Sud BiH sutra će protiv čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika izreći presudu zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika, piše Detektor.ba.
Dodiku i direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću 26. veljače Sud BiH izreći će presudu po optužnici koja ih tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.
Budu li proglašeni krivima mogu dobiti kazne do pet godina zatvora kao i zabranu obnašanja bilo kakvih dužnosti u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti ili u institucijama koje se financiraju iz proračuna.
Dodik i njegovi bliski suradnici već danima prijete ‘radikalnim mjerama‘ koje će poduzeti bude li presuda osuđujuća.
Urednici Detektora Semir Mujkić i Džana Brkanić odgovorili su na najčešća pitanja o presudi Dodiku koju će izreći sutkinja Sena Uzunović godinu dana od početka suđenja.
PROČITAJTE VIŠE Dodik najavio ‘srpsku Uniju‘: ‘Kad nastupi faza dva, obratit ćemo se Srbiji i zatražiti federaciju!‘
Za što je Dodik optužen?
Narodna skupština je u ljeto 2023. usvojila zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Kazneni zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio kaznenim djelom.
Dodik je, unatoč tome, potpisao proglašenje dva poništena zakona, a Miloš Lukić je kao vršitelj dužnosti direktora te zakone objavio u Službenom glasniku, nakon što su dva rukovoditelja podnijela ostavku.
U rujnu 2023. je podignuta optužnica protiv Dodika i Lukića, no Sud BiH je tu optužnicu vratio na doradu.
Lukić i Dodik su od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika, stoji u optužnici.
Dodik je, koristeći službene ovlasti, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji je svojeručno potpisao, a što je Narodna skupština usvojila 21. lipnja, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći odluku visokog predstavnika kojom se obustavlja zakonodavni postupak donošenja navedenog zakona, kao i ukaz, stoji u prvoj točki optužnice.
U drugoj točki se navodi da je Lukić, kao vršitelj dužnosti direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”, 9. srpnja potpisao obrazac kojim je omogućio objavljivanje odluka i zakona koje mu je proslijedio Dodik.
Dodik i Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH, stoji u optužnici.
Kakvu kaznu može dobiti?
Prema Kaznenom zakonu BiH, za ovo se kazneno djelo predviđa kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Tužiteljstvo BiH je u završnoj riječi zatražilo strože kazne, bliže zakonskom maksimumu te mjere prestanka obavljanja funkcije kao i zabrana vršenja službene dužnosti na period od deset godina.
Obrana je pak zatražila oslobađajuću presudu uz obrazloženje da Christian Schmidt nema zakonodavne ovlasti.
U slučaju da dobije kaznu do godinu dana, Dodik bi mogao otkupiti takvu kaznu i ne otići u zatvor. Postoji mogućnost i uvjetne kazne. Tada bi Dodik bio proglašen odgovornim, ali ne bi išao u zatvor. U određenom periodu ne bi smio ponoviti isto kazneno djelo jer bi na taj način svoju kaznu preinačio u zatvorsku.
U slučaju osuđujuće presude, može se izreći zabrana političkog djelovanja.
Presuda koja bude izrečena sutra neće biti pravomoćna, a Dodik će snositi posljedice tek nakon izricanja drugostupanjske, pravomoćne presude, do koje bi moglo proći i nekoliko mjeseci.
PROČITAJTE VIŠE Dodik: ‘Ako me osude, slijedi raspad BiH, Republika Srpska će se istog trena odcijepiti!‘
Kako je teklo suđenje?
Nakon nekoliko odgađanja, suđenje je počelo u veljači 2024. godine, a krajem prošle godine je zbog Dodikove operacije došlo do zastoja. Ranije je postupak razdvojen i zbog Lukićevog zdravstvenog stanja, no onda je opet spojen.
Suđenje je često bilo odgađano i zbog Dodikovih sastanaka, na zahtjev obrane.
Ispred Suda BiH su se uoči svakog ročišta okupljali Dodikovi pristaše, a nakon svakog ročišta je Dodik održavao konferencije za novinare te kritizirao sud i vršio pritisak na suce.
Koji su dokazi izneseni?
Tužiteljstvo je kao dokaze prikazalo odluke Christiana Schmidta kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koje je Narodna skupština RS-a usvojila na sjednicama održanim u lipnju 2023.
Saslušan je mali broj svjedoka, među kojima su i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji su saslušavali tada osumnjičene Dodika i Lukića.
Dodik je u svom svjedočenju rekao da je potpisao ukaze o spornim zakonima prije nego što je bio službeno upoznat da su objavljene izmjene po kojima je nepoštivanje odluka visokog predstavnika kazneno djelo.
Svjedoci obrane su bili savjetnici koji su Dodiku rekli da Ustav ne poznaje mogućnost nepotpisivanja ukaza i da bi, ako to ne učini, mogao odgovarati.
Među dokazima obrane su i zapisi sa sjednica UN-a. Time se htjelo dokazati da Schmidt nije legalno postavljen za visokog predstavnika.
Obrana je tražila i izuzeće sutkinje Sane Uzunović pozivajući se na ratnu prošlost.
Zašto je ovo suđenje važno?
Ovo je suđenje test za pravosuđe BiH, nakon što je Dodik godinama osporavao nadležnosti državnog pravosuđa i svojim nastupima pokušao stvoriti dojam da je iznad zakona i vladavine prava.
U ovom je slučaju čak i sam protiv sebe podnio kaznenu prijavu kako bi pokazao slabosti državnog pravosuđa.
Dio građana je vratio dio izgubljenog povjerenja u pravosuđe već i nakon samog podizanja optužnice protiv Dodika, no on je već više puta rekao da neće poštivati presudu ako bude osuđujuća i da neće ići u zatvor.
Što će se dalje događati?
Sutrašnja prvostupanjska nepravomoćna presuda neće imati posljedice na Dodika sve do donošenja pravomoćne presude.
Sud kao privremenu mjeru može donijeti određene zabrane za Dodika do donošenja drugostupanjske presude, no ranije je takva praksa bila rijetka u slučajevima visokopozicioniranih optuženika.
Nakon presude je u roku od dva tjedna moguće podnijeti žalbe, a Sud će ih zatim razmatrati. Još nije najavljen datum izricanja drugostupanjske presude, koja se najprije priopćuje strankama u postupku, a zatim i javnosti. Prema dosadašnjoj praksi Suda BiH, to može potrajati i do nekoliko mjeseci.
Do trećestupanjskog postupka bi moglo doći u slučaju da prvostupanjska presuda bude oslobađajuća, a drugostupanjska osuđujuća.
Dodik će u slučaju osuđujuće presude imati pravo žalbe Ustavnom sudu, pišu urednici Detektora Semir Mujkić i Džana Brkanić.
Komentari (0)
Komentiraj