Europska unija pregovara s ‘trgovinskom bazukom‘ u ruci, ali još se ne može dogovoriti treba li povući okidač, piše Politico.
Osim što su pomno osmislili poruku o ‘proporcionalnom‘ i ‘ujedinjenom‘ odgovoru svih ministara trgovine EU, i dalje ostaje ključno pitanje - kako odgovoriti na trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa. A upravo taj odgovor prijeti da će otvoriti pukotine u krhkoj koheziji Europske unije.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, govoreći u Bruxellesu baš na završetku sastanka ministara trgovine, jasno je dala do znanja da EU želi prva pregovarati. EU je spremna pregovarati o tarifnom paktu "nula za nulu" sa SAD-om kada je riječ o industrijskoj robi, pokrivajući, među ostalim, automobile, lijekove, kemikalije, plastiku i strojeve.
Politico tu koristi metaforu ‘mrkve i batine‘ te ovo naziva mrkvom, odnosno obećanjem i davanjem željenih nagrada u zamjenu za suradnju.
Kad je riječ o batini, koja se odnosi na prijetnju neželjenih posljedica kao odgovor na nepridržavanje ili prisiljavanje na pridržavanje dogovorenog, EU želi stvoriti dojam pregovaranja s pozicije snage, ali glavni gradovi EU-a podijeljeni su oko toga koju bi ‘batinu‘ trebali koristiti.
Instrument za borbu protiv prisile (ACI; ‘gospodarska prisila‘ odnosi se na situaciju u kojoj treća zemlja nastoji prisiliti Europsku uniju ili državu članicu da donese određeni izbor primjenom ili prijetnjom primjene mjera koje utječu na trgovinu ili ulaganja, op.a.), nuklearna opcija koja se tek treba primijeniti, osnažio bi izvršnu vlast EU-a da udari na uslužne djelatnosti SAD-a kao što su tehnologija i bankarstvo.
Trumpove carine, koje bi utjecale na izvoz EU-a vrijedan 380 milijardi eura, upravo su ona vrsta gospodarske prisile koju je EU imala na umu kada je dizajnirala ACI.
Ali samo zato što su njegove "recipročne" carine od 20 posto na svu robu iz EU-a neizbježne (zajedno s 25-postotnim porezima na čelik, aluminij i automobile koji su već na snazi), to ne znači da je Unija, koju čini 27 zemalja, spremna aktivirati svoju ‘bazuku‘. Učiniti to, kako je rekao jedan ministar, značilo bi da je EU doista u trgovinskom ratu.
Europljani smatraju da su argumenti koji opravdavaju Trumpove carine posve pogrešni - uključujući tvrdnju da se porezi na dodanu vrijednost, tehnološka regulativa EU-a i fitosanitarni standardi trebaju smatrati necarinskim preprekama. Formula koja se koristi za njihov izračun jednako je besmislena: prosječna carina EU na industrijsku robu, na primjer, iznosi 1,6 posto.
Prema internom dokumentu u koji je Politico dobio uvid, Komisija razmatra uvođenje carina do 25 posto na širok raspon izvoza iz SAD-a kao odgovor na Trumpove namete na čelik i aluminij.
Vlade EU glasat će o planu u srijedu. Time bi EU uvela carinu od 25 posto na širok raspon američkih izvoznih proizvoda, uključujući soju, slatki kukuruz, rižu, bademe, sok od naranče, brusnice, duhan, željezo, čelik, aluminij, određene brodove i vozila, tekstil i određenu odjeću te razne vrste šminke.
Ukupan iznos pogođenog američkog izvoza iznosio bi 22,1 milijardu eura na temelju uvoza u EU 2024., prema javnim podacima Eurostata. To je manje od prvobitne namjere nakon što su zemlje EU-a lobirale za uklanjanje pojedinih artikala, poput burbona iz Kentuckyja, s izvorne liste za odstrel. Bila je to pobjeda Francuske, Irske, Italije i Španjolske.
