Putinove vojne postrojbe imaju puno nedostataka, veliko otimanje zemlje je nerealno

"Ruska vlada izgradila je idealnu vojsku za svoju strategiju 'aktivne obrane', to su oružane snage koje su vrlo sposobne za borbu na domaćem tlu ili u blizini svoje granice i za udaranje duboko dalekometnim paljbama. Međutim, oni nisu sposobni za kontinuiranu kopnenu ofenzivu daleko izvan ruskih željeznica bez većeg logističkog zaustavljanja ili masovne mobilizacije pričuva".

Ovako glasi zaključak iz studenoga prošle godine, koji se može pročitati na specijaliziranom portalu warontherocks.com. Pisac je bio američki potpukovnik Alex Vershinin, koji je deset godina proveo u Koreji, Iraku i Afganistanu, uključujući četiri borbena putovanja. Od 2014. godine radio je kao časnik za modeliranje i simulacije na polju razvoja koncepta i eksperimentiranja za NATO i američku vojsku, uključujući obilazak U.S. Army Sustainment Battle Lab, gdje je vodio tim za eksperimentalne scenarije.

Dakle, američki stratezi su još prije četiri mjeseca upozoravali kako bi "mogućnost ruske agresije na Ukrajinu imala ogromne posljedice po europsku sigurnost". Pritom su dodali da bi još više zabrinjavao ruski napad na samu članicu NATO-a. "Moskva bi možda željela potkopati sigurnost u baltičkim državama ili Poljskoj, na primjer, ali bi li ruska vlada mogla uspješno izvesti invaziju velikih razmjera na te zemlje? Ako su nedavne ratne igre ikakve naznake, onda je odgovor potvrdan - i to bi moglo učiniti prilično lako, jer puno toga pokazuje kako bi ruska vojska pregazila baltičke države za tri dana".

Ali što dalje? Prema NATO-vom stratezima - ništa, jer Rusija nema dobru logistiku. A to se vidi ovih dana u Ukrajini, gdje je očito da Rusi imaju goleme probleme, iako su njihove oružane snage puno jače od ukrajinskih. Uostalom, evo što je pisao potpukovnik Vershinin:

"Iako ruska vojska definitivno ima borbenu moć za postizanje ovih scenarija, ima li Rusija strukturu logističkih snaga za potporu tim operacijama? Kratak odgovor nije u vremenskim okvirima koje predviđaju zapadnjačke ratne igre. U početnoj ofenzivi - ovisno o borbama - ruske snage mogle bi postići rane ciljeve, ali logistika bi nametnula zahtjeve za operativnim pauzama. Kao rezultat toga, veliko otimanje zemlje je nerealno. Ruska vojska ima borbenu moć za postizanje ciljeva zamišljenih u scenariju svršenog čina, ali nema logističke snage da to napravi bez logističke stanke za resetiranje svoje infrastrukture za održavanje", procjenjivao je NATO.

Potom se navode dodatni nedostaci Putinovih postrojbi: "Logističke snage ruske vojske nisu dizajnirane za kopnenu ofenzivu velikih razmjera daleko od svojih željeznica. Unutar manevarskih jedinica, ruske jedinice za održavanje veličine su manje od svojih zapadnih kolega. Samo brigade imaju ekvivalentnu logističku sposobnost, ali to nije točna usporedba. Ruske formacije imaju samo tri četvrtine borbenih vozila od njihovih američkih kolega, ali gotovo tri puta više topništva. Na papiru (nemaju sve brigade pun broj bojnih), ruske brigade imaju dvije topničke bitnice, raketnu bitnicu i dvije bojne protuzračne obrane po brigadi, za razliku od jedne topničke bitnice i pridružene satnije protuzračne obrane po američkoj brigadi. Kao rezultat dodatnih bitnica topništva i protuzračne obrane, ruski logistički zahtjevi su mnogo veći od njihovih američkih kolega".

Napravljena je procjena kako bi izgledala ruska invazija na baltičke države i Poljsku. I u tom slučaju, Rusi bi imali identične probleme. Navodi sa kako je ruska logistička potpora kamionima, koja bi bila ključna u invaziji na istočnu Europu, ograničena brojem kamiona i rasponom operacija. Osim toga, ruska vojska nema dovoljno kamiona da ispuni svoje logističke zahtjeve više od 90 milja dalje od odlagališta opskrbe. Svaka brigada materijalno-tehničke potpore ima dvije kamionske bojne s ukupno 150 generalnih teretnih vozila s 50 prikolica i 260 specijaliziranih kamiona po brigadi.

