Ključni događaji
Lavrov: ‘Uključivanje europskih mirovnih snaga u Ukrajinu objava rata‘
Kina: ‘Ne mogu SAD i Rusija odlučivati sami‘
Američki dužnosnici: ‘Obustava pomoći je samo stanka‘
Zelenski objavio uvjete za održiv mir
Američko-ukrajinski sastanak u Saudijskoj Arabiji, putuje i Zelenski
U Saudijsku Arabiju ide i Trump: ‘I Ukrajinci i Rusi žele dogovor jer nemaju izbora‘
Trump najavio da ide u Saudijsku Arabiju: ‘I Ukrajinci i Rusi žele dogovor jer nemaju izbora‘
Američki predsjednik Donald Trump iznio je svoje mišljenje o pregovorima usmjerenim na okončanje rata u Ukrajini.
"Mislim da Ukrajina želi sklopiti dogovor jer nemaju izbora", rekao je on novinarima u Ovalnom uredu.
"Također mislim da Rusija želi sklopiti dogovor na jedan određeni drugačiji način - drugačiji način koji samo ja znam - ni oni nemaju izbora", rekao je Trump, kako prenosi BBC.
Američko izaslanstvo trenutačno planira sastanak s ukrajinskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji idućeg tjedna - što su potvrdili američki dužnosnici i Volodimir Zelenski - a novinari su američkog predsjednika pitali hoće li također posjetiti zemlju kako bi se sastao s Vladimirom Putinom.
"Ne znam, ne mogu vam reći", odgovorio je i dodao: "Idem u Saudijsku Arabiju".
Kako je prenijela Al Arabiya, Trump je u četvrtak rekao da planira putovati u Saudijsku Arabiju u idućih mjesec i pol dana. "Imam sjajan odnos s njima i bili su jako fini. Ali oni će potrošiti puno novca (na) američke tvrtke za kupnju vojne opreme i drugih stvari", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
Nije jasno hoće li Saudijska Arabija biti njegov prvi službeni posjet inozemstvu, ali je nagovijestio da bi to mogao biti slučaj.
Tijekom svog prvog mandata, Trump je prekršio tradiciju putovavši prvo u Rijad.
Trump je također rekao kako očekuje da će se u jednom trenutku sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Saudijskoj Arabiji, ali nije rekao hoće li to učiniti tijekom nadolazećeg putovanja.
Trump je također ponovno upozorio da SAD neće braniti NATO saveznike koji ‘ne plaćaju‘ dovoljno za vlastitu obranu, prenosi The Guardian.
"Mislim da je to zdrav razum", rekao je američki predsjednik novinarima u Ovalnom uredu.
Trump je dalje rekao da bi zemlje NATO-a "trebale plaćati više". "To stvarno nije dovoljno", rekao je.
Države EU-a koje su članice NATO-a pozvane na koordinaciju uoči samita Saveza
Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije samita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.
“Europsko vijeće poziva države članice koje su također saveznice u NATO-u na koordinaciju uoči samita NATO-a u lipnju 2025. godine”, kaže se u zaključcima o europskoj obrani koju su šefovi država ili vlada EU-a usvojili na izvanrednom samitu u Bruxellesu.
U zaključcima se “naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”.
Nakon što je nova američka administracija predsjednika Donalda Trumpa napravila potpuni zaokret prema Ukrajini i transatlantskoj suradnji, članice EU-a zadnjih dana nastoje uspostaviti suradnju s donedavnom članicom Velikom Britanijom, zatim s Turskom, Kanadom i nizom drugih zemalja koje se ne slažu s Trumpovim pristupom.
U zaključcima se kaže da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. Cilj je ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu diljem Unije kako bi mogla bolje i u dovoljnim količinama opskrbljivati opremom, što bi trebalo pridonijeti jačanju europske industrijske i tehnološke konkurentnosti.
Navodi se da “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju”.
Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.
Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati “održivost duga”, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.
Pozivaju Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU-a.
Primaju na znanje namjeru Komisije da predloži novi instrument EU-a kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.
Čelnici pozivaju Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.
U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.
Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU-a pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU-a, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija.
Čelnici naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.
I Zelenski ide u Saudijsku Arabiju: ‘Sastanak s Amerikancima idući tjedan‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će se ukrajinski pregovarači idući tjedan sastati s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji te da u tu zemlju putuje i on.
