Ključni događaji:
• Azijska tržišta u ponedjeljak doživjela kolaps
• Padaju i američke i europske burze
• Dolarov indeks pao za više od 0,4 posto
• Šef JP Morgana: ‘Carine bi Ameriku mogle gurnuti u recesiju‘
Kina odgovorila Trumpu: ‘Ove prijetnje nisu dobar način...‘
Nekoliko sati nakon što je Donald Trump zaprijetio Kini da će joj, ako do utorka ne odustane od svojih recipročnih carina od 34 posto, uvesti nove carine od 50 posto, stigao je prvi službeni odgovor Pekinga.
U izjavi za CBS News, kinesko veleposlanstvo u SAD-u priopćilo je da će Kina "čvrsto štititi legitimna prava i interese" te da Bijela kuća pokazuje "tipičan potez unilateralizma, protekcionizma i ekonomskog maltretiranja". Njihova stajališta prenio je glasnogovornik Liu Pengyu.
"Kina je objavila svoje stajalište o protivljenju zloupotrebi carina od strane Washingtona kako bi pokazala naš ozbiljan i pravedan stav. Ovakve vrste prijetnji nisu pravi način za uspostavljanje suradnje s nama", stoji u izjavi.
Trump: Ne razmišljamo o pauziranju carina
Nakon što su se tijekom dana pojavile spekulacije da bi Donald Trump mogao pauzirati carine koje su izazvale trgovinski rat, koje su dodatno podgrijale dvosmislene rečenice njegovog savjetnika Kevina Hassetta, američki predsjednik demantirao je takvu mogućnost, ali i najavio opciju privremenih carina.
- Imamo mnogo, mnogo zemalja koje dolaze pregovarati s nama o mogućim dogovorima. I to će biti pošteni dogovori. A u određenim slučajevima plaćat će značajne carine. Sve će biti pošteno. Kao što znate, jutros sam razgovarao s premijerom Japana i imali smo vrlo dobar razgovor - rekao je Trump tijekom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Ponovio je da će Kini uvesti carine od 50 posto ako Peking do sutra u podne ne odustane od uzvratnih carina od 34 posto. Upitan o dvoznačnim porukama svoje administracije o pregovorima oko carina, te mogućnosti da se za neke zemlje uvedu privremene carine, Trump je odgovorio da "i jedne i druge poruke mogu biti točne".
- Mogu postojati stalne carine, a može biti i privremenih. Postoje i stvari koje su nam potrebne osim carina.
Netanyahu je poručio da će Izrael "eliminirati" tržišni deficit sa SAD-om, poručivši da je to "ispravna stvar".
Dionice na Wall Streetu u ponedjeljak su pale treći dan zaredom.
Branson poručio Trumpu: ‘Priznaj pogrešku, imaš još nekoliko sati‘
Britanski milijarder Richard Branson, vlasnik Virgina, pozvao je u oštroj objavi na X-u Donalda Trumpa da "ispravi" novonametnute carine, upozorivši ga da će u suprotnom svjetska ekonomija skrenuti u "opasnom smjeru". Branson smatra da se reakcija tržišta na prošlotjednu Trumpovu najavu carina mogla predvidjeti i izbjeći.
"Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio tijekom 60 godina poslovanja je prihvatiti kada sam u krivu i promijeniti kurs. Zbog ovih će carina ljudima posvuda biti još gore, a posebno u Americi. Ne radi se samo o gospodarstvu. Zemlje koje pošteno i zdravo trguju napreduju i cvjetaju. Smanjuje se siromaštvo, poboljšava zdravlje i obrazovanje te smanjuje vjerojatnost rata", napisao je Branson.
Poručio je da su "hrabrost i samosvijest kamen temeljac pravog vodstva" te da to uključuje "brzo priznavanje pogrešaka".
"S brzim povratkom natrag na razumnu ekonomsku politiku, Amerika i ostatak svijeta još uvijek mogu izbjeći katastrofalne posljedice koje će ove carine prouzročiti. Kako dolar bude slabio, cijene u SAD-u će rasti. A bezbrojna mala i srednja poduzeća će kao rezultat toga bankrotirati. To je već i počelo. Ovo u dugoročnom smislu nije dobitna strategija. Američka vlada još uvijek može preokrenuti stvari, ali mora djelovati u sljedećih nekoliko sati", zaključio je Branson.
Bijela kuća: Trump će staviti veto na prijedlog zakona o ograničavanju carina
Nakon što su demokratska senatorica Maria Cantwell iz Washingtona i republikanski senator Chuck Grassley iz Iowe najavili dvostranački prijedlog zakona koji bi ograničio Trumpove ovlasti za uvođenje novih carina, odnosno zahtijevao od njega da obrazloži carine Kongresu koji bi ga potom morao odobriti u roku od 60 dana, oglasila se Bijela kuća. Trumpov ured za proračun priopćio je kako bi predsjednik uložio veto na takav prijedlog.
"Ako bude usvojen, ovaj zakon opasno bi ugrozio predsjednikov autoritet i dužnost da određuje našu vanjsku politiku i štiti našu nacionalnu sigurnost", objavili su, kako prenosi CNN.
