PUTIN U PARIZ DOŠAO UZ LIKOVANJE MOSKOVSKIH MEDIJA, U RUSIJU SE VRAĆA GOTOVO PODVIJENA REPA Dominantni Macron mu je čak zaprijetio napadom na Asada

Nakon što mu je u listopadu prošle godine tadašnji francuski predsjednik François Hollande otkazao već dogovoreni posjet, ruski predsjednik Vladimir Putin ipak je ovih vrućih svibanjskih dana stigao u Pariz na razgovor s novim francuskim šefom Emmanuelom Macronom.

Putinov posjet Macronu potvrda je “poraza” politike izolacije Rusije, slavodobitno pišu moskovski mediji, smatrajući da je sastanak došao u pravo vrijeme i u novim političkim okolnostima, pogotovo nakon što je na prošlotjednom summitu G7 na Siciliji došlo do (konačne) napukline u odnosima EU i SAD-a. Iako se razgovaralo uz “lagani snack” u opuštenoj atmosferi Versaillesa gdje Putin i Macron otvaraju izložbu ruskog Ermitaža, francuski mediji ipak smatraju kako je Macron dobio delikatni zadatak da “probije barijeru” koja je s nastankom ukrajinske krize uspostavljena između Bruxellesa i Moskve te da “ispipa” koliko se Putin promijenio.

Uski krug

Macron je u Versaillesu prenio Putinu stavove G7 gdje ga je za susret s ruskim predsjednikom pripremala kancelarka Angela Merkel. Putin i Macron razgovarali su u “uskom sastavu” - samo njih dvojica i nekoliko najbližih suradnika. Susret se održao u povodu 300. godišnjice diplomatskih odnosa Francuske i Rusije i posjeta ruskog cara Petra Velikog 1717. godine Francuskoj. Macron je stoga u izjavama pred novinarima odmah naglasio otvorenost Petra Velikog i njegovu predanost Europi i europskim idealima (nije nevažno ni da je francuski postao jezik aristokracije u Rusiji nakon njegovog posjeta Parizu) što stoji u izravnoj suprotnosti sa sadašnjim stavom ruskog predsjednika koji otvoreno kritizira Europu kao iskvarenu.

Francois Mori / REUTERS

A onda je uslijedila tema svih tema, Sirija. “S naše strane postoji vrlo jasna crvena linija za upotrebu kemijskog oružja, bez obzira tko ga koristi”, upozorio je francuski predsjednik. “Svaku upotrebu kemijskog oružja će pratiti protumjere i trenutačni odgovor”, rekao je, jasno aludirajući na sličnu izjavu Baracka Obame prije nekoliko godina. Odluka je očito čvrsta jer je poznato da se Obama povukao kad je iskorišteno kemijsko oružje. Francuska dakle zaoštrava i najavljuje i mogući napad na snage Bašara al-Asada, sirijskog predsjednika i ruskog saveznika kojem ruske snage pomažu na terenu.

No, pozitivan je pomak napravljen na pitanju borbe protiv terorističkih skupina gdje je Macron rekao kako je to “apsolutni prioritet” te je dogovorio s Putinom osnivanje radne francusko-ruske skupine za borbu protiv terorizma. Putin je sve to prešutio i gotovo cijelu konferenciju prepustio Macronu koji je bio dominantan. Konačno rješenje se mora postići političkim putem, zaključio je domaćin.

Kad je riječ o Ukrajini, Putin je opet zavapio zbog nepravednih sankcija, ali je Macron najavio skorašnji sastanak na razini četiriju zemalja (Francuska, Njemačka, Rusija, Ukrajina) koji bi trebao dati poticaj provedbi Sporazuma iz Minska - o sankcijama ni riječi. Zaključak je svakome više nego jasan. Macron je rekao kako je dijalog s Rusijom vitalan u rješavanju niza međunarodnih problema, ali i jasno dao do znanja da je suradnja moguća i nužna na mnogim područjima, ali da zbog toga ne treba očekivati ustupke na drugim razinama.

Uzajamne veze

Putin se tako vraća kući, kad je riječ o dijelu razgovora koji su podijelili s javnošću, s torbom ne baš punom uspjeha. Ipak, može biti zadovoljan jer je konačno primljen u Parizu, a Rusija je uvijek držala baš do veza s Francuskom te je čak i u vrijeme hladnog rata SSSR najbolje odnose od svih velikih zemalja imao upravo s Francuskom, a predsjednici Francuske bili su rijetki predstavnici neke velesile koji su pohodili tadašnju Moskvu.

Prije dolaska u Francusku, Rusi su napomenuli da je trgovinska razmjena između dviju zemalja pala sa 22 milijarde dolara na manje od 13 milijardi, ali i napomenuli da niti jedna od 500 francuskih tvrtki koje rade u Rusiji nije sve ove godine, a sankcije traju od ožujka 2014., zatvorila svoje predstavništvo. No, možda u najneugodnijoj situaciji bio je Putin kad se našao pod rafalom pitanja vezanim uz sastanak s Marine Le Pen, čelnicom radikalno desnog Nacionalnog fronta, koju je primio u Kremlju i s njom razgovarao punih sat i pol, što je više vremena nego što posveti mnogim stranim državnicima. Nadao se iskreno njezinoj ili barem pobjedi Françoisa Fillona koji je također zagovarao bitno poboljšavanje odnosa s Rusijom. Odgovorio je iskreno, mada ne potpuno. Rekao je kako taj susret ne znači da je pokušao utjecati na ishod izbora.

“Spremni smo primiti bilo koju osobu, uvijek. Ako je gospođa Le Pen zatražila sastanak, zašto bismo je odbili? Posebno zato što je uvijek javno govorila o jačanju odnosa s našom zemljom. Bilo bi čudno da smo je odbili”, zaključio je Putin ovo pitanje.

Obilazak izložbe

Dva su predsjednika zatim obišla izložbu o Petru Velikom i zaustavili se pred slikom tada mladog kralja Luja XV. koji je primio ruskog cara, i pred slikom ruske carice Katarine Velike. Nakon toga je Putin otišao u posjet novoj katedrali Ruske pravoslavne crkve otvorenoj u Parizu u listopadu. Otvaranje je trebalo biti paralelno s najavljenim Putinovim posjetom koji je predsjednik Hollande otkazao.