"Sljedeći ponedjeljak imam planiran posjet Saudijskoj Arabiji na sastanak s prijestolonasljednikom (Mohammedom bin Salmanom). Nakon toga moj će tim ostati u Saudijskoj Arabiji kako bi radio s našim američkim partnerima", stoji u objavi na društvenim mrežama, kako prenosi BBC.
Zelenski je također poručio da će Ukrajina "konstruktivno" surađivati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na postizanju "brzog" i "trajnog" mira.
Putovanje Zelenskog u Saudijsku Arabiju 10. ožujka je unaprijed planirani posjet, prenosi BBC. Ukrajinski predsjednik prvotno se trebao sastati s najvišim saudijskim dužnosnicima prošlog mjeseca, no odlučio je odgoditi svoj put zbog američko-ruskih pregovora koji su održani 18. veljače, na koje Kijev nije bio pozvan.
Zaključci Europskog vijeća o Ukrajini: Svi za, samo Orban protiv
Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.
U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica “čvrsto podržan od strane 26 država članica”. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća.
Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.
Hegseth: ‘Pratimo Ukrajinu, zadovoljni smo, obustava pomoći je samo stanka‘
Američki ministar obrane Pete Hegseth sastao se sa svojim britanskim kolegom Johnom Healeyem. Upitan o odluci Donalda Trumpa da zaustavi vojnu pomoć Ukrajini, Hegseth je rekao: "Kao što je predsjednik istaknuo, to je stanka. Točno ono što je rekao od početka. Stanka - do istinske predanosti putu ka miru".
Dodao je da Trump "vrlo pozorno prati" ono što Kijev "govori i radi o predanosti tom mirovnom procesu". "I jako smo ohrabreni znakovima koje vidimo", dodaje. "U konačnici, on će donijeti odluku".
Mađarska se protivi pomoći Ukrajini
Čelnici država članica EU-a, koji su se u četvrtak okupili na izvanrednom samitu u Bruxellesu, uglavnom se slažu oko prijedloga za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, dok oko pomoći Ukrajini zasad nedostaje suglasnost Mađarske.
Čelnici 27 država članica okupili su se na samitu koji bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.
Najprije su za vrijeme radnog ručka razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji ih je izvijestio o stanju na terenu i diplomatskim aktivnostima na uspostavi pravednog i trajnog mira te pozdravio inicijative da se ojačaju obrambene sposobnosti EU-a.
Nakon rasprave Zelenski je napustio sjedište Europskog vijeća, a čelnici EU-a nastavili su razgovore o jačanju europske obrane.
Čelnici na stolu imaju prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Njemačka je u četvrtak ocijenila da to nije dovoljno i da je potrebno dodatno ublažiti proračunska pravila kada je riječ o izdvajanju za obranu.
Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.
Ta bi se sredstva koristila za financiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti. Tu je više pitanja na koja će trebati naći odgovor, a jedno od njih je od koga će se nabavljati potrebno oružje i oprema, isključivo od europskih proizvođača ili pak izvan EU-a.
Dvije opcije
Proteklih nekoliko dana veleposlanici država članica pokušavali su dogovoriti tekst zaključaka o Ukrajini u kojima se podržava spremnost država članica da dodatno pomogne ukrajinskim oružanim snagama.
Tim su se zaključcima usprotivili Slovačka i Mađarska. Ali, čini se da je sa Slovačkom postignut kompromis tako da je u nacrt zaključaka ušlo da će se intenzivirati napori na “pronalaženju održivog rješenja za pitanje transporta plina”. Od početka ove godine, Ukrajina ne dopušta transfer ruskog plina preko svojeg teritorija.
S druge strane, nema naznaka da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti. "Iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo se da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija, a ti bi napori trebali osnažiti države članice, a ne briselske birokrate", rekao je Orbán prije dolaska na samit u Bruxellesu.
Orban je prije nekoliko dana napisao pismo predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi u kojem je tražio da se odustane od zaključaka o Ukrajini i da EU uspostavi izravne kontakte s Rusijom, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Rasprava o zaključcima o Ukrajini uslijedit će nakon što se završi razgovor o jačanju obrane.
S obzirom na to da je teško očekivati da će mađarski premijer Viktor Orban popustiti, sada se, po diplomatskim izvorima, razmatraju dvije opcije.
Prva je da se objave zaključci u kojima bi u fusnoti stajalo da se Mađarska ne slaže, a druga je da predsjednik Europskog vijeća objavi svoju izjavu u kojoj bi stajalo da ju podržava 26 država članica.