Trump još nije stavio veto ni na jedan prijedlog zakona u svojem drugom mandatu. Kongres može nadjačati veto dvotrećinskom većinom u Zastupničkom domu i Senatu.
Šečfović: EK će predložiti protumjere u iznosu manjem od 26 milijardi eura
Europska komisija će, uvažavajući primjedbe država članica, predložiti protumjere u vrijednosti manjoj od 26 milijardi eura, koliko iznosi opseg američkih carina na uvoz čelika i aluminija iz EU-a, izjavio je u ponedjeljak povjerenik za trgovinu Maroš Šečfovič.
“Što se tiče čelika, aluminija i derivata govorimo o 26 milijardi eura. Večeras ćemo dovršiti popis mjera, ali mogu vam reći da one neće dosegnuti 26 milijardi, nakon što smo uzeli u obzir primjedbe država članica”, rekao je Šečfovič nakon sastanka ministara trgovine država članica koji su razgovarali o trgovinskim odnosima sa SAD-om i Kinom.
Komisija nastoji voditi računa da se među članicama ravnomjerno rasporedi teret protumjera koje namjerava uvesti, jer nisu sve članice jednako ovisne o trgovini s američkim tržištem. “Željeli smo osigurati da se teret pravedno rasporedi među svim državama članicama", rekao je Šefčović.
O prijedlogu protumjera glasat će se u srijedu. Odluka se donosi u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako se tome ne usprotivi kvalificirana većina (55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalificirane većine ni za ni protiv prijedloga, Komisija može samostalno donijeti odluku.
Trump: Ako Kina sutra ne povuče uzvratne carine, čeka ih dodatnih 50%
Donald Trump zaprijetio je Kini da će im SAD u srijedu nametnuti dodatne carine od 50% ako do sutra ne povuku odluku o uzvratnim carinama od 34%.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Trumpov savjetnik: ‘Europska unijo, odgovori nam nešto drugo‘
Europska unija morat će sniziti svoje necarinske barijere, uključujući i one koje stvaraju porezi na dodanu vrijednost želi li ostvariti dogovor o sniženju američkih carina koje je uveo predsjednik Trump, rekao je u ponedjeljak trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro.
Navarro je za televiziju CNBC rekao kako je spremnost EU-a na pregovore s Trumpom o snižavanju carina tek "dobar, mali početak", ali su necarinske barijere, koje uključuju i propise o sigurnosti hrane, "po redu veličine" važnije od carinskih stopa.
Njegova je izjava uslijedila nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen konferenciji za novinare u Bruxellesu rekla da je EU spreman pregovarati o tarifnom paktu "nula za nulu" sa SAD-om kada je riječ o industrijskoj robi. Ministri EU-a složili su se da treba dati prioritet pregovorima u odnosu na odmazdu.
- Poručio bih Europskoj uniji da, pri iznošenju takvih najava bude vrlo oprezna i odgovori nam hoće li smanjiti svoje necarinske barijere - kazao je Navarro.
- Europska unijo, odbaci svoj PDV od 19 posto. Europska unijo, poštuj odluke Svjetske trgovinske organizacije kako bi nam dopustila prodaju naše svinjetine, našeg kukuruza, naše govedine u zemljama EU-a - rekao je Navarro, ključni arhitekt Trumpove goleme carinske ofenzive.
Kazao je i da su necarinske barijere problem za trgovinu Sjedinjenih Država s brojnim zemljama, među kojima je i Vijetnam, koji ima sve veći trgovinski suficit sa SAD-om, dijelom i zbog odmicanja lanaca opskrbe od Kine.
- Dakle, kada pitate jesmo li voljni pregovarati, predsjednik će vas uvijek saslušati. Ali pokušajmo sagledati u čemu je problem kada imate zemlju poput Vijetnama, uzmimo za primjer Vijetnam. Kada nam dođu i kažu - idemo na nulte carine, to nama ništa ne znači, jer su važne necarinske barijere, sve one mjere koje se ne vezuju za uvoz ili izvoz robe, tj. za carine - rekao je Navarro.
Branio je i metodologiju Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće koja se koristi za izračun carine od 46 posto na vijetnamsku robu i carina od 20 posto na robu iz EU-a, rekavši da je "savršeno ispravna" unatoč tomu što je ismijavaju vrhunski ekonomski stručnjaci.
Zagrebačka burza prati pad svjetskih burzi
Indeksi Zagrebačke burze u ponedjeljak su oštro pali, prateći pad svjetskih burzi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo uvozne carine praktički za cijeli svijet, što je uzdrmalo svjetski trgovinski sustav, a ulagače otjeralo u neizvjesnost.
Crobex je u odnosu na petak pao za 4,2 posto, na 3041,74 boda, a Crobex10 smanjen je za 3,35 posto, na 1927,56 bodova.
Redovni promet dionicama od osam milijuna eura istovremeno je povećan za 1,9 milijuna eura. Od 43 trgovane dionice, za samo četiri cijena je porasla, za 33 pala, a za šest ostala nepromijenjena.
Najveći promet, 1,33 milijuna eura, ostvaren je dionicom Končara kojoj je cijena pala za tri posto, na 420 eura. Za 5,49 posto, na 43 eura, pala je cijena dionica ING-GRAD-a, s prometom od 1,1 milijuna eura. Po prometu slijedi dionica HT-a sa 627,4 tisuće eura i padom cijene za 1,85 posto, na 42,40 eura.
