta.
U četvrtak je završio s rastom od 3%.
Rast britanskog gospodarstva
Gospodarski rast u Velikoj Britaniji u veljači dobra je vijest za vladu. Oni su je rast postavili kao svoj glavni prioritet u nastojanju da poboljšaju životni standard.
Rast od 0,5% znatno je veći od predviđanja ekonomista (0,1%) – a pad od 0,1% u siječnju također je revidiran i sada se smatra da nije bilo promjene.
Međutim, ovi podaci odnose se na veljaču, što znači da još nije poznat utjecaj povećanja poreza za poduzeća i rasta kućanskih troškova, koji su stupili na snagu ovog mjeseca.
Američke carine na britansku robu koja se uvozi u SAD također predstavljaju prijetnju gospodarskom rastu.
Ruth Gregory, zamjenica glavnog ekonomista u Capital Economicsu, smatra da će ‘iznenađujuće snažan rast biti kratkog vijeka‘.
- Teško je zamisliti da će gospodarstvo odavde dalje značajnije ojačati, rekla je.
Von der Leyen: Više se nikada nećemo vratiti u staro stanje odnosa s SAD-om
Europska unija među onima je koji nastoje postići trgovinski sporazum sa SAD-om tijekom 90-dnevne pauze uvođenja viših carina, no istovremeno također ‘razvija protumjere‘ u slučaju neuspjeha pregovora, izjavila je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen.
U intervjuu za Financial Times, von der Leyen je izjavila kako EU razmatra uvođenje poreza na oglašivačke prihode američkih tehnoloških tvrtki poput Mete i Googlea ako ne postigne ‘potpuno uravnotežen‘ sporazum sa SAD-om.
Ona odbacuje mogućnost bilo kakvih promjena u regulativi EU-a koja se odnosi na digitalni sadržaj i PDV, a koja je bila predmet kritika savjetnika Bijele kuće za trgovinu Petera Navarra.
Bez obzira na to postigne li se kakav dogovor, von der Leyen tvrdi da ove nove carine označavaju ‘prekretnicu u odnosima sa SAD-om, bez ikakve sumnje‘.
- Više se nikada nećemo vratiti na staro stanje, kazala je.
Trumpova carinska previranja pojačala su strah od recesije
Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja u petak, s tržištima ponovno u padu i stranim čelnicima koji pokušavaju smisliti kako odgovoriti na Trumpovu demontažu svjetskog trgovinskog poretka.
Pogođena financijska tržišta dobila su kratku odgodu u srijedu kada je Trump odlučio pauzirati carine za desetke zemalja na 90 dana. Međutim, njegov eskalirajući trgovinski rat s drugom svjetskom ekonomijom, Kinom, potaknuo je strahove od recesije i daljnje odmazde.
Američki ministar financija Scott Bessent pokušao je umiriti skeptike rekavši na sastanku kabineta u četvrtak da više od 75 zemalja želi započeti trgovinske pregovore, a sam Trump izrazio je nadu u dogovor s Kinom.
No neizvjesnost je u međuvremenu nastavila vladati svjetskim burzama. Indeks S&P 500 završio je 3,5 posto niže u četvrtak i sada je u padu od oko 15 posto u odnosu na svoj najviši nivo u veljači.
Azijski indeksi slijedili su pad Wall Streeta u petak, pri čemu je japanski Nikkei pao za gotovo 5 posto, a dionice u Hong Kongu krenule su prema najvećem tjednom padu od 2008. godine.
Rasprodaja američkih državnih obveznica - koja je privukla Trumpovu pozornost prije pauze u srijedu - ponovno je ubrzala u petak.
Bessent je u četvrtak odbacio obnovljena tržišna previranja i rekao da bi sklapanje ugovora s drugim zemljama donijelo sigurnost.
SAD i Vijetnam složili su se započeti službene trgovinske pregovore, priopćila je Bijela kuća. To proizvodno središte jugoistočne Azije spremno je zaustaviti kinesku robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države preko njegova teritorija u nadi da će izbjeći carine, ekskluzivno je izvijestio Reuters u petak.
Japanski premijer Shigeru Ishiba u međuvremenu je uspostavio radnu skupinu za trgovinu koja se nada posjetiti Washington sljedeći tjedan. Tajvan je također rekao da očekuje da će biti uključen u prvu skupinu trgovinskih partnera koji će voditi razgovore s Washingtonom.
Dogovor s Kinom?
Dok je Trump iznenada pauzirao svoje ‘recipročne‘ carine za druge zemlje nekoliko sati nakon što su stupile na snagu ranije ovog tjedna, povećao je carine na kineski uvoz kao kaznu za početni potez Pekinga da uzvrati.
