OKRENUTI AZIJI

Putinov megaprojekt skratit će put do Indije s 45 na 10 dana: ‘Ovo je put novog Sueskog kanala!‘

U Moskvi se nude kamenice iz Francuske, talijanske tartufe i šampanjac, ali država se okreće Aziji

Ruska infrastruktura u potpunosti se orijentirala prema Aziji

 Marina Lystseva/Tass/Profimedia/Marina Lystseva/tass/profimedia

Zbog zapadnih sankcija proglašenih nakon invazije na Ukrajinu, Rusija se okrenula Kini, Indiji te zemljama Perzijskog zaljeva.

Za te ambicije mogla bi biti ključna nova željeznička pruga kroz Iran, piše The New York Times.

Rusija planira već ove godine početi s izgradnjom 160 kilometara duge željezničke pruge vrijedne 1,7 milijardi dolara, koja bi je povezala s iranskim lukama u Perzijskom zaljevu. Time bi ruska roba dobila jednostavniji pristup lukama poput Mumbaija, ali i odredištima poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Pakistana i dalje. Velika investicija namijenjena je dogradnji postojeće željezničke mreže, pri čemu bi Rusija kreditirala Iran s 1,4 milijarde dolara, navodi NYT.

Plan Moskve je ojačati vezu preko Armenije, Azerbajdžana i Irana, te ojačati vezu s Turskom. Nova pruga skratit će vrijeme prijevoza tereta iz Sankt-Petersburga do Mumbaija na samo deset dana, najavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. Sada za prijevoz na toj ruti treba 30 do 45 dana. Ruski dužnosnici prugu preko Irana nazivaju revolucionarnim projektom koji će konkurirati Sueskom kanalu.

U odnosu na 2021., prije invazije na Ukrajinu u veljači 2022., ruska trgovina s Kinom porasla je 61 posto, na više od 240 milijardi dolara 2023., prema službenim podacima Pekinga. Ruska trgovinska razmjena s Indijom dosegnula je 65 milijardi dolara, što znači da se četiri puta povećala u odnosu na 2021., navodi NYT. Trgovinska razmjena Rusije s te dvije zemlje 2023. premašila je prijeratnu trgovinu s Europskom unijom, koja je 2021. iznosila 282 milijarde dolara.

Nova željeznica povezivat će dva iranska grada, Astaru i Rasht, povezujući pruge između Irana i Azerbajdžana na sjeveru, a zatim s ruskom željezničkom mrežom. Kad nove željezničke poveznice budu dovršene 2028., Rusija računa da će se njezin prometni koridor sjever-jug protezati na 7000 kilometara i tako joj omogućiti zadovoljavajuće zaobilaženje zapadnih sankcija.

Rusija već značajno koristi trgovačku rutu kroz Kavkaz i središnju Aziju te preko Kaspijskog mora do Irana, pokazuju podaci Lloydsa. Usprkos sankcijama, puno zapadne robe i dalje se može kupiti u Rusiji. Jedan moskovski restoran tako nudi kamenice iz Francuske, dovezene avionom preko neke treće lokacije, a u lancu delikatesa prodaju talijanske tartufe i francuski šampanjac, piše NYT. No Rusija se ozbiljno okrenula alternativama Zapadu.

Gagik Aghajanyan, šef Apavena, najveće špediterske tvrtke u Armeniji, kaže da se njegovim kamionima često prevozi roba široke potrošnje, koja dolazi željeznicom iz gruzijskih luka na Crnom moru, a zatim ih on kamionima prebacuje na sjever prema Rusiji. Osjetljivija roba, pod zapadnim sankcijama, može se slati preko Irana. Iz iranskih luka roba može putovati u Rusiju preko Kaspijskog mora. U 2023. obujam trgovine preko iranske rute porastao je za 38 posto u odnosu na 2021., prema Andreju R. Belousovu, zamjeniku ruskog premijera za gospodarstvo.

Osim pruge kroz Iran, Rusija također želi obnoviti staru sovjetsku željeznicu koja je povezivala Moskvu s Iranom i Turskom preko Armenije i azerbajdžanske enklave Nahičevan. Ta se pruga ne koristi od početka 1990-ih, kada je izbio rat između Armenije i Azerbajdžana. I sad je upitno može li se pruga obnoviti zbog političkih napetosti. Azerbajdžan je za, ali je problem s Armenijom. U sovjetsko doba prugu je kontrolirala azerbajdžanska željeznica, što je Armeniji danas neprihvatljivo. Armenija je 2020. potpisala sporazum s ruskom sigurnosnom službom, ali u međuvremenu je Azerbajdžan preuzeo potpunu kontrolu nad pobunjenom regijom Nagorno-Karabahom, a Rusi nisu Armencima priskočili u pomoć. Sada Armenci žele sami kontrolirati svoj dio pruge.

Azerbajdžan je blizu završetka svoje dionice pruge prema Armeniji kroz teritorije koje je okupirao prije rata 2020. Odatle pruga dalje može ići ili preko Armenije ili preko Irana. Azerbajdžan se također nada da bi luka Baku mogla profitirati od novog strateškog položaja te zemlje važne za tranzit robe između Rusije i svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 17:07