Cijena je pala i većini drugih likvidnijih dionica: Zagrebačke banke 6,67 posto, Adris grupe 2,89 posto, Končara D&ST 5,08 posto, Hrvatske poštanske banke 4,35 posto, Podravke 3,28 posto, SPAN-a 7,05 posto itd.
Zagrebačka burza prati pad svjetskih burzi, koje se ne uspijevaju smiriti nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump 2. travnja objavio trgovinski rat cijelom planetu i najavio recipročne carine, minimalno 10 posto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. travnja. Europskoj uniji je odrezao carine od 20 posto, Kini 34 posto.
Kako je Kina uzvratila protumjerama, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, poremećaja u međunarodnoj trgovini, rasta inflacije i usporavanja rasta najvećih gospodarstava, pa i recesije.
Europska unija nudi Sjedinjenim Državama obostrano ukidanje carinskih stopa za industrijske proizvode, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Istodobno, Komisija je spremna odgovoriti protumjerama.
U međuvremenu, na europskim burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica su oštro pale, zaronivši na najnižu razinu u 16 mjeseci, jer se zbog strahovanja od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju.
I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 7,8 posto. Pritom su cijene dionica na burzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4,2 i 12,5 posto.
U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,6 i 4,3 posto.
Dionice nakratko porasle pa opet potonule
Pomalo bizaran šum u komunikaciji iz Bijele kuće utjecao je na to da su dionice u drugom satu trgovanja na Wall Streetu nakratko porasle, a onda opet potonule. Za sve je kriva navodna izjava Trumpovog savjetnika Kevina Hassetta o mogućoj 90-dnevnoj pauzi carina za sve zemlje osim Kine.
Detaljnije pročitajte OVDJE.
Von der Leyen: Nudimo carine ‘nula za nula‘
Europa je spremna pregovarati s Washingtonom, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da je "Europa uvijek za dobar dogovor". Donaldu Trumpu ponudila je dogovor o uklanjanju carina na svu industrijsku robu kao dio trgovinskih pregovora, a ako pregovori ne propadnu, kaže, imat će spreman oštar odgovor.
- Točno je da smo ponudili carine nula za nula za industrijsku robu kao što smo to ranije uspješno učinili s mnogim drugim trgovinskim partnerima - rekla je Von der Leyen, a prenosi Euronews.
Dodala je da su iz ponude izuzeti farmaceutski proizvodi, bakar, drvo, poluvodiči i energija.
- Europa je uvijek spremna za dobar dogovor i zato smo ovo stavili na stol. Ali ako odgovor bude negativan, spremni smo uzvratiti protumjerama i braniti svoje interese - poručila je.
Trumpove sveobuhvatne carine nazvala je "velikom prekretnicom za SAD" koja će imati "ogromne troškove" za američke potrošače te zadati veliki udarac globalnom gospodarstvu. Istaknula je da nisu ni vjerodostojne ni opravdane.
- Više volimo dogovoreno rješenje, no ako je potrebno, koristit ćemo sve dostupne instrumente da uzvratimo udarac - zaključila je, uz potvrdu da potencijalno rješenje uključuje i instrument za borbu protiv prisile (ACI) koji je uveden 2023., ali još nikad nije aktiviran.
Trump: ‘Japan nam šalje top pregovarače‘
U razgovorima smo sa zemljama iz cijelog svijeta, napisao je Donald Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, poručivši da su postavljeni "strogi, ali pravedni parametri". Otkrio je da je jutros razgovarao s japanskim premijerom Shigeruom Ishibom.
"Šalje nam top ljude na pregovore. Dosad su u trgovini tretirali Sjedinjene Američke Države vrlo loše. Oni ne uzimaju naše automobile, a mi uzimamo milijune njihovih. Ista stvar je i u poljoprivredi i u mnogim drugim stvarima. Sve se to mora promijeniti, a posebno se to odnosi na Kinu", napisao je Trump.
Nastavlja se potop na američkim burzama
Otvorene su američke burze, na kojima se također nastavlja pad nakon što su se jutros srušila tržišta diljem svijeta. Dow je zabilježio gubitak od 1200 bodova, ili 3,2%. Širi S&P 500 u padu je za 3,4% i otvorio se na području "medvjeđeg tržišta", koje podrazumijeva pad vrijednosti dionica od barem 20 posto u odnosu na zadnje najviše vrijednosti, i vrlo često je nagovještaj recesije. Prije manje od sedam tjedana, 19. veljače, bio je na rekordnoj razini, podsjeća CNN.
Ako se S&P 500 zatvori na području medvjeđeg tržišta, bit će to drugi najbrži pomak tržišta od vrha do dna u povijesti. Najbrži je bio tijekom pandemije 2020. Također, Nasdaq Composite potonuo je za 3,96%.
Wall Streetov mjerač straha (VIX) skočio je na razine koje su također neviđene od pandemije Covida-19.