Trump je sada uveo nove carine na kinesku robu od 145 posto, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Kineski dužnosnici razgovarali su s drugim trgovinskim partnerima o tome kako se nositi s američkim carinama.
Trump je novinarima u Bijeloj kući rekao kako misli da Sjedinjene Države mogu sklopiti dogovor s Kinom, ali je ponovio svoj argument da je Peking "stvarno iskorištavao" SAD dugo vremena.
"Siguran sam da ćemo se jako dobro slagati", rekao je Trump i dodao da poštuje kineskog predsjednika Xi Jinpinga. "U pravom smislu, on je moj prijatelj dugo vremena i mislim da ćemo na kraju razraditi nešto što je jako dobro za obje zemlje."
Kina, koja je odbacila ono što je nazvala prijetnjama i ucjenama iz Washingtona, ograničila je uvoz holivudskih filmova, ciljajući na jedan od najistaknutijih američkih izvoznih proizvoda.
Carinska pauza SAD-a također se ne odnosi na carine koje plaćaju Kanada i Meksiko, čija roba još uvijek podliježe carinama od 25 posto vezanim uz fentanil osim ako nije u skladu s pravilima o podrijetlu, obuhvaćenim trgovinskim sporazumom SAD-Meksiko-Kanada.
Budući da među tri glavna trgovinska partnera SAD-a postoje trgovinska neprijateljstva, Goldman Sachs procjenjuje vjerojatnost recesije na 45 posto.
Čak i uz najnovije pauziranje carina, ukupna prosječna stopa uvoznih carina koje je uveo SAD najviša je u više od jednog stoljeća, prema znanstvenicima sa Sveučilišta Yale.
Pauza također nije uspjela ublažiti brige poslovnih čelnika o posljedicama Trumpova trgovinskog rata i njegove kaotične provedbe: skokoviti troškovi, pad narudžbi i poremećeni lanci opskrbe.
Međutim, pozitivan je signal došao iz EU-a koji je rekao da će pauzirati svoje prve protucarine.
EU je sljedeći utorak trebao pokrenuti protucarine na oko 21 milijardu eura uvoza iz SAD-a kao odgovor na Trumpove carine od 25 posto na čelik i aluminij. Još uvijek procjenjuje kako odgovoriti na carine na automobile u SAD-u i šire namete od 10 posto koji su ostali na snazi.
Ministri financija iz bloka od 27 zemalja u petak će razgovarati o tome kako iskoristiti stanku za postizanje trgovinskog sporazuma s Washingtonom i kako koordinirati svoje napore u rješavanju carina ako to ne postignu.
Europske vlasti procjenjuju da bi učinak carina SAD-a na njihovo gospodarstvo iznosio 0,5 do 1 posto BDP-a. S obzirom da se predviđa rast gospodarstva EU-a u cjelini od 0,9 posto ove godine, prema Europskoj središnjoj banci, carine SAD-a mogle bi gurnuti EU u recesiju.
Rekordno visoka cijena zlata
Američki dolar oštro je pao u petak dok zabrinutost oko utjecaja velikog američko-kineskog trgovinskog rata raste.
Američke državne obveznice nastavile su rasprodaju viđenu ranije ovog tjedna.
Ulagači se sele u takozvanu sigurnu imovinu poput švicarskog franka i zlata.
Zlato je prvi put poraslo iznad 3200 dolara za uncu (28 grama) dok je švicarski franak dosegao najvišu razinu u novom desetljeću.
Što danas govore kineski državni mediji?
Kineski državni mediji šalju poruke kako bi umirili javnost i pripremili ljude na nadolazeće gospodarske turbulencije.
Danas je najviši partijski list, People’s Daily, objavio uvodni komentar na naslovnici pod naslovom "Vjeruj u Kinu, vjeruj u sutra", ističući inovativnost zemlje, tržišni potencijal te tvrdeći da Kina "stoji na pravoj strani povijesti".
"Izdržljivo kinesko gospodarstvo bit će još snažnije nakon oluje", dodaje se u komentaru.
PROČITAJTE VIŠE Svijet je u ratu
Sličnim tonom, Global Times, poznat po svom nacionalističkom stavu, naslovio je svoj najnoviji uvodnik: "Kineska borba do kraja potpomognuta je snažnim samopouzdanjem".
China Daily, medij na engleskom jeziku, pozvao je svijet da zajednički djeluje protiv "pokušaja pljačke" iz Washingtona.
"Ako cijeli svijet popusti pred carinama, globalni gospodarski sustav unutar okvira Svjetske trgovinske organizacije će se urušiti, a uslijedit će opće grabljenje koristi na račun slabijih."
