Ukrajinski pokušaj ponovnog preuzimanja Krima predstavljao bi crvenu liniju za Vladimira Putina koja bi mogla dovesti do velikog ruskog odgovora, izjavio je američki državni tajnik Antony Blinken u razgovoru sa skupinom stručnjaka preko Zooma u srijedu, prenosi Politico.
Prvi čovjek Kremlja smatra Krim dijelom Rusije, ne Ukrajine, i ne bi volio promatrati kako poluotok čupaju iz njegovih kandži, iako je upravo to on učinio Ukrajini prije gotovo deset godina, piše Politico.
Komentari visokog američkog diplomata, koji će zasigurno isfrustrirati Kijev, stižu u trenutku nakon što je netko putem privatnog poziva postavio pitanje jesu li SAD voljne pomoći Ukrajini da ostvari dugoročni cilj ponovnog preuzimanja teritorija koji je zauzela Moskva.
Četiri osobe upoznate s Blinkenovim odgovorom tvrde da Sjedinjene Države ne potiču aktivno Kijev da ponovno preuzme Krim nego da je to isključivo odluka ukrajinskog režima. Glavni fokus američke administracije je pomaganje Ukrajini da napreduje tamo gdje se vode borbe, uglavnom na istoku.
Takva procjena odražava komentare dužnosnika Pentagona proteklih tjedana, koji su govorili o teškim borbama u Donbasu i na jugu Ukrajine te su doveli u pitanje kapacitete Ukrajine da preuzme Krim u bliskoj budućnosti.
Kako tvrde dva izvora, Blinken je ostavio dojam da Sjedinjene Države ne smatraju da bi pokušaj preuzimanja Krima bio mudar potez u ovom trenutku. Nije izričito izgovorio te riječi, naglasili su.
Druga dva izvora nisu Blinkenove izjave shvatili na taj način. Prenose da je američki državni tajnik ocijenio da je odluka isključivo u rukama Ukrajinaca o tome što će pokušati zauzeti silom.
Iako diplomati i vojni dužnosnici SAD-a i NATO-a nikada nisu odustali od javnog stava da je Krim dio Ukrajine, od 2014. malo toga su učinili kako bi osporili rusku invaziju i okupaciju poluotoka, piše Politico.
- Poruka glasi da je puno neizvjesnosti oko toga kako će se stvari odvijati, a glavno je pitanje ima li ijedna strana kapaciteta da ostvari velike dobitke, rekao je jedan od stručnjaka.
Četiri osobe govorile su anonimno za Politico o sadržaju neslužbenih razgovora. State Department je odbio komentirati izjave iznesene na Zoom sastanku, koji je vrlo sličan prethodnim razgovorima koje je Blinken održao s vanjskim stručnjacima kako bi dobio drugačiju perspektivu sukoba.
Blinken će se pridružiti ostalim inozemnim dužnosnicima, uključujući ljude iz Ukrajine, na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
Blinken je još jedan u nizu Bidenovih dužnosnika koji je hladnim tušem zalio ukrajinske planove o Krimu. Prije dva tjedna visoki dužnosnici Pentagona rekli su članovima Odbora za oružane snage Predstavničkog doma da ne misle da bi Ukrajina mogla ponovno zauzeti poluotok u bliskoj budućnosti.
Takva je procjena uslijedila nakon komentara generala Marka Milleyja, načelnika Združenog stožera američke vojske, koji je dugo signalizirao skepticizam vezano za ukrajinsko napredovanje.
- Još uvijek tvrdim da bi bilo jako, jako teško izbaciti ruske snage sa svakog milimetra teritorija Ukrajine ili iz okupiranih dijelova, rekao je Milley tijekom sastanka obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu u Njemačkoj 20. siječnja.
- To ne znači da se to ne može dogoditi. Ne znači da se neće dogoditi, ali bilo bi jako, jako teško.
Neki stručnjaci ne vjeruju da će Ukrajina pokušati vratiti Krim. Ocjenjuju da će Kijev pokušati izolirati poluotok.
- Tri su kritične točke: kopneni most prema Rusiji, most preko Krčkog tjesnaca i pomorska baza u Sevastopolju. Trebali bi nokautirati sve tri točke, objasnio je Kurt Volker, bivši američki specijalni izaslanik za Ukrajinu, koji nije bio na Zoom sastanku.
- Ruske snage bi ostale bez odgovarajuće potpore, Ukrajina ne bi pokušala pregaziti Krim, ali to bi još uvijek bio ozbiljan udarac ruskim vojnim naporima.
Okupirani Krim krcat je protuzračnom obranom, skladištima streljiva i desecima tisuća vojnika. Mnoge od tih snaga ukopane su u položaje koji se protežu stotinama milja sučelice ukrajinskim snagama duž rijeke Dnjepar.
Probijanje kroz te ruske linije bilo bi teško za ukrajinske trupe, čak i uz priljev topništva i oklopnih vozila sa Zapada.
Ukrajinska vlada već mjesecima traži od Zapada topništvo dalekog dometa kako bi počeli gađati položaje daleko iza ruske bojišnice, uključujući Krim, gdje su ruske snage premjestile svoje stožere i ključna skladišta izvan dometa projektila dosega 80 kilometara koje je donirao SAD.
Kijev tvrdi da bi projektili ATACMS (Army Tactical Missile System), koji se mogu ispaljivati iz raketnog sustava HIMARS, mogli pogoditi te ciljeve. Bidenova administracija ih do sada nije željela slati, isprva tvrdeći da su zabrinuti da bi Ukrajina mogla napasti Rusiju. Također, američki dužnosnici nedavno su rekli da nemaju dovoljno zaliha ATACMS-a.
Istodobno, Bijela kuća kriomice bjesni zbog priče koju je u ponedjeljak objavio Washington Post a koja sadrži izjave neimenovanog višeg dužnosnika koji dovodi u pitanje američku pomoć u oružju do kraja rata. Dužnosnici kažu da izjava ne reflektira politiku Joea Bidena, ponavljajući da će američka podrška trajati koliko god bude potrebno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....