Rijetki pobjednici crnog ponedjeljka
Postoji li neka tvrtka kojoj su dionice jutros porasle? Odgovor je - da! Zaista postoji nekoliko tvrtki koji su danas u plusu, a najveći dobitnici su dva rudarska giganta. Rio Tinto i Fresnillo zabilježili su kratki rast od od 3, odnosno 1 posto, a razlog je sporazum o mineralima između SAD-a i Ukrajine. Podsjetimo, Rio Tinto je gigant koji je trebao kopati litij u Srbiji, ali izazvao je bijes građana, a Vučić je pod pritiskom morao odustati od cijelog posla.
Trump uzvratio Kini i nazvao je ‘najvećim zlostavljačem‘
Nakon što je Kina američko uvođenje carina nazvala ‘zlostavljanjem‘, oglasio se i Donald Trump te Kinu označio kao ‘najvećeg zlostavljača‘ ‘dobrog starog‘ SAD-a. Također je netočno ustvrdio da u SAD-u ‘nema inflacije‘.
‘Cijene nafte su pale, kamatne stope su pale (spori Fed bi trebao smanjiti stope!), cijene hrane su pale, NEMA INFLACIJE, a dugo zlostavljani SAD donosi milijarde dolara tjedno iz zemalja zlostavljača na tarifama koje su već na snazi. To je unatoč činjenici da je najveći zlostavljač od svih njih, Kina, čija tržišta padaju, upravo podigla svoje carine za 34%, povrh svojih dugoročnih smiješno visokih carina, ne uvažavajući moje upozorenje za zemlje koje zlostavljaju da ne uzvraćaju. Zarađivali su dovoljno, desetljećima, iskorištavajući prednosti Amerike! Naši prošli ‘vođe‘ su krivi što su dopustili da se ovo, i mnogo toga drugog, dogodi našoj zemlji‘, napisao je Trump na svojoj društvenom mreži Truth Social.
Iako je inflacija u SAD-u u veljači ipak malo popustila, predsjednik američke središnje banke Jerome Powell rekao je da će utjecaj carina vjerojatno biti ‘znatno veći od očekivanog‘.
Uvozni porezi vjerojatno će dovesti do ‘barem privremenog porasta inflacije‘, rekao je Powell, ali je dodao ‘također je moguće da bi učinci mogli biti dugotrajniji‘, piše Sky News.
Musk objavio video o prednostima međunarodne trgovine
Elon Musk je na platformi X podijelio video koji veliča prednosti slobodnog tržišta i složenih opskrbnih lanaca.
U videu je, na primjeru olovke, američki ekonomist Milton Friedman objasnio kako su različite faze u različitim dijelovima svijeta pridonijele njenom nastanku.
"Doslovno tisuće ljudi surađivale su na izradi ove olovke", rekao je Friedman, koji je umro prije gotovo 20 godina.
To je "magija sustava cijena", dodao je, i "zato je djelovanje slobodnog tržišta toliko bitno".
"Ne samo za promicanje proizvodne učinkovitosti, nego još više, za poticanje sklada i mira među narodima svijeta", rekao je.
Muskov potez već se naveliko komentora kao udarac Donaldu Trumpu.
Šef JP Morgana: ‘Carine bi Ameriku mogle gurnuti u recesiju‘
Izvršni direktor JP Morgan Chasea Jamie Dimon upozorio je na moguće posljedice globalnog trgovinskog rata i rekao da bi mogao gurnuti američko gospodarstvo u recesiju, potaknuti inflaciju i opteretiti ključne međunarodne saveze.
U svom godišnjem pismu dioničarima, objavljenom u ponedjeljak i objavljenom u Financial Timesu, Dimon je ukazao na nove carine koje je prošli tjedan najavio predsjednik Donald Trump kao izvor ekonomskog rizika. Rekao je da će mjere ‘vjerojatno povećati inflaciju i uzrokuju da mnogi razmišljaju o većoj vjerojatnosti recesije‘.
Dimon je pozvao na brzo rješavanje trgovinskog sukoba, upozoravajući da što se dulje oteže, to više štete može učiniti.
‘Što se prije ovaj problem riješi, to bolje, jer se neki od negativnih učinaka kumulativno povećavaju tijekom vremena i bilo bi ih teško poništiti‘, napisao je.
Iako je izrazio nadu da bi pregovori naposljetku mogli donijeti neke koristi za SAD, Dimon je naglasio nesigurnost oko carina - uključujući potencijalne odmazde stranih vlada, smanjeno poslovno povjerenje i poremećaje ulaganja i protoka kapitala.
‘Moja najozbiljnija briga je kako će ovo utjecati na dugoročne ekonomske saveze Amerike‘, kazao je Dimon.
Kina američke carine prozvala ekonomskim ‘zlostavljanjem‘
Prijetnje i pritisak nisu način odnošenja prema Kini, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik njezinog ministarstva vanjskih poslova, opisujući carine koje joj je uveo američki predsjednik Donald Trump zlostavljanjem.
Carine su „tipičan unilateralizam i protekcionizam, ekonomsko zlostavljanje”, rekao je Lin Jian tijekom redovne konferencije za medije. Dodao je da američke carine u ime reciprociteta zapravo samo služe SAD-u na štetu drugih zemalja.