Ruska vojska intenzivno koristi vatru iz cijevi i raketnog topništva, a raketno streljivo je vrlo glomazno. Iako je svaka vojska drugačija, obično u vojsci postoji 56 do 90 bacača višestrukih raketnih sustava. Dopunjavanje svakog lansera zauzima cijeli krevet kamiona. Ako bi kombinirana vojska ispalila jedan rafal, bilo bi potrebno 56 do 90 kamiona samo za nadopunu raketnog streljiva. To je otprilike polovica snaga kamiona sa suhim teretom u brigadi materijalno-tehničke potpore samo za zamjenu jedne salve raketa.

"Postoje ozbiljni logistički izazovi s velikim ruskim operacijama na Baltiku. Operacije dovršenog čina manjeg razmjera izvedive su s malim snagama bez logističkih izazova, ali su u velikim razmjerima daleko izazovnije. Fait accompli zahtijeva od ruskih snaga da pregaze baltičke države i eliminiraju sav otpor u manje od 96 sati - prije nego što NATO-ova Radna skupina vrlo visoke spremnosti može ojačati branitelje. Ove snage neće zaustaviti ruski napad, ali obvezuju NATO na kopneni rat, negirajući samu svrhu svršenog čina".

Nadmoćne lokalne snage na Baltiku prije dolaska NATO trupa ne daju Rusiji vremena da uspostavi željeznice, prisiljavajući oslanjanje na kamione. Na 130 milja, mogu napraviti samo jedno putovanje dnevno, stvarajući manjak kamiona. Ruski planeri mogli bi angažirati manje manevarskih snaga i riskirati da ne svladaju branitelje. Alternativno, mogli bi napraviti logističku pauzu na dva do tri dana i dati baltičkim državama vremena da se mobiliziraju, a NATO-ovoj Zajedničkoj radnoj skupini vrlo visoke spremnosti da stigne. "U svakom slučaju, svršeni čin ne uspijeva, a sukob se degenerira u dugotrajni rat, koji će Rusija vjerojatno izgubiti", glasi zaključak.

Logistički izazovi ruske vojske drugačiji su u poljskom scenariju. Postoji manje vremenskih ograničenja, ali veće poteškoće zbog udaljenosti i nedostatka željezničkih pruga širokog kolosijeka, koje završavaju na bjeloruskoj granici. Najbliža željeznička postaja Poljskoj je Grodno i Brest u Bjelorusiji. Prva se nalazi 130 milja, a druga 177 milja od Varšave.

"Za vojsku koja je rastegnuta da izdrži 90 milja, to je duga linija opskrbe za potporu. Ruska vojska će moći doći do Varšave, ali je ne može zauzeti bez logističke stanke kako bi zaustavila, rekonfigurirala/popravila željeznicu i izgradila taktičke cjevovode i skladišta na prvoj liniji. Umjesto pauze od nekoliko dana kao u baltičkom scenariju, pauza u poljskom scenariju mogla bi potrajati i do nekoliko tjedana. To NATO-u daje prostor za predah i izgradnju borbene moći".

Na kraju se navodi kako je logistika korisna i za procjenu ukrajinskog sukoba jer se ruske snage ponovno gomilaju na granici.

"Najbolje sredstvo za tumačenje ozbiljnosti ruskih namjera je praćenje gomilanja logističkih snaga i deponija opskrbe, a ne brojanje taktičkih skupina bojne koje su se preselile na granicu. Veličina i opseg logističke pripreme nam točno govore koliko daleko i duboko planira ići ruska vojska. Dešifriranje ruskih namjera sad je sve teže. Njihovo vojno jačanje na granici s Ukrajinom moglo bi biti priprema za invaziju ili bi moglo biti još jedan krug prisilne diplomacije. Ipak, razmišljanje o vojnim logističkim sposobnostima Rusije moglo bi NATO-u dati uvid u to što bi Moskva mogla sljedeće učiniti - i što bi zapadni savez mogao učiniti kako bi zaštitio svoje interese", upozorio je potpukovnik Alex Vershinin.