Zelenski objavio prijedloge za održiv mir
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoju viziju načina na koji se može postići održiv mir u Ukrajini. Prijedloge i poruke Zelenskog možete pronaći OVDJE.
Sastanak visokih ukrajinskih i američkih izaslanstava idući tjedan u Saudijskoj Arabiji
Visoki dužnosnici Trumpove administracije otputovat će u Saudijsku Arabiju na sastanak s ukrajinskim dužnosnicima sljedeći tjedan, izvijestili su Fox News i Axios u četvrtak.
Sastanak će se održati u srijedu, objavio je Axios pozivajući se na dva neimenovana izvora.
Američki državni tajnik Marco Rubio i drugi odlaze u utorak u Rijad, a na sastanku će s ukrajinske strane sudjelovati Andrij Jermak, glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je novinar Fox Newsa odvojeno na X-u.
"Očekuje se da će se visoki američki i ukrajinski dužnosnici sastati u Saudijskoj Arabiji u srijedu kako bi razgovarali o naporima da se postigne prekid vatre u ratu s Rusijom, rekla su dva izvora upoznata sa sastankom", izvijestio je Axios.
Steve Witkoff, koji je službeno kao Trumpov izaslanik zadužen za Bliski istok, ali je bio uključen i u pregovore s Rusijom, potvrdio je da se priprema sastanak s ukrajinskim predstavnicima, ali navodi da nije sigurno hoće li to biti Rijad.
Pozdravljajući pismo Volodimira Zelenskog Trumpu - poslano nakon njihovog katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući prošlog tjedna - kao "pozitivan prvi korak", nastavio je: "Sada smo u raspravama o koordinaciji sastanka s Ukrajincima u Rijadu ili čak potencijalno Jeddi".
Nije odlučeno o gradu, ali to će biti Saudijska Arabija, dodao je.
Washington pokušava dogovoriti okvir za mirovni sporazum i početni prekid vatre za Ukrajinu, rekao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u priopćenju se osvrnuo na današnje diplomatske razgovore na marginama summita EU-a u Bruxellesu, u kojem je istaknuo kako se nada "smislenom sastanku" sa SAD-om sljedeći tjedan, dok dvije strane nastavljaju raditi na idućim koracima za Ukrajinu.
Putin: ‘Tuđe nećemo, svoje ne damo‘
Ruski čelnik Vladimir Putin obratio se u četvrtak udovicama i majkama ruskih vojnika te je obećao kako Rusija nikome neće popustiti što se tiče Ukrajine. "Moramo izboriti takvu verziju mira koja bi nama odgovarala i koja našoj zemlji osigurava mir za dugu povijesnu perspektivu, rekao je Putin.
"Ne želimo ništa što je tuđe, ali nećemo dati ništa što nam pripada. Treba nam opcija koja će osigurati stabilan razvoj naše zemlje u uvjetima mira i sigurnosti", dodao je, kako prenosi BBC.
Na opasku jedne majke da Rusija "ne treba nikome popuštati", Putin se složio: "Nećemo to učiniti".
Čini se da se ruski predsjednik također osvrnuo na televizijsko obraćanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u srijedu, rekavši: "Neki se nikako ne mogu skrasiti. Još uvijek ima ljudi koji se žele vratiti u Napoleonova vremena, zaboravljajući kako su završila".
Zaharova: ‘Trebamo konačnu nagodbu, ne privremeni prekid borbi‘
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima da Kremlj odbacuje mogućnost privremenog prekida borbi. "Potrebni su čvrsti dogovori o konačnoj nagodbi", kaže ona. Bez toga je bilo kakav predah "neprihvatljiv", dodala je.
Kellogg: ‘Ukrajinci su se sami uvalili u ono u Ovalnom uredu, potpišite ugovor i sve će biti u redu‘
Keith Kellogg je također otkrio neke od priprema iza kulisa prije sad već zloglasnog posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Ovalnom uredu prošlog tjedna, što je na kraju dovelo do ukidanja razmjene obavještajnih podataka.
Kellogg na Vijeću za vanjske odnose u Washingtonu rekao da su se Ukrajinci sami doveli u neugodnu sitiuaciju, prepričavajući neka događanja iza kulisa.
