KATARINA VELIKA

PRIČA O FATALNOJ RUSKOJ CARICI, PUTIN BI JOJ ZAVIDIO NA MOĆI S trona je svrgnula vlastitog muža, imala stotine ljubavnika, a Rusiju preobrazila

 
Katarina Velika
 Public domain

Bila je jedna od najvećih vladarica u povijesti. Carica Katarina Velika (1729.-1796.) vladala je Rusijom čak 34 godine, što povjesničari nazivaju “zlatnim dobom Ruskog Carstva”. Uzbudljiv život te žene već nekoliko tjedana pratimo na Drugom programu HRT-a preko raskošne ruske kostimirane serije “Katarina Velika”, iza koje stoje popularni ruski redatelji Aleksandar Baranov i Ramil Sabitov pod umjetničkim nadzorom oskarovca Vladimira Menjšova.

Tko je bila Katarina Velika?

Rođena je kao Sophie Augusta Frederike von Anhalt-Zerbst u današnjoj Poljskoj, a bila je kći siromašnog pruskog kneza. Kad je imala 15 godina, s majkom je otputovala na dvor ruske carice Elizabete, koja je u mladoj Njemici vidjela idealnu ženu za svog nećaka, prijestolonasljednika Petra. Lijepa, inteligentna i ambiciozna Frederike svidjela se carici. Brzo je naučila ruski te prešla na pravoslavlje, prihvativši novo ime Katarina. No, njezin brak otpočetka je bio nesretan: kako godinu dana stariji Petar nije pokazivao interes za Katarinu, njihov brak sedam godina nije bio konzumiran. U nesretnome braku rođeno je četvero djece, ali neki povjesničari smatraju kako je Petar bio neplodan te da su djeca bila plod brojnih Katarininih izvanbračnih veza.

Kad je 1762. godine carica Elizabeta preminula, njezin nećak okrunjen je kao Petar III. On je ubrzo okončao rat između Rusije i Pruske, vrativši toj zemlji prethodno osvojeni teritorij, što je izazvalo nezadovoljstvo u vojsci. Pod geslom “Ili ću vladati, ili ću stradati”, kako je zapisala u svom dnevniku, Katarina je vojnim pučem svrgnula supruga s trona. Samo šest mjeseci nakon što je postao car, Petar je abdicirao. Uhapšen je, a nedugo nakon toga ubijen u tamnici. Čim je postala carica, 33-godišnja Katarina krenula je s preobrazbom Rusije.

Unaprijedila je poljoprivredu, rudarstvo, brodogradnju i trgovinu. Potpuno je preuredila i zastarjeli pravni sustav, reorganizirala rusku provincijalnu administraciju, poticala strane investicije namijenjene nerazvijenim područjima. Posebnu pozornost Katarina je posvetila školstvu i zdravstvu. Tako je godinu dana nakon početka svoje vladavine osnovala prvi medicinski fakultet u Rusiji. Za vrijeme njene vladavine Sankt Peterburg je postao jedan od vodećih svjetskih kulturnih centara, a Katarina je utemeljila i Ermitaž, jedan od najvećih i najljepših muzeja na svijetu.

Prosvijećena apsolutistica

- Carica Katarina Velika uvelike je pridonijela razvoju ruske znanosti, književnosti i žurnalistike, zbog čega su, prema mišljenju mnogih stručnjaka, te grane tada doživjele svojevrsni procvat. Ipak, u kultnoj knjizi “Ikona i sjekira” povjesničar ruske kulture James Billington upozorava na to da upravo njezina vladavina može poslužiti kao ilustracija sukoba između posve proturječnih tendencija, svojstvene većini europskih monarha iz 17. stoljeća: prosvijećenosti u teoriji i despotizma u praksi - kaže rusistica dr. Ivana Peruško s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako je Katarina Velika preusmjerila rusku misao, dubinski povezavši rusku kulturu s francuskom.

- Katarina Velika bila je frankofil, a od svih je francuskih mislilaca najviše cijenila Voltairea, s kojim se dopisivala te čija su djela bila prevedena u Rusiji i uživala neobičnu popularnost. Prepisku je započela prvoga dana vladavine, kada je Voltaireu bilo sedamdeset godina - kazala je dr. Peruško, istaknuvši kako je manje poznata činjenica da se carica predano bavila književnim radom. - Caričino je spisateljsko naslijeđe poprilično bogato i raznovrsno; okušala se u komedijama, povijesnim dramama, feljtonima i u nizu tzv. pedagoških uradaka, poput alegorijskih bajki za djecu i filozofskim parabolama. I upravo njezine bajke utjelovljuju caričine prosvjetiteljske ideje, među kojima je odgoj časnoga i pravednoga čovjeka bio svakako imperativ - pojasnila je dr. Peruško.

Zbog prosvjetiteljskih ideja, povjesničari često spominju kako se carica Katarina Velika zalagala za slobodu riječi. - Međutim, paradoksalna Katarinina vladavina i ovdje će doći do izražaja jer upravo će ljubiteljica slobode riječi zabraniti jedno od najznačajnijih djela ruske književnosti “Putovanje iz Peterburga u Moskvu” Aleksandra Radiščeva, koji je najprije bio osuđen na smrtnu kaznu, a kasnije je ona zamijenjena desetogodišnjim progonom. Ne samo da je bila zaslužna za zaoštravanje cenzure, nego je Katarina Velika, zahvaljujući dekretu o cenzuri 1796. godine, započela institucionalizaciju cenzure, kao i profesiju cenzora. U njezinom je dekretu stajalo da nijedna knjiga ne može biti objavljena bez cenzorova dopuštenja - ispričala je dr. Peruško.

Katarinini ljubavnici

Katarinin privatni život bio je vrlo zanimljiv, a ponajviše njezini nezasitni seksualni apetiti. Navodno je paralelno održavala nekoliko ljubavnih veza. Iako se govori o tridesetak ljubavnika, neki povjesničari smatraju da ih je imala nekoliko stotina. Prvi i najpoznatiji njezin ljubavnik bio je tri godine stariji oženjeni Sergej Saltikov, s kojim je počela vezu kad je imala 23 godine. Neki povjesničari smatraju da je plod te veze bio prvi Katarinin sin i nasljednik Pavle.

Nakon Saltikova, kojega je carica Elizabeta poslala u Europu, upustila se u trogodišnju vezu s poljskim grofom Stanislavom Ponjatovskim, koji će kasnije postati kralj Poljske. Katarinina veza s mladim poručnikom Grigorijem Orlovim trajala je 13 godina, imali su sina Alekseja. Grigorij joj je pomogao da postane carica, a nakon smrti cara Petra htio ju je oženiti. No, Katarina to nije željela. Jedan od najznačajnijih muškaraca u njezinu životu bio je 10 godina mlađi vojni časnik Grigorij Potemkin, kojega je upoznala s 45 godina. Njihova je veza bila strastvena, a prema nekim mišljenjima, okrunjena je i tajnim brakom. Navodno su imali i kćer.

Potemkinova sela

Prema Katarininom ljubavniku Grigoriju Potemkinu nazvana je fraza Potemkinova sela, koja označava nešto što u stvarnosti ne postoji, već je samo privid.

Naime, nakon Rusko-turskog rata (1787.-1792. godine) Potemkin je po opustjelim stepama južne Rusije uz put kojim se kretala Katarina sagradio lažna sela kulise, s lažnim seljacima, lažnim pastirima i lažnim stadima. Tako je na svom putu za Krim carica vidjela lažnu sliku brze i uspješne obnove ratom opustošene Rusije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:38