ANALIZA DW-A

Provjera činjenica: Jesu li Amerikanci stvarno mogli raznijeti plinovode kako to neki tvrde?

Dok brojni stručnjaci više ili manje jasno prstom upiru prema Rusiji, na društvenim mrežama brojni korisnici tvrde da je za sabotažu odgovora SAD

Oštećena cijev plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru

 Handout/DANISH DEFENCE/AFP

Iz četiri rupe na cijevima plinovoda Sjeverni tok u međuvremenu u Baltičko more curi ruski plin. Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 su oštećeni, a stručnjaci i političari već danima govore o samo jednom jedinom realističnom razlogu: sabotaža. „Sve raspoložive informacije upućuju na to da su rupe plod namjernog djelovanja“, rekao je povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell u ime 27 zemalja članica Unije, piše Deutsche Welle.

I sad se postavlja jedno veliko pitanje: ako je to bila sabotaža, tko je onda sabotirao plinovode?

I dok brojni stručnjaci više ili manje jasno prstom upiru prema Rusiji kao mogućem nalogodavcu eventualne sabotaže, na društvenim mrežama brojni korisnici tvrde da je za moguću sabotažu odgovoran SAD. Pritom se često argumentira kako su američki ratni brodovi stacionirani na području Baltika – između ostaloga to tvrde i političari desno-populističkog AfD-a. Neke od tih tvrdnji su posljednjih dana postale viralne.

Tvrdnja: "Koja slučajnost…", napisao je jedan korisnik Telegrama u sarkastičnom tonu, te dodao kako je „američki helikopter s oznakom FFAB123" 2. rujna letio navodno „uzduž rute plinovoda Nord Stream 2 ili čak između lokacija na kojima su se dogodile nesreća“.

Originalni autor te tvrdnje povezane s američkim helikopterom je ruski think-tank Vatfor, i ona je do trenutka pisanja ovog teksta imala 1,7 milijuna pregleda, a taj se narativ proširio i na Twitteru. Je li doista američki helikopter odgovoran za moguću sabotažu?

DW provjera činjenica: Pogrešne tvrdnje.

Još uvijek je potpuno nejasno tko stoji iza moguće sabotaže plinovoda. Spomenuti helikopter po našim saznanjima ne dolazi u obzir kao mogući „počinitelj“, i to prvenstveno iz geografskih razloga: mi smo najprije potražili točnu lokaciju rupa na plinovodu, i pronašli smo ih kod Danske službe za brodski promet. Među nautičkim informacijama i raznim upozorenjima može se naime pronaći i tri (od četiri dosadašnje) otkrivene rupe, uključujući i njihove koordinate. Četvrta lokacija, koju je otkrila Švedska priobalna straža, još uvijek nije javno i precizno lokalizirana.

U drugom koraku smo istražili rutu kojom je letio spomenuti helikopter FFAB123, a to smo napravili preko softvera Flightaware. Flight Tracker nam je za 2. rujna ponudio rutu leta u blizini otoka Bornholma, koja doista odgovara ilustracijama koje se šire preko društvenih mreža. Let FFAB123 je napravio nekoliko „zavoja“ iznad Baltičkog mora nešto istočnije od otoka Bornholma. A kad se na istoj karti usporedi koordinate rupa na plinovodu i preciznu rutu helikoptera, onda se dobije sasvim drugačija slika od one koja je postala viralna na društvenim mrežama, piše Deutsche Welle.

FFAB123 nije letio uzduž plinovoda, nije se čak ni približio pozicijama na kojima su detektirane rupe na cijevima Nord Streama. Posebice je sjeverna lokacija oštećenja na plinovodu poprilično udaljena od stvarne rute leta FFAB123. Po našim mjerenjima ruta leta FFAB123 je bila udaljena devet, odnosno 30 kilometara od lokaliziranih rupa na cijevima plinovoda.

Zaključak: Viralna tvrdnja jednog ruskog think-tanka na Telegramu o tome da je jedan američki helikopter s oznakom FFAB123 odgovoran za oštećenja plinovoda nisu održive i one su – pogrešne. Helikopter se nije približio pozicijama na kojima plin curi u Baltičko more.

Tko je odgovoran za moguću sabotažu? I kako ju je izveo? To je i dalje nejasno. Sabotaža iz zraka se čini manje vjerojatnom. Njemački kapetan fregate i stručnjak za maritimnu sigurnost Göran Swistek je uvjeren da se radilo o „montiranju“ specijalne vrste eksploziva na cijevi plinovoda uz pomoć podvodnih vozila. „Iz mojih vlastitih istraživanja znam da je Rusija posljednjih godina izgradila vrlo moćan istraživački program podvodnog svijeta“, rekao je Swistek u intervjuu za ZDF. A baš takve bespilotne podvodne dronove je Rusija nedavno testirala između ostaloga i u Sjevernom moru i na sjeveru Atlantika – u blizini važnih komunikacijskih kablovskih veza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:53