Trump je prošli tjedan uveo 34 posto novih carina na kineski uvoz, u sklopu mjera koje je uveo većini američkih trgovinskih partnera. Time je ukupna razina carina na kinesku robu narasla na 54 posto, a Peking je odgovorio protumjerama.
Lin je preusmjerio pitanje o potencijalnim pregovorima sa SAD-om na druga kineska državna tijela.
„Američko zlostavljanje carinama lišavanje je država, posebno onih na globalnom jugu, njihovog prava na razvoj”, rekao je Lin i naveo sve veću nejednakost između bogatih i siromašnih u svakoj zemlji te posebnu pogođenost siromašnijih država carinama.
Sve zemlje trebale bi se držati konzultacija, zajedničkog odlučivanja i „istinskog multilateralizma”, rekao je glasnogovornik.
Pozvao je zemlje da se zajedno suprotstave svim oblicima unilateralizma i protekcionizma te zaštite međunarodni sustav i multilateralnu trgovinu temeljenu na vrijednostima Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije.
Crobexi potonuli više od 6 posto, promet pojačan
Na Zagrebačkoj su burzi u ponedjeljak ujutro Crobex indeksi dodatno oštro pali, nakon što su prošloga tjedna potonuli više od 4,5 posto, jer se svjetska tržišta zbog carinskog rata i rizika od recesije ne smiruju.
Crobex indeks bio je u 10,00 sati u minusu 6,3 posto, na 2.974 boda, dok je Crobex10 potonuo 6,27 posto, na 1.869 bodova.
Zbog toga su zaronili na najniže razine od listopada prošle godine.
Tako indeksi i jutros prate pad svjetskih burzi, koje se ne uspijevaju smiriti, nakon što ih je polovicom prošloga tjedna uzdrmao predsjednik SAD-a Donald Trump najavivši veće carine na uvoz nego što se očekivalo.
Kako je Kina uzvratila protumjerama, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, poremećaja u međunarodnoj trgovini, rasta inflacije i usporavanja rasta najvećih gospodarstava, pa i recesije.
Stoga su jutros oštro pale cijene dionica na azijskim burzama, kao i na europskim. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 10,00 sati u minusu oko 6 posto.
Toliko su jutros pali i Crobexi, a redovni promet dionicama na ZSE iznosio je do 10,00 sati više od 1,3 milijuna eura, oko 700 tisuća više nego u petak u ovo doba.
Pritom su pali gotovo svi sektorski indeksi, a najviše Crobexkonstrukt, više od 12 posto.
U prvih pola sata trgovanja u minusu su cijene gotovo svih dionica.
Od 34 dionice kojima se trgovalo do 10,00 sati, cijene njih 32 su pale, a cijene dvije stagniraju.
PROČITAJTE VIŠE - Hrvatski investitori za Jutarnji: ‘Nepisano pravilo glasi ovako - kada je kriza, u tri stvari vrijedi ulagati. Ovo je velika prilika!‘
Ekonomski analitičar: ‘Recesija kuca na vrata, Musk gubi silan novac‘
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio globalno uvođenje carina, europski čelnici nisu dugo čekali s odgovorom. Bruxelles je već najavio carine od 25 posto na američki aluminij i čelik, uz dodatne mjere koje bi mogle uslijediti.
Aktualu situaciju za HTV komentirao je ekonomski analitičar Dejan Kovač.
– Nitko nema čarobni štapić da predvidi dnevne oscilacije, ali sigurno je da trend pada postoji, rekao je Kovač, naglasivši kako tržište svakodnevno reagira na nove informacije, posebno sada kada su carine glavna tema.
Objasnio je da bi negativna očekivanja mogla dodatno smanjiti investicije kompanija i potrošnju građana, što bi nas gurnulo prema većim izgledima za recesiju.
– Već smo na 40 posto recesijskih očekivanja. Ako prijeđemo 50 posto, tržište će se ponašati kao da je recesija već počela, upozorio je i istaknuo da ovaj trgovinski udar nije nalik dosadašnjim bilateralnim carinskim ratovima.
– Ovo je šok za globalne lance nabave kakav još nismo vidjeli – rekao je i dodao kako će učinci biti različiti ovisno o sektoru: automobilska industrija će, primjerice, biti pogođena jače nego neki drugi sektori.
Osvrnuo se i na svakodnevne proizvode poput kave te kazao: ‘Kad gledate da su Kolumbija, Vijetnam i Brazil pogođeni carinama, nemoguće je da to neće imati efekta na cijenu kave koju pijemo svaki dan‘.
Komentirajući Trumpove procjene o prihodima od carina, Kovač je bio skeptičan.
– Oni su predvidjeli 500 do 700 milijardi dolara prihoda, no moje projekcije pokazuju da će to biti između 200 i 400 milijardi. I to neće biti dovoljno da pokriju proračunski deficit od 1,8 trilijuna dolara, naglasio je.
Dodao je kako će carine morati ostati na snazi, no odgovor drugih država bit će različit ovisno o njihovoj geopolitičkoj poziciji prema SAD-u.
Posebno zanimljivo bilo je pitanje o Elonu Musku, koji je, nakon najave carina, na burzi izgubio milijarde dolara u samo nekoliko sati.