Xi Jinping kreće u proizvodna središta jugoistočne Azije
Kineski vladar sljedeći tjedan odlazi u jugoistočnu Aziju u trenutku dok se Kina i njezini susjedi bore s Trumpovim carinama, javlja BBC.
Xijevo putovanje u Vijetnam trebalo bi započeti 14. travnja. Potom će posjetiti Maleziju i Kambodžu.
Američki predsjednik udario je na Vijetnam i Kambodžu carinama od 46 odnosno 49 posto, iako ih je kasnije pauzirao na 90 dana.
Malezijski premijer Anwar Ibrahim, koji je domaćin Xiju u trodnevnom državnom posjetu, ranije je pozvao jugoistočnu Aziju da "čvrsto ustane" protiv američkih uvoznih poreza.
Kako se danas trguje na azijskim tržištima?
Pogledajmo kako se danas trguje na azijsko-pacifičkim burzama.
Većina je pala nakon pada dionica na Wall Streetu u četvrtak:
Nikkei 225 (Japan) -4,5%
Kospi (Južna Koreja) -1,7%
Hang Seng (Hong Kong) -0,7%
ASX 200 (Australija) -1,6%
U međuvremenu, kontinentalna Kina i Tajvan bilježe male dobitke:
Shanghai Composite (Kina) +0,1%
Taiex (Tajvan) +0,2%
Koja strana ima više poluga?
Na pitanje koliko daleko su obje strane spremne ići, izvori bliski oboma kažu – nitko ne zna. No jedno je sigurno: koliko duboko zagrabe u necarinske metode moglo bi odrediti koliko će opasan ovaj sukob postati.
Peking je već zabranio izvoz određenih rijetkih zemnih minerala nužnih za proizvodnju tehnologije. Ako zabrane izvoz svih tih minerala ili odluče prodati velike količine američkih obveznica koje posjeduju, to bi označilo ulazak u novu razinu sukoba.
PROČITAJTE VIŠE Bijela kuća potvrdila: ‘Carine Kini su 145%!‘
„Ako Kina odluči ekonomski zadaviti SAD, sve su kočnice puštene“, rekao je bivši američki dužnosnik. „Trgovinski rat te razine jest čin rata.“
Koja strana ima više poluga? Ovisi koga pitate. Peter Navarro, Trumpov jastreb, smatra da si Peking ne može priuštiti eskalaciju. Drugi tvrde da je to naivno gledanje na autoritarnog vođu koji upravlja državom bez tržišnih pravila.
„To je potpuno pogrešno“, rekao je jedan izvor blizak objema stranama. „Ovo vodi u međusobno zajamčeno uništenje.“
Neki analitičari smatraju da Xi ipak ima prednost, ojačavši politički kod kuće, pa može lakše objasniti narodu potrebu za trpljenjem posljedica.
„Xi Jinping danas ima jaču političku poziciju upravo zbog percepcije da ga Trump napada“, kaže Russel. „To mu daje više prostora da uvjeri Kineze da podnesu bol carina.“
Matt Pottinger i Liza Tobin, bivši Trumpovi savjetnici za Kinu, opisali su ovaj sukob kao „neuredni prekid“ i „igru nulte sume“ čije će posljedice odjeknuti cijelim svijetom. Super sile su, kažu, izjednačene – ali imaju različite ciljeve.
„Dok Trump drži uzde trgovinskog rata, Xi napreduje u područjima koja su možda još važnija: umjetnoj inteligenciji, naprednoj proizvodnji i vojnoj sili potrebnoj za preuzimanje najvažnijeg komada teritorija na svijetu – Tajvana.“
Kako stvari vidi Peking?
„Vrata za razgovor su otvorena, ali dijalog se mora voditi na temelju međusobnog poštovanja i jednakosti“, rekao je u četvrtak glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine. „Ako SAD izabere konfrontaciju, Kina će odgovoriti istom mjerom. Pritisak, prijetnje i ucjene nisu pravi način ophođenja s Kinom.“
PROČITAJTE VIŠE Iza kulisa totalnog preokreta koji je protresao svijet
Usred zastoja, Bijela kuća želi prioritizirati trgovinske sporazume s Japanom, Južnom Korejom i Vijetnamom kako bi izvršila pritisak na Peking, rekao je jedan visoki dužnosnik.
Trenutni i bivši američki dužnosnici ne isključuju mogućnost uspostave neformalne pripremne linije za mogući poziv Xi-Trump, no bivši američki dužnosnici kažu da je ključno uvjeriti Kineze da se ne sprema zasjeda – pogotovo nakon jezične paljbe koju je u Ovalnom uredu doživio ukrajinski predsjednik Zelenski.
