Sve događaje vezane uz rat u Ukrajini pratili smo uživo i jučer, opširnije pročitajte OVDJE
Kijev potvrdio da je primio novi prijedlog američkog sporazuma o mineralima
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Černišov upravo je objavio novosti o ugovoru o mineralima sa SAD-om. On je potvrdio da je primljen novi prijedlog. Kijev će objaviti svoje stajalište kada postignu konsenzus.
Rusija: Ključna tranzitna plinska stanica prema Europi je praktički uništena
Rusija je tvrdi da je ključna točka tranzita plina u gradu Sudži, u ruskoj regiji Kursk, praktički uništena.
Moskva svaljuje krivicu na Kijev, optužujući Ukrajinu za "dvostruki napad" na plinsku mjernu stanicu koji je izazvao veliki požar i "praktično uništenje". No ukrajinski dužnosnik za nacionalnu sigurnost rekao je da je Rusija "ponovno napala plinski transportni sustav Sudža", koji "ne kontrolira".
Plinska stanica u Sudži napadnuta je prvi puta 21. ožujka. Tada je javljeno kako su ukrajinske snage napale i po svemu sudeći raznijele mjerna postrojenja.
Podsjetimo, u Sudži su locirana glavna mjerna postrojenja na plinovodu koji je prenosio ruski prirodni plin u ukrajinski plinski transportni sustav za daljnji transport u Europu. Ujedno, ta postaja je bila i jedina točka tranzita ruskog plina u Europu, sve dok Ukrajina nije u siječnju ove godine odbila produljiti ugovor o tranzitu.
Valja napomenuti da je plin preko tog plinovoda za Europu prestao teći još 1. siječnja 2025. godine kada Ukrajina nije produžila ugovor o transportu s Rusijom, što je značilo da su i zadnje europske države ovisne o ruskom plinu morale naći alternativni izvor opskrbe. Austrija i Slovačka to su uglavnom riješile ugovorima o kupnji ukapljenog plina, dok je samo Mađarska i dalje ostala vjerna ruskom plinu kojeg sad dobiva plinovodom koji u Europu dolazi preko Turske.
Valja napomenuti da su članice EU i dalje najveći kupci ruskog plina dopremljenog putem plinovoda (39 posto ruskog izvoza), ali sve više kupuju i ruski ukapljeni plin, ove godine čak i u rekordnim razinama, piše Politico. No, ukupno manje od 15 posto količine plina koju uvoze EU države stiže iz Rusije, od čega je oko polovice LNG (ako li ne i više). Kakav će efekt stoga imati nefunkcionalnost, makar privremena, jednog plinovoda na ruski izvoz plina, kao i trgovanje s Europom, teško je još reći.
Na prvu se ne čini da bi moglo doći do velike promjene, pogotovo jer je status quo takav da plin njime ne teče. No, u slučaju eventualnog ukidanja sankcija Rusima i vraćanja Europe ruskom plinu, onda bi ovo potencijalno bio jedan transportni put manje (pod uvjetom da je šteta doista tako velika). Svakako valja spomenuti da su proteklih godina i ugovori o kupnji ukapljenog plina iz drugih izvora, napose SAD-a koji je najveći svjetski izvoznik.
Orban: Europa se sprema za rat!
Mađarski premijer Viktor Orban smatra da se čelnici Europske unije pripremaju za vojni sukob s Rusijom, unatoč nepostojanju bilo kakvog opravdanja za takve akcije. Govoreći u jutarnjem programu radija Kossuth, Orban je ustvrdio da Mađarska neće sudjelovati u takvom sukobu, javlja ruska državna agencija TASS.
“Vidim da se Bruxelles sprema za rat. Najstrašnije je ono što se događa u glavama tih ljudi", rekao je Orban, misleći na pozive čelnika EU građanima da naprave zalihe vode, hrane i medicinskih potrepština za 72 sata u slučaju sukoba s Rusijom. Orban je takva razmišljanja unutar EU opisao kao alarmantna i smiješna, tvrdeći da odražavaju ratne pripreme Bruxellesa.
Dok Europa nastavlja nagađati da bi se ukrajinski sukob mogao proširiti po cijelom kontinentu, Orban odbacuje tu tvrdnju. "To nije istina", rekao je. Ustvrdio je da se takve spekulacije pojavljuju isključivo zato što "Bruxelles želi nastaviti rat" i nastavlja pružati vojnu potporu Ukrajini.