– Njegova high-tech industrija mogla bi najviše stradati od dodatnih carina, posebno ako Europska unija odluči odgovoriti upravo na tom polju, rekao je Kovač.
Istaknuo je i da je Musk, svjestan prijetnji svom poslovanju, nedavno pozvao na stvaranje bezcarinske zone između SAD-a i EU, istupajući čak pred radikalnom talijanskom desnicom.
– Musk sada gubi kupce. Demokratski orijentirani Amerikanci poručuju da više neće kupovati Teslu, a i u Europi, nakon njegovog političkog angažmana, prodaja Tesli značajno je pala, rekao je.
Kovač je upozorio kako se politika i ekonomija ne mogu odvajati: ‘Loš politički PR može uništiti tržište. Trump i Musk promatraju politiku kao biznis, ali ekonomiju ne možete voditi kao poduzeće‘.
Kovač je komentirao i najave da bi Musk mogao uskoro napustiti Trumpov savjetnički tim.
– Pitanje je više posljedica lošeg političkog PR-a i korekcije high-tech dionica koje su ionako bile prenapuhane. Ove promjene se nisu dogodile preko noći, rekao je.
Dodao je kako restrukturiranje javnog sektora u SAD-u, koje je Musk provodio, nije bilo izvedeno na način koji bi donio dugoročne pozitivne rezultate. Smatra da će se ‘pravi efekti vidjeti tek kroz godinu do dvije‘.
EU je spremna uvesti protumjere ‘ako bude potrebno‘
EU je spremna braniti svoje interese proporcionalnim protumjerama ako bude potrebno, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u telefonskom razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom.
Tijekom razgovora ponovno je potvrdila predanost EU-a uključivanju u pregovore sa SAD-om i izrazila svoju "duboku zabrinutost" zbog Trumpovih carina.
Starmer je osim s Ursulom von der Leyen razgovarao i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i čelnikom njemačkog CDU-a Friedrichom Merzom i ponovio kako je razočaran zbog carina te je "naglasio da će nastaviti djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva".
Padaju i europske burze
Nakon pada tržišta dionica diljem Azije i europske burze u ponedjeljak su pale pri otvaranju, javlja BBC. Ubrzo nakon otvaranja njemački burzovni indeks DAX pao je gotovo 10%, dok je glavni indeks Londonske burze FTSE 100 pao gotovo 6%.
Trump usred potopa na burzama: ‘Carine su predivna stvar‘
Donald Trump je usred potopa na burzama diljem svijeta poručio da su carine predivna stvar: "Imamo ogromne financijske deficite s Kinom, Europskom unijom i mnogim drugima. Jedini način na koji se ovaj problem može izliječiti jesu carine, koje sada donose desetke milijardi dolara u SAD. One su već na snazi i one su prekrasna stvar koju se može vidjeti. Deficit s ovim zemljama porastao je tijekom predsjedništva pospanog Joea Bidena. Preokrenut ćemo to, i to brzo. Jednog dana ljudi će shvatiti da su carine za Sjedinjene Američke Države prekrasna stvar."
Dolar blago oslabio, cijene nafte oštro pale
Na svjetskim valutnim tržištima američki je dolar u ponedjeljak blago oslabio prema košarici valuta, dok su na tržištima nafte cijene dodatno oštro pale, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 10 posto.
Zbog carinskog rata, kojega je prošloga tjedna inicirao predsjednik SAD-a Donald Trump najavom drastičnih carina na uvoz u SAD, svjetske burze se ne smiruju.
U ponedjeljak oko 7,00 sati MSCI indeks azijskih burzi bio je u minusu 7,5 posto. Pritom su cijene dionica na burzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4 i 10,7 posto.
U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,5 i 4 posto – što najavljuje daljnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu danas poslijepodne.
I na europskim se burzama očekuje daljnji pad, nakon što je prošloga tjedna STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo više od 8 posto.
Terminski FTSE indeks Londonske burze trenutno je u minusu 2,6, a frankfurtski DAX indeks 4 posto.
Posljedica je to eskalacije carinskog rata, s obzirom da je na američke carine Kina uzvratila istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Zbog toga se ulagači povlače iz rizičnijih ulaganja, kao što su dionice, i traže utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice i pojedine valute.
Dolar inače slovi za jednu od tih sigurnih valuta, no kako američkom gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, pa čak i recesija, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je prošloga tjedna oko 1 posto, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta.
Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 102,80 bodova, dok je u petak navečer iznosio 102,89 bodova.
Jutros je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao daljnjih 0,7 posto, na 145,90 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, za 0,25 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0985 dolara.
Podršku dolaru pružio je u petak predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručivši da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa nego će pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.
Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.
Cijene su nafte, pak, jutros dodatno pale, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 10 posto. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 2,49 posto, na 63,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,56 posto, na 60,40 dolara.
To su najniže razine cijena od travnja 2021. godine.
Poremećaji na financijskim i robnim tržištima izazvali su i pad cijene zlata. Jutros je unca pojeftinila 0,3 posto, na 3.027 dolara, što je najniža cijena unce u posljednja tri tjedna. Još prošloga tjedna cijena zlata kretala se na rekordnima razinama, znatno iznad 3.100 dolara.
