Nakon gotovo dvosatnog telefonskog razgovora predsjednika SAD-a i Rusije, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, u Moskvi ne skrivaju trijumfalizam. I ne toliko zbog Ukrajine, jer smatraju da je to gotova stvar i da će uglavnom dobiti sve što žele, nego iz dva druga razloga.
Prvi od njih je jasno definirao režimski analitičar Aleksandar Jakovenko: "Rusija i SAD opet su glavni". Ruski režimski mediji ističu da je ovim razgovorom počela nova era odnosa u kojoj je "Rusija opet velesila koja ravnopravno pregovara s drugom velesilom Amerikom" i o svemu odlučuju. Drugi je razlog što se naslađuju nad nemoći Europe koja je marginalizirana, smatraju da je pala u drugi plan i Trump ju je "otkačio".
Kako pišu u svom komentaru režimske Ria Novosti, "Trumpa baš briga što Europa misli". Fjodor Lukjanov, urednik časopisa Rusija na globalnoj sceni, za neovisni portal Meduza izjavio je: "Ovaj razgovor Kijevu i Europi nije donio neke posebno dobre vijesti - o nagodbi i sporazumu raspravljaju dvije velike sile, ne obazirući se na druge" (misli na Europu i Ukrajinu). Profesor na Sveučilištu Yale Timothy Snyder smatra da je Putin predvidljivo odbio "bezuvjetni prekid vatre koji je ponudila Ukrajina te je još Trumpa upregnuo u misiju objašnjavanja i opravdavanja ruske invazije i negiranja suvereniteta Ukrajine - dok Trump tvrdi da je nešto postigao".
Iz svega se iščitava da su Rusi uvjereni da su dobili ono što žele - ponovni status "velike sile" u bipolarnom svijetu. Velikodržavna taština i imperijalna ambicija Vladimira Putina je zadovoljena. Jakovenko prenosi "misli" Kremlja - SAD i Rusija "nisu saveznici, ali ni neprijatelji", a njihovi odnosi "lišeni su i očišćeni od ideološko-svjetonazorskih konfrontacija". To je upravo ono što Rusi žele i zašto ih Europa užasno nervira jer stalo zanovijeta zbog ljudskih, manjinskih i drugih prava, a osjetili su da Trumpa ne zanima kakav je represivni poredak i sustav u Rusiji jer on ionako ima sklonosti ka sličnom načinu upravljanja državom. To je taj novi "svjetski poredak" o kojemu Putin i njegovi ideolozi, poput Aleksandra Dugina, stalno govore i koji zagovaraju.
PROČITAJTE VIŠE Obratite pažnju na ključnu rečenicu iz priopćenja Kremlja, to je najvažnija Putinova pobjeda...
Komentator David Narmanija, koji uvijek iznosi kremaljsku "viziju" događaja, nakon razgovora je rekao: "Počinju pregovori o najvećem sukobu u Europi od Drugoga svjetskog rata. A za stolom su oni koji imaju moć okončati sukob diplomatskim putem: Rusija i SAD". Notorna formula "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" pretvorila se u "nećemo ni Europu pitati, a kamoli Ukrajince". U Velikoj Britaniji su se zbog toga već počeli buniti. U razgovoru za Sky News vojni stručnjak Michael Clarke podsjetio je na poznatu diplomatsku izreku: "Ako niste za pregovaračkim stolom, vi ste na jelovniku. I vjerujte mi: Ukrajina je na jelovniku". "Vjerojatno je u pravu", cinično je primijetio ruski režimski analitičar.
Bliski suradnik i jedan od vodećih kremaljskih jastreba Dmitrij Medvedev, Putinov zamjenik u ruskom nacionalnom Vijeću sigurnosti, upravo se nadovezuje istim rječnikom: "Telefonski razgovor predsjednika Putina i Trumpa potvrdio je dobro poznatu paradigmu: za stolom su samo Rusija i Amerika. Na jelovniku lagana zakuska - bruxelleska prokulica, britanski fish and chips i pariški pijetao. Glavno jelo je - kijevski kotlet. Dobar tek".
Fjodor Lukjanov smatra da se, kako navodi Meduza, "proces odvija više prema ruskom scenariju". Kako prenosi portal Meduza, ruska neovisna analitičarka Tatjana Stanovaja kaže da je Putinu važno to što ga je Trump opet vratio u središte odlučivanja i o ostalim kriznim žarištima u svijetu, kao što su Bliski istok i Crveno more te zajedničko glasanje u UN-u o rezoluciji o ukrajinskom sukobu. Stanovaja to smatra velikim uspjehom Vladimira Putina, koji je rusko-američke bilateralne odnose uspio izvući od "izravne ovisnosti o ukrajinskom sukobu".