Kaže kako je planirano da se uđe na sastanak, potom je trebao slijediti ugovor o plemenitim metalima kao tema i negovo potpisivanje, pa ručak, nakon toga konferencija za novinare i protokol završetka susreta, a ne da dođe do rasprave o mirovnim pregovorima u javnosti.
"Što se dogodilo? (To) je postala vrlo borbena konferencija koja je trajala kojih 50 minuta, koja je sve iznenadila... Nije da predsjednik Zelenski nije bio svjestan da je ono što smo htjeli od Ukrajinaca da zapravo dođu ovamo i stanu na pripremljenu pozornicu, otvara se (susret), ide se dalje. Stoga uopće ne krivim predsjednika Sjedinjenih Država", rekao je Kellogg, kako prenosi The Guardian.
Kellogg je branio Trumpovu odluku da pauzira pomoć i obavještajne podatke, rekavši da je jasno dao do znanja da "nije gotovo, to je stanka".
Pozvao je Zelenskog da potpiše sporazum o mineralima kako bi mogao nastaviti surađivati s američkom administracijom. Na pitanje kako bi se mogla ukinuti zabrana američke pomoći Ukrajini, izaslanik potiče Zelenskog da potpiše sporazum o mineralima.
"Moje iskustvo rada s (Trumpom) je da je to kao da svi dobijete ugovor. Kad potpišeš ugovor za auto, za kuću, prije nego što krenete dalje, imate potpisan ugovor... Razlog zašto je on (Zelenski) došao u Bijelu kuću bio je da potpiše dokument koji je trebao reći. Nije potpisan".
"Ono što želim reći je, i moje osobno uvjerenje jem da ne možete krenuti naprijed dok ne dobijete potpisani dokument, točka... Imao je mogućnost to učiniti kad sam ja bio u Ukrajini, oni to nisu učinili, imali su mogućnost to učiniti prošli tjedan, a nisu to učinili", rekao je.
Dodao je da sigurnosna jamstva nadilaze same vojne snage od 50.000 ili 80.000 vojnika na granici, odnosno liniji dodira. "Nije samo kinetički dio, vojni dio, koji je očito važan, već je to i ekonomski dio, sankcije".
Osvrnuo se i na pitanje zamrznute ruske imovine. "U Belgiji trenutačno ima 300 milijardi. Za što će ih se koristiti? Prije svega, to je novac oligarha".
Na pitanje žele li u Washingtonu da se sredstva zaplijene, Kellog je rekao: ‘Predsjednik Putin mora razumjeti da se ona... mogu iskoristiti, sve dok su Europljani voljni to učiniti", prenosi The Guardian.
Lagarde: Korištenje zamrznute ruske imovine mora se temeljiti na međunarodnom pravu
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u četvrtak je upozorila da se bilo kakva odluka zapadnih zemalja o korištenju zamrznute ruske imovine mora temeljiti na međunarodnom pravu.
Europski čelnici žele iskoristiti između 300 i 350 milijardi dolara vrijednu rusku imovinu – većinom u europskim, britanskim i američkim državnim obveznicama – za obnovu Ukrajine, no još nisu dogovorili kako izbjeći pravne probleme koje bi pokrenuo takav međunarodni presedan.
ECB dugo izražava zabrinutost oko utjecaja takvog poteza na buduću spremnost investitora da drže imovinu u eurima.
„Nije na ECB-u da raspravlja o tome, no ja bih svakako naglasila da će utemeljenost odluke u međunarodnom pravu biti važna za druge investitore”, rekla je Lagarde.
"To je, sigurna sam, element koji će uzimati u obzir oni čiji je posao da donose konačne odluke", zaključila je.
Američki izaslanik za Ukrajinu: ‘Ukidanje pomoći je poticaj na diplomatski angažman‘
Američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg na Vijeću za vanjske odnose u Washingtonu je, na pitanje o odluci Donalda Trumpa da prekine razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom i vojnu pomoć, rekao kako vjeruje da se radi o poticaju da se Kijev natjera da se uključi u diplomatske aktivnosti, da se stvari stave na stol i poruči da je to pristup za napredak.
Pauziranje obavještajne suradnje bilo je potrebno kako bi Ukrajinci shvatili da mislimo ozbiljno, da se privuče njihova pozornost na to.
Znamo da će s obje strane biti neslaganja i prigovora, rekao je.
"Dakle, više od svega, to je način prisiljavanja da se dođe do spoznaje da smo htjeli ići na mirovnu raspravu, mirovni sporazum".