"Mađarska je ostala neutralna u ovom sukobu. Zalažemo se za mir i ne isporučujemo oružje i ne šaljemo vojsku u Ukrajinu. Međutim, postoje zemlje EU koje se uz potporu Bruxellesa žele više uključiti u rat, a vidim da su političke pripreme za takve akcije trenutno u tijeku", rekao je Orban.
Naglasio je da se zato građanima EU poručuje da u slučaju sukoba s Rusijom imaju pri ruci zalihe vode, hrane, lijekova i drugih potrepština za 72 sata. "Želim uvjeriti mađarske obitelji da ne trebaju poduzimati izvanredne mjere. Nema prijetnje ratom. Mađarska se neće sukobljavati ni s kim. Ostat ćemo na strani mira i osigurati našu sigurnost. Ako Europa krene u rat, mi sigurno nećemo sudjelovati", poručuje Orban.
Bijela kuća: Ukrajinci će sami odlučiti!
Upravljanje Ukrajinom određuje njezin ustav i narod te zemlje, izjavio je u četvrtak glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, upitan za reakciju na izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji predlaže uspostavu privremene uprave u Ukrajini.
Iz Ukrajine zasad još nema komentara u vezi te Putinove izjave.
Putin sugerirao mogućnost stavljanja Ukrajine pod privremenu upravu
Ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao je da bi Ukrajina mogla biti stavljena pod neki oblik privremene uprave kako bi se omogućili novi izbori u toj zemlji i potpisivanje ključnih sporazuma s ciljem postizanja rješenja, izvijestile su ruske novinske agencije u petak.
Dajući izjavu za medije tijekom svog posjeta sjevernoj luci Murmansk, Putin je također rekao da se Rusija postupno, ali samouvjereno kreće prema ostvarenju svojih ciljeva u sukobu u Ukrajini, koji traje više od tri godine.
Izrazio je uvjerenje da američki predsjednik Donald Trump, koji je krenuo u smjeru poboljšanja veza s Moskvom i dogovora, iskreno želi mir u Ukrajini.
Putin, koji je sudjelovao na konferenciji u Murmansku posvećenoj pitanju Arktika, rekao je i da je Rusija spremna surađivati sa Sjevernom Korejom u radu na rješavanju sukoba.
Privremena uprava do dovođenja na vlast sposobne vlade
Putinove izjave o privremenoj upravi čini se da su njegov odgovor na također njegove dugogodišnje pritužbe da ukrajinske vlasti nisu legitimni pregovarački partner jer je predsjednik Volodimir Zelenski ostao na vlasti nakon isteka svog mandata u svibnju 2024.
"Načelno, naravno, u Ukrajini bi se mogla uvesti privremena uprava pod pokroviteljstvom UN-a, Sjedinjenih Država, europskih zemalja i naših partnera. To bi bilo radi održavanja demokratskih izbora i dovođenja na vlast sposobne vlade koja uživa povjerenje naroda, a zatim bi se s njima počeli razgovori o mirovnom sporazumu", rekao je Putin u razgovoru s pomorcima u luci.
Putin je kazao i da Trumpovi napori da nastavi s izravnim pregovorima s Rusijom - za razliku od njegovog prethodnika Joea Bidena, koji je izbjegavao kontakte - pokazuju da novi američki predsjednik želi mir.
"Po mom mišljenju, novoizabrani predsjednik SAD-a iskreno želi prekid sukoba iz više razloga", prenijele su njegove riječi agencije. Rusija je, rekao je Putin, za "mirno rješenje svakog sukoba, uključujući i ovaj, mirnim putem, ali ne na naš račun".
"Na cijeloj liniji vojnog kontakta naše postrojbe drže stratešku inicijativu", ustvrdio je. Rusija, naveo je, "ustrajno i samouvjereno" ide prema ostvarenju svojih ciljeva.
Putin je također rekao da je Rusija spremna surađivati s mnogim zemljama, uključujući Sjevernu Koreju, kako bi pomogla u okončanju rata u Ukrajini. Zapadni i ukrajinski izvori kažu da je više od 11.000 sjevernokorejskih vojnika poslano da ojačaju ruske trupe u zapadnoj moskovskoj regiji Kursk, iako Moskva to nije potvrdila.
Komentari
0