„Kinezi u svakom slučaju ne žele svog čelnika dovesti u poziciju u kojoj se našao Zelenski“, kaže Danny Russel, bivši pomoćnik državnog tajnika za Istočnu Aziju i sadašnji potpredsjednik azijskog odjela think tanka Asian Society. „Žele da se postave pravila igre i pripremi teren prije svakog sastanka.“
Kineski su dužnosnici pokušali doći do Trumpa izravno, često preko poslovnih ljudi koje Trump cijeni.
Kina je razmatrala mogućnost da blokira poslovanje američkih korporacija u Kini poput Applea, Tesle, Caterpillara i Starbucksa. No, prema izvorima, Peking je odustao od toga zbog straha od potrošačkog bojkota i gubitka neformalnih kanala prema američkim direktorima. No Komunistička partija još razmatra strateške načine da uzvrati Washingtonu, ne samo kroz carine. Kina će vjerojatno ponovno početi kupovati soju i druge poljoprivredne proizvode iz Brazila, a ne iz SAD-a, kao što je činila u prvom Trumpovom mandatu.
Što se događalo jučer?
Odgoda carina od strane predsjednika Donalda Trumpa izazvala je u srijedu snažan rast svjetskih burzi, dok je Bijela kuća objavila da je u kontaktu s desecima zemalja radi sklapanja sporazuma te da su u narednim tjednima zakazani brojni pozivi i sastanci.
No jedna je zemlja upadljivo izostavljena iz bilo kakvih kontakata: Kina.
PROČITAJTE VIŠE Ovdje se radi o tome tko će vladati svijetom. I imam lošu vijest za Zapad...‘
Dok je ostatak svijeta dobio 90-dnevno olakšanje, Trump je pooštrio carine prema Kini, objavivši da će SAD naplaćivati dodatnih 145% na sve kineske proizvode koji stižu u Ameriku. Kao odgovor, Peking je odlučio udariti po strateškoj američkoj industriji ograničavanjem uvoza američkih filmova, nakon što je već povisio vlastite carine prema SAD-u na 84%.
Neviđeni je ovo trgovinski rat između dviju najvećih svjetskih ekonomskih sila, pri čemu obje strane čekaju da ona druga prva trepne. Dva visoka dužnosnika Bijele kuće izjavila su za CNN da SAD neće prvi kontaktirati Kinu. Trump je svojoj ekipi jasno dao do znanja da Kina mora učiniti prvi korak jer Bijela kuća smatra da je Peking taj koji je odlučio uzvratiti i dodatno eskalirati sukob. Taj je stav, piše CNN, prenesen i Pekingu.
Trumpov tim je kineskim dužnosnicima izričito rekao da predsjednik Xi Jinping treba zatražiti poziv s Trumpom. No, prema trima izvorima upoznatima s komunikacijom, Peking je više puta odbio dogovoriti telefonski poziv na najvišoj razini.
Trumpov tim vjeruje da je jedna od prepreka Xijeva želja da ne ispadne slab pristajući prvi na razgovor.
Trump, koji zamišlja veliki dogovor s Kinom koji bi povećao američki izvoz, zaustavio izvoz fentanila i restrukturirao TikTok za američko tržište, smatra da će Peking na kraju popustiti.
„Kina želi dogovor. Samo ne znaju točno kako to izvesti“, rekao je Trump u srijedu na događaju u Bijeloj kući. „Znate, to je jedna od onih stvari – ponosan su narod.“
Iza kulisa, službeni kanali na radnoj razini su aktivni, ali razgovori na visokoj razini nisu se događali. Neslužbeni kanali pokazali su se neučinkovitima, prema troje upućenih izvora, otvarajući prostor za ekonomsku igru ruskog ruleta s neizvjesnim i skupim ishodom.
Stroga kineska pravila protokola i Xijeva potreba da bude temeljito pripremljen za svaki važan poziv u suprotnosti su s Trumpovim stilom, kažu neki sadašnji i bivši američki dužnosnici, što vide kao glavni kamen spoticanja za ozbiljan dijalog.
Trumpova administracija odbija da Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, bude posrednik, uz obrazloženje da nije dovoljno blizak Xijevom užem krugu i da mu se ne može vjerovati.
Kineskim su dužnosnicima predložena imena osoba s kojima bi Bijela kuća radije razgovarala, no Kina odbija popustiti, tvrde izvori za CNN.
Iako Trumpovi ljudi javno tvrde da će Trump diktirati uvjete razgovora s Xijem – direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevin Hassett izjavio je za CNBC da će Trump „odlučiti kada počinju razgovori“ – jasno je da loptica trenutno leži u kineskom dvorištu.
Komentari
0