‘Kad je dosta onda je dosta‘
Zemlje poput Francuske, Njemačke i Španjolske predvodile su pozive Uniji da ne povlači nijednu opciju sa stola u odnosima s američkim predsjednikom.
"Također treba pažljivo promotriti Instrument protiv prisile", rekao je njemački ministar gospodarstva u odlasku Robert Habeck na putu za sastanak u ponedjeljak. "Ovo su mjere koje daleko nadilaze carinsku politiku. Imaju široku paletu. Uključuju digitalne usluge, ali imaju širok raspon instrumenata, puno više od samog digitalnog poreza."
Njegov španjolski kolega Carlos Cuerpo se složio.
"Instrument protiv prisile je tu da ga koristimo u slučaju da smatramo da je potreban. Ali opet, poruka koju bi EU trebala primiti danas je pozitivna", rekao je Cuerpo za Politico pa nastavio: "Moramo istražiti korištenje svih instrumenata koji su nam na raspolaganju. To je sigurno. Ne bismo trebali ništa isključiti."
Visoki diplomat EU-a koji je bio upoznat sa sastankom rekao je za Politico da je, kada je Šefčovič, šef EU-a za trgovinu, proveo anketu o tome koje alate bi Bruxelles trebao koristiti, samo nekolicina ministara EU-a pozvala na stavljanje na stol svih opcija — uključujući trgovinsku bazuku.
"Htio je, naravno, testirati jedinstvo država članica i koji su instrumenti bili na stolu. Većina država članica rekla je da smo za protumjere ako na to budemo prisiljeni", rekao je visoki diplomat. Napomenuli su da je oko 20 posto zemalja pozvalo izvršnu vlast EU-a da iskoristi sve alate koje ima na raspolaganju, uključujući Instrument protiv prisile.
Konkretno, Irska i Italija, čiji su farmaceutski i vinski sektor u središtu ove tarifne oluje, bile su opreznije u pogledu eskalacije trgovinskih napetosti s Trumpom.
Irski ministar vanjskih poslova i trgovine Simon Harris izrazio je poseban oprez pri pozivanju na ACI.
"Mislim da bi, kad biste ušli u taj prostor, to bila nevjerojatna eskalacija u trenutku kada moramo raditi na deeskalaciji. To je na mnogo načina nuklearna opcija ako počnete govoriti o korištenju instrumenta protiv prisile i slično", rekao je Harris, koji leti u Washington u utorak.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani otišao je toliko daleko da je predložio odgodu stupanja na snagu protumjera EU-a na čelik i aluminij - s 15. travnja na 30. travnja.
Šire gledano, talijanska premijerka Giorgia Meloni, među europskim čelnicima najbližima Trumpu, pokazuje znakove kolebanja u nizu pitanja - od trgovine do obrane - gdje Unija pokušava predstaviti ujedinjenu frontu. Ona bi sljedeći tjedan trebala posjetiti Washington, izvijestila je Corriera della Sera.
Nema povratka
Kad svoje najmoćnije trgovačko oružje stavite na stol tako rano u pregovaračkom procesu, teško ga je ukloniti ako se stvari jako pokvare.
Europska komisija trebala bi ovog tjedna donijeti odluku hoće li kazniti Apple i Metu zbog kršenja pravila EU-a o digitalnom tržišnom natjecanju. Taj bi potez mogao doliti ulje na vatru kada je riječ o trgovini između Washingtona i Bruxellesa.
"U ovoj fazi ne bih ulazio u precizne definicije ili spekulacije o tome kakav bismo instrument koristili ili kako bismo opisali razloge za korištenje ovog ili onog instrumenta", rekao je Šefčovič novinarima na završnoj konferenciji u ponedjeljak.
“Naš je odgovor vrlo postupan, samo reagiramo na čelik i aluminij... Nekako je razvučen kroz vrijeme jer želimo stvoriti potreban prostor za pregovore. Istodobno, do sada, unatoč našim naporima i otvaranju, nismo vidjeli pravi angažman, koji bi doveo do obostrano prihvatljivog rješenja", dodao je europski šef trgovine.
Komentari
0