Cijene nafte prošloga tjedna potonule više od 10 posto
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna potonule više od 10 posto jer bi trgovinski rat mogao izazvati recesiju u svjetskom gospodarstvu i jer je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) najavila povećanje proizvodnje.
Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna 10,9 posto, na 65,58 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10,6 posto, na 61,99 dolara.
To je najveći tjedni pad cijena u godinu i pol dana, a u jednom su trenutku u petak zaronile na najniže razine u četiri godine – u Londonu na 64,03, a u SAD-u na 60,45 dolara.
Oštar pad cijena uslijedio je nakon što je u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump najavio drastične carine - 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.
U petak je, pak, Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio recipročne carine na uvoz kineske robe.
Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Tim više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući Europsku uniju.
"Agresivan odgovor Kine na američke carine gotovo pouzdano potvrđuje da se bližimo svjetskom trgovinskom ratu u kojem neće biti pobjednika, uz štetne posljedice po svjetski gospodarski rast i potražnju za ključnim sirovinama, poput nafte i naftnih derivata”, objašnjava Ole Hansen iz Saxo Banka.
Osim toga, OPEC je najavio znatno povećanje proizvodnje. Taj kartel i njegovi saveznici odlučili su u svibnju povećati proizvodnju za 411 tisuća barela dnevno, dok su prije najavljivali povećanje za 135 tisuća barela.
Zbog povećanog rizika od recesije, mnogi analitičari smanjili su posljednjih dana procjene o potražnji i cijenama nafte.
Tako su, primjerice, analitičari Goldman Sachsa smanjili procjene ciljanih cijena nafte na kraju ove godine za 5 dolara. Tako očekuju da će cijena nafte u Londonu u prosincu iznositi oko 66, a na američkom tržištu oko 62 dolara.
Očekuje se daljnja nestabilnost na burzama diljem svijeta
Ulagači nervozno iščekuju početak trgovanja na Wall Streetu u ponedjeljak, nakon prošlotjednog potonuća cijena dionica po objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvodi carine na uvoz iz više do 180 država, pri čemu se očekuje još jedan tjedan velikih burzovnih turbulencija jer će sad druge države reagirati na uvedene carine.
Terminski Dow Jones indeks u nedjelju navečer je potonuo novih 1.531 bod ili 4 posto, ukazujući na još jednu brutalnu rasprodaju dionica u ponedjeljak. Terminski S&P 500 i Nasdaq također su u minusu oko 4 posto.
U dva dana nakon što je Trump objavio da uvodi visoke carine, S&P 500 indeks potonuo je 10,5 posto te izgubio oko 5.000 dolara tržišne vrijednosti. Bio je to njegov najveći dvodnevni gubitak od ožujka 2020. Na kraju prošloga tjedna S&P 500 bio je za više od 17 posto u minusu u odnosu na svoju rekordnu vrijednost zabilježenu 19. veljače te je nadomak "medvjeđeg tržišta", u koje bi zapao kad bi pao 20 posto u odnosu na svoju najvišu razinu.
"Tržište ‘bikova‘ je mrtvo. Mogli bismo vidjeti neke dobitke u sljedećih nekoliko dana, ali kako stvari sada stoje, oni neće biti održivi", rekao je Mark Malek, glavni direktor za investicije u Siebert Financialu.
U nedjeljnim jutarnjim talk show emisijama, Trumpovi glavni ekonomski savjetnici nastojali su uvedene carine prikazati kao ‘pametno repozicioniranje‘. Ministar financija Scott Bessent rekao je u emisiji "Meet the Press" NBC News-a da "nema razloga" za predviđanje recesije.
Neki trgovci vjeruju da će se na burzi barem dogoditi ‘odbijanac‘ nakon oštre poršlotjedne korekcije. "U neko doba ovoga tjedna vjerojatno je neizbježno da ćemo imati dan kad će tržište porasti", smatra Steve Sosnick, glavni investicijski strateg u Interactive Brokersu.
No, postavlja se pitanje održivosti eventualnog oporavka. "Možda ćemo ovaj tjedan vidjeti dan kada će ekrani biti zeleni, ali do održivosti oporavka indeksa možda neće doći ni za tri ili četiri tjedna. U tom trenutku ljudi će početi govoriti ‘isisali smo dovoljno zraka iz balona‘", kaže Alex Morris, glavni direktor za investicije u F/m Investments.
Podsjetimo, na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 7,9 posto, na 38.314 bodova, dok je S&P 500 potonuo 9,1 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 10 posto, na 15.587 bodova.
Početkom tjedna činilo se da bi se tržište moglo oporaviti od pada prethodnoga tjedna jer su ulagači ‘igrali‘ na to da će Washington biti popustljiv u vezi dugo najavljivanih carina. No, u srijedu je uslijedio ‘hladan tuš‘ – predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit. Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su u četvrtak oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a.
Optimističniji ulagači nadali su se smirivanju tržišta, no u petak je pritisak na burze dodatno pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.
I na svim ostalim najvećim svjetskim burzama cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo je 8,3 posto. Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 7 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 8 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 8,1 posto, na 7.274 boda.