Osim toga, ona kaže kako je Putin vješto naveo Trumpa i na organizaciju hokejaške utakmice između ruskih i američkih igrača koji igraju u NHL-u i KHL-u. "Rusija je odmah dala do znanja da joj je trenutačni prekid vatre neprihvatljiv jer mora biti temeljito pripremljen i sadržavati obrise dugoročnog rješenja. Rezultat ovog razgovora: primirje nije opcija", kaže Lukjanov. Smatra da je Kremlj uspio vratiti lopticu na stranu SAD-a i Ukrajine te smanjiti pritisak Bijele kuće. Navodi da je Putinov uvjet za prekid vatre, odnosno mirovni sporazum, prestanak naoružavanja Ukrajine, a to je ona stavka koja je izrečena kao razlog i opravdanje ruske invazije: demilitarizacija Ukrajine. Može se reći da je to povratak izvornom cilju "specijalne vojne operacije" - demilitarizaciji.
Kako će se to dogoditi i hoće li se uopće dogoditi još je nejasno, no Putin je tu temu uvrstio na dnevni red, a Trump je zagrizao. Naime, u Moskvi su uvjereni da je priča o Ukrajini s Trumpom "diplomatski" riješena te da su uz pomoć SAD-a ostvarili sve ono što nisu na bojnom polju - Ukrajina neće i ne smije biti u sferi Zapada ni pod zapadnim utjecajem, kako je to jasno definirao još jedan prokremaljski megafon Pjotr Akopov, ili kako tvrde drugi režimski mediji: "Kapitulacija (Ukrajine) je jedina opcija mirovnog sporazuma". Čini se da je Trump spreman na to da se Ukrajina pokori, odnosno da se dogovori "mir, pa i potpuno nepravedan prema Ukrajini".
PROČITAJTE VIŠE Cure detalji sporazuma: Trump je pripremio Putinu najbolji mogući poklon
Opći je dojam da je Putin uspio nadigrati Trumpa u razgovoru jer je velikodušno pristao na to da ne gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ali je dobio i to da ni Ukrajinci ne gađaju rusku, jer su u posljednje vrijeme uspješno gađali mnoge ruske rafinerije. No, izbjegao je pristati i razgovarati o 30-dnevnom primirju jer traži jamstva da se u tom razdoblju Ukrajina neće naoružavati (Rusija, naravno, može) i da prije toga Ukrajina neće u NATO. Režimski dobro upućeni komentator Ria Novosti Kiril Streljnikov kaže kako je Putin upozorio Trumpa da bude oprezan s "dvoličnim Ukrajincima i pogotovo s njihovim lažljivim europskim saveznicima" s kojima se ne da pregovarati.
Streljnikov otvoreno tvrdi da je najveći problem "potpuna neodgovornost i nesposobnost Kijeva za dogovor", misleći pritom da Kijev, eto bezobzirno, ne odustaje od članstva u NATO-u i jamstava NATO-ove sigurnosti, što je Moskvi, kako kaže, nepremostiva prepreka za mirovni sporazum. Oporbeni ruski političar Leonid Volkov, koji je u egzilu, dešperatno konstatira da su razgovori potvrdili ono o čemu svi racionalni ljudi govore: "Putin zapravo ne želi mir, a Trump neće niti može pritisnuti Putina".
Prije razgovora s Trumpom The New York Times je objavio da će Putin tražiti i Odesu, čime bi zapravo kontrolirao cijelo Crno more i još k tome izbio na granicu s Moldavijom i Rumunjskom kao najjačom državom jugoistočnog krila NATO-a. No, moskovski Komersant navodi da je Putin na zatvorenom sastanku s ruskim industrijalcima i privrednicima rekao da neće "tražiti Odesu ni druga područja ako Krim i sve ono što je Rusija proglasila svojim teritorijem" (radi se o četiri ukrajinske regije: Donecku, Luhansku, Hersonu i Zaporižji) prizna međunarodna zajednica.
Doduše, kako navodi Komersant, i to bi se "moglo promijeniti" jer njihov izvor s tog sastanka kaže kako je Putin naveo da se Ukrajinci ne stižu "ukopati". Iz toga se može zaključiti da Putin namjerava osvajati i dalje ako mu to pođe za rukom. Dakle, dojam je, pogotovo ako se pregledaju ruski mediji, da je Putin pobjednik ovog telefonskog razgovora te da je sada voda krenula na ruski mlin i da Trump jede Putinu iz ruke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....