Kina: ‘Zgroženi smo Trumpom, ne mogu SAD i Rusija odlučivati sami, pogledajte nas‘
Posebni kineski izaslanik za europska pitanja, Lu Shaye, izjavio je da je "zgrožen" načinom na koji se predsjednik Donald Trump odnosio prema američkim saveznicima u Europi, dodajući da mirovni sporazum za Ukrajinu ne bi trebali određivati samo SAD i Rusija.
"Kada pogledate kako je Trumpova administracija provodila drsku i dominantnu politiku prema Europi, tretirajući svoje saveznike na ovaj način, iskreno, iz europske perspektive, to je prilično užasno", rekao je Lu u srijedu, kako prenosi South China Morning Post.
"Vjerujem da bi europski prijatelji trebali razmisliti o tome i usporediti politiku Trumpove administracije s politikom kineske vlade. Čineći to, vidjet će da kineski diplomatski pristup naglašava mir, prijateljstvo, dobru volju i suradnju u kojoj svi dobivaju", poručio je.
Rusija očekuje da SAD imenuje pregovarače za pregovore o Ukrajini
Rusija je priopćila kako očekuje da će SAD imenovati tim pregovarača za pregovore u vezi Ukrajine, nakon čega će Kremlj imenovati svoj tim.
Diplomati, uključujući američkog državnog tajnika Marca Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, sastali su se prošlog mjeseca u Saudijskoj Arabiji na preliminarnom krugu razgovora, bez poziva Ukrajini.
Zalužni: ‘SAD uništava svjetski poredak‘
Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske, a danas veleposlanik Ukrajine u Velikoj Britaniji, Valerij Zalužni, rekao je u četvrtak da su Sjedinjene Američke Države dovele u pitanje ujedinjenost Zapada. Više pročitajte OVDJE.
Turska spremna poslati mirovne snage u Ukrajinu
Turska bi mogla poslati vojnike u Ukrajinu kao dio mirovne misije, rekao je izvor iz turskog ministarstva obrane. "Pitanje doprinosa misiji bit će razmotreno ako se bude smatralo potrebnim za uspostavu regionalne stabilnosti i mira te će se zajednički procijeniti sa svim relevantnim stranama", rekao je izvor novinskoj agenciji Reuters, kako prenosi Sky News.
O tome tko bi sve mogao biti uključen u "koaliciju voljnih" nagađa se otkad je britanski premijer Keir Starmer najavio da će inicijativu predvoditi Velika Britanija i Francuska.
Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u.
Turski izvor rekao je da su razgovori o turskom raspoređivanju još bez donesenih konkretnih odluka.
Ako Turska rasporedi svoje snage, izvor je naglasio da bi prvo trebalo objaviti prekid vatre između Ukrajine i Rusije, a početno raspoređivanje trebalo bi uključivati neborbene jedinice koje bi nadzirale prekid vatre.
Litva zbog Rusije napušta sporazum o kazetnim bombama
Litva je objavila da napušta Međunarodnu konvenciju o zabrani kazetnih bombi, navodeći kao razlog sigurnosne probleme zbog susjedne Rusije, prenosi AFP.
Premda je odluka izazvala žestoke kritike skupina za ljudska prava, iz Vilniusa poručuju da žele ojačati obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu, strahujući da bi mogli biti sljedeća meta Vladimira Putina.
- Ovaj potez je strateška poruka da smo spremni učiniti apsolutno sve kako bismo obranili našu zemlju - izjavila je litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė.
Amnesty International rekao je da se radi o "katastrofalnom" potezu, Human Rights Watch odluku je nazvao "alarmantnom", a Međunarodni odbor Crvenog križa upozorio je da "oslabljuje vitalnu zaštitu civila". Litavski je parlament glasao o izlasku iz Konvencije još prošlog ljeta, no nakon predaje dokumenata UN-u, morali su čekati šest mjeseci da odluka postane važeća. Litva je prva zemlja koja napušta Konvenciju nakon što je ona prihvaćena 2008.
Zaharova: Macron se mora ispričati, obmanjuje svoje građane
Russia Today objavio je razgovor s glasnogovornicom ruskog ministarstva vanjskih poslova Marijom Zaharovom, koja je poručila da bi se francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao "ispričati za obmanjujuće tvrdnje o korijenima sukoba u Ukrajini".
