U 85. GODINI

Preminuo je Mohamed Said al-Hakim, jedan od najutjecajnijih ljudi šijitskog islama

Smrt ga je zatekla na dužnosti velikog ajatolaha "hawze", šijitske vjerske škole u Najafu
Mohamed Said al-Hakim
 Wikipedia

Veliki irački ajatolah Mohamed Said al-Hakim, jedan od najutjecajnijih ljudi šijitskog islama, umro je u petak u 85. godini od srčanog zastoja u iračkom svetištu Najafu, doznaje se od njegova okružja.

Mohamed Said al-Hakim je "prije tri dana operiran u bolnici u Najafu i danas (petak) je umro zbog srčanog zastoja", rekao je za AFP izvor u njegovu uredu.

U petak će biti pokopan u Najafu, u središtu zemlje, kamo u mauzolej imama Alija svake godine hodočaste šijiti iz svih dijelova svijeta.

Irački predsjednik Barham Saleh odao je počast tom "istaknutom predstavniku" šijizma, a Sjedinjene Države "uputile su izraze sućuti muslimanskom narodu", u priopćenju koje je objavilo njihovo veleposlanstvo u Bagdadu.

Mohamed Said al-Hakim, rođen u obitelji šijitskih vjerskih vođa u Najafu 1936., bio je među najutjecajnijim šijitskim čelnicima u Iraku.

Od 1983. do 1991. bio je u zatvoru u doba Sadama Huseina koji se bojao da Islamska revolucija u susjednom Iranu 1979. ne potakne "slične događaje" u Iraku, napisala je na Twitteru politologinja Marsin Alshamary.

Smrt ga je zatekla na dužnosti velikog ajatolaha "hawze", šijitske vjerske škole u Najafu. Osim njega, taj su naslov nosili Mohamed al-Fajdah, Bašir al-Najafi i veliki ajatolah Ali al-Sistani kojeg vjerskim autoritetom drži većina šijitskih muslimana u svijetu.

Po riječima promatrača šijitskih vođa koji je htio ostati anoniman, Mohamed Said al-Hakim isticao se "svojom bliskošću vjernicima". Imao je običaj da "uđe u masu hodočasnika u prigodi Arbaeena", blagdana kojim se završava 40 dana žalosti zbog mučeništva imama Huseina, unuka proroka Muhameda i utemeljitelja šijitskog islama.

"U javnosti nikad nije iznosio politička stajališta", rekao je taj promatrač, što je u skladu s vjerskim učenjem iračkih šijita koji se protive načelu "velayat e-faqih" iranskog ajatolaha Ruholaha Homeinija o prvenstvu vjere nad politikom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:40