Danak je uzet i na Zagrebačkoj burzi, gdje su Crobex indeksi pali više od 4,5 posto i time izgubili sve ovogodišnje dobitke.
Bliži se 20. travnja, poznavatelji prilika uvjereni da će Trump taj dan SAD okrenuti naglavačke
Kada sam prije nekoliko godina u radnom posjetu šetao pivovarom Heineken u Amsterdamu, agilni predstavnik marketinga tumačio mi je kako je Heinekenu SAD jedno od najboljih tržišta, ali im nije na kraj pameti, uz 165 pivovara u 70 svjetskih država, jednu napraviti i tamo. Štoviše, iako Heinekenove pivovare postoje u susjedstvu, najbliže na Bahamima i u Meksiku, Heinekenov "lager" na tržište SAD-a stiže brodovima iz Nizozemske.
"To nam omogućava da na pivo stavimo naljepnicu "Imported" (uvozno). Carina podiže cijenu piva u trgovini, ali cijeli taj paket izdvaja nas kao statusno pivo", rekao mi je moj vodič.
Više pročitajte OVDJE.
Trump: ‘Ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili‘
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da "ponekad morate uzeti lijek" kad su ga novinari upitali kako komentira turbulencije na globalnim tržištima kapitala, dodajući da nije namjerno utjecao na rasprodaje na tržištima, dok terminska tržišta ukazuju na još jedan težak burzovni dan.
"Ne želim da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili", rekao je Trump obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One u vezi s ekonomskim posljedicama njegovih sveobuhvatnih carina. "Druge zemlje su nas loše tretirale jer smo imali glupo vodstvo koje je dopustilo da se to dogodi", dodao je.
Više pročitajte OVDJE.
Azijska tržišta doživjela kolaps
Azijska su tržišta u ponedjeljak doživjela kolaps, produbljujući globalni pad burzi koji je izazvao američki predsjednik Donald Trump svojim trgovinskim ratom, javlja CNN.
Japanski referentni indeks Nikkei pao je za više od 8% ubrzo nakon otvaranja. Indeks, koji prati 225 najvrjednijih japanskih kompanija, pao je ispod razine od 33.000 bodova prvi put od kolovoza 2024., prema Reutersu. Širi Topix indeks trgovao je 7,5% niže, nakon što se donekle oporavio od najdubljih gubitaka.
PROČITAJTE VIŠE - Trumpov ekonomski savjetnik: ‘Javilo nam se više od 50 država, žele započeti trgovinske pregovore‘
Japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je u ponedjeljak da će vlada nastaviti tražiti od predsjednika Trumpa da smanji carine prema Japanu, ali je priznao da "rezultati neće doći preko noći", prenosi Reuters.
"Zbog toga vlada mora iskoristiti sva raspoloživa sredstva" kako bi ublažila ekonomski udar američkih carina, poput pružanja financijske potpore domaćim tvrtkama i poduzimanja mjera za zaštitu radnih mjesta, rekao je Ishiba u parlamentu. U srijedu je Trump uveo sveobuhvatnu carinu od 24% na japanske proizvode, unatoč savezništvu u okviru obrambenog sporazuma, a njezino stupanje na snagu očekuje se kasnije ovog tjedna.
Azijska tržišta prate najgoru dvodnevnu seriju padova na Wall Streetu u posljednjih pet godina. Terminski ugovori na američke dionice strmoglavili su se u nedjelju navečer nakon dviju sesija rasprodaje koje su obrisale više od 5,4 bilijuna dolara tržišne vrijednosti.
Isto se očekuje i u Americi
Globalni ulagači odbacuju Trumpov režim masivnih carina, od kojih su neke stupile na snagu u subotu ujutro, dok još veće carine slijede u srijedu. Kina je u petak žestoko uzvratila, uvevši carinu od 34% na sve američke proizvode, što je dodatno pojačalo strahove od eskalacije i razornog trgovinskog rata.
U nedjelju navečer, Trump je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da nije namjerno srušio tržišta, ali je odbio prognozirati kako će se tržišta kretati u budućnosti.
"Što će se dogoditi s tržištem? Ne mogu vam reći", rekao je Trump. "Ali mogu vam reći da je naša zemlja znatno ojačala i da će jednog dana biti zemlja kakve nema." Očekuje se da će američke burze u ponedjeljak oštro pasti pri otvaranju, što S&P 500 indeks dovodi na rub — pada od 20% u odnosu na vrhunac — zloslutan znak za ulagače i možda širu ekonomiju.
PROČITAJTE VIŠE - Europa smislila kako će se osvetiti Trumpu!
Južnokorejski indeks Kospi pao je za više od 4,8% ubrzo nakon otvaranja. Trgovanje je zaustavljeno na pet minuta nakon što je aktiviran mehanizam za sprječavanje panične prodaje.
Tajvanski Taiex potonuo je za više od 9,7% nakon otvaranja. Circuit breakeri su aktivirani za TSMC i Foxconn, dva najpoznatija izvoznika s otoka, nakon što su njihove dionice pale za gotovo 10%, navodi Reuters.
U Australiji je referentni indeks ASX 200 pao za čak 6,3% tijekom jutarnjeg trgovanja, dok je novozelandski NZX 50 izgubio više od 3,5%.
Komentari
0