Macron je u televizijskom obraćanju u srijedu rekao da je Rusija prekršila sporazume iz Minska 2014. i 2015. te dodao da "Zapad više ne može vjerovati Rusiji na riječ". Zaharova kaže da su njegovi komentari "agresivni i destruktivni" te dodala da su bivši francuski predsjednik François Hollande i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel još 2022. godine "otvoreno priznali, ne pod mučenjem ili pritiskom" da nikada nisu namjeravali provoditi sporazume.
- Macron bi trebao pozvati svog prethodnika Hollandea u Elizejsku palaču da s njim iskreno razgovara. Tada će vjerojatno čuti da Hollande nije imao namjeru provoditi sporazume iz Minska dok je predstavljao Francusku - izjavila je Zaharova, uz dodatak da se Macron mora ispričati "vlastitim građanima jer ih obmanjuje".
Zelenski na sastanku s Macronom
Nakon što je jutros razgovarao s belgijskim premijerom Bartom De Weverom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odradio je i bilateralni sastanak s Emmanuelom Macronom.
S francuskim je premijerom razgovarao nakon što je Macron u jučerašnjem obraćanju naciji istaknuo spremnost na slanje mirovnih snaga u Ukrajinu te istaknuo da je ugrožena i sigurnost Francuske i cijele Europe.
Ukrajinci prosvjeduju ispred američke ambasade u Kijevu
Dok u Bruxellsu traje sastanak šefova zemalja Europske unije, ukrajinski građani okupili su se ispred američke ambasade u Kijevu. Traže da se rješavanje statusa ukrajinskih ratnih zarobljenika uključi u svaki dogovor o mogućem primirju s Rusijom.
Među porukama koje su nosili prosvjednici našle su se one poput "Učinimo Ameriku ponovno velikom tako što ćemo Rusiju učiniti malom", "Rusija je agresor", "Nema ‘dealova‘ bez slobode ukrajinskih zarobljenika". Amerikanci su, kako piše Reuters, bili najveći podupiratelj Ukrajine sve dok Donald Trump nije donio odluku o obustavi vojne i obavještajne pomoći.
Britanski dužnosnik: ‘Oko 20‘ zemalja spremno je ući u koaliciju voljnih
Oko 20 zemalja spremno je biti dio "koalicije voljnih" koja bi mogla poslati vojnike u mirovnu misiju u Ukrajinu, otkrio je neimenovani britanski dužnosnik, a prenose BBC i Sky News.
Britanski premijer Keir Starmer ranije je izjavio da Velika Britanija i Francuska predvode projekt potencijalnog slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, a dužnosnik kojeg citiraju mediji nije otkrio tko im se još spreman pridružiti.
- Prerano je još govoriti o tome, situacija je vrlo fluidna. No ova namjera predstavlja spremnost koalicije voljnih da se okupi te želju niza zemalja da odigraju svoju ulogu - izjavio je.
Orbán: Moramo ojačati obranu, ali ne tako da briselski birokrati postanu moćniji
Oglasio se i Viktor Orbán, čovjek koji je jutros bio tema mnogih razgovora i istupa u Bruxellesu. Mađarski premijer slaže se s povećanjem izdvajanja za obranu, no ističe da to mora biti u domeni država članica.
"Moji sastanci u Francuskoj potvrdili su da se, iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija. Ti bi napori trebali osnažiti države članice, a ne briselske birokrate", objavio je Orbán na Twitteru.
Zaharova: Ukrajinskoj vojsci prijeti kolaps
Rusija je u četvrtak poručila da su francuska i britanska mirovna inicijativa za Ukrajinu pokušaj kupnje vremena kako bi se spriječilo ukrajinski vojni kolaps.
"Zapravo imamo otvorenu želju da se pod bilo koju cijenu postigne predah za kijevski režim koji je na samrti, za ukrajinske oružane snage, da se spriječi kolaps na bojištu", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Istaknula je da Moskvu zanima konačno rješenje za rat, a ne predah koji bi pomogao Ukrajini.
"Potrebni su čvrsti dogovori o konačnom rješenju. Bez svega toga, bilo kakav predah ili pregrupiranje apsolutno su neprihvatljivi jer će to dovesti do upravo suprotnog rezultata", rekla je novinarima.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je ovaj vikend da će London i Pariz raditi na mirovnom sporazumu s Ukrajinom i iznijeti ga američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da dvije zemlje predlažu djelomičan jednomjesečni prekