PITANJE JEZIKA

Prijetnje vodstvu hrvatske manjine u Srbiji zbog zaštite materinskog jezika

‘DSHV najoštrije osuđuje najnovije zastrašujuće prijetnje upućene u proteklih nekoliko dana‘
Tomislav Žigmanov
 Tomislav Krišto/Cropix

Vodeći ljudi hrvatske zajednice u Srbiji izloženi su prijetnjama zbog njihova zahtjeva da se hrvatski uvede u službenu uporabu u cijeloj Vojvodini, kao i pojedinim sredinama pokrajine, priopćio je u utorak Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).

„DSHV najoštrije osuđuje najnovije zastrašujuće prijetnje upućene u proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice, učestali govor mržnje na društvenim mrežama te povećan broj negativnih napisa u medijima“, navodi se u njihovu obraćanju javnosti.

Uz priopćenje priložili su preslike naslova iz srbijanskih medija kao i poruke pojedinaca u kojima se među ostalima navodi “… marš iz naše zemlje pa pričaj ustaški gde hoćeš …“, „… Proterali ste srpski narod majku vam ustašku a tražite u srbiji neka prava, p… vam materina ustaška. To neće moći!!!!“, „Lingvisti upozoravaju: Tražiće hrvatski u celoj Srbiji“, …

Sve su one, dodaje se u priopćenju DSHV-a, posljedica poduzetih legitimnih koraka na planu zaštite interesa i ostvarivanja prava Hrvata u Vojvodini glede započete procedure uvođenja takozvanog bunjevačkog jezika u službenu uporabu na teritoriju Grada Subotice.

Stranka hrvatske manjine zbog „prijetećih i drugih neprimjerenih sadržaja upućenih predstavnicima najvažnijih institucija Hrvata u Srbiji“ traži od predstavnika vlasti u Srbiji da ih osude, da mjerodavna tijela pronađu počinitelje i da ih procesuiraju.

Prijetnje vodstvu hrvatske manjine upućene su u trenutku dok traje polemika oko inicijative da se u Subotici u službenu uporabu uvede takozvani bunjevački jezik, što je zahtjev zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost.

Na sjednici Skupštine grada 4. ožujka pokrenuta je procedura njegova proglašenja službenim premda Bunjevci ne-Hrvati ne čine 15 posto stanovništva Subotice, što je zakonski preduvjet.

Čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov je tada istaknuo da je riječ o primjeni pozitivne diskriminacije u odnosu na Bunjevce, kojih u Subotici ima 9,5 posto, a zakon predviđa da je obvezno uvođenje službenog jezika u slučaja kada pripadnika određene nacionalne manjine ima 15 posto.

Toj inicijativi oštro su se usprotivili DSHV, Hrvatsko nacionalno vijeće, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a Ministarstvo vanjskih poslova RH uputilo je Srbiji prosvjednu notu.

Osim što ne postoji zakonski temelj za to, oni ukazuju i na činjenicu da je bunjevačka ikavica dijalekt hrvatske zajednice na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik.

Kao odgovor na takvu inicijativu Hrvatsko nacionalno vijeće je od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zatražio da se po tome načelu pozitivne diskriminacije hrvatski uvede u cijeloj Vojvodini i nekoliko gradova u kojima žive Hrvati.

„Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije na posljednjoj sjednici Skupštine Grada Subotice, kod izglasavanja izmjena koje će jednoj manjinskoj zajednici omogućiti presedan službene uporabe jezika kada to zakon izrijekom ne traži, hrvatska zajednica pozdravlja buduće inicijative predstavnika vlasti u ostvarenju istih prava u mjestima u kojima u sličnom ili većem postotku žive Hrvati“, obrazložila je u pismu predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Dodala je da se po tome načelu traži uvođenje hrvatskog u službenu uporabu u Gradu Somboru, gdje je 8,39 posto Hrvata, u općinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cijele AP Vojvodine.

Zbog takvoga zahtjeva vodstvu hrvatske manjine stižu prijetnje, a tabloidi objavljuju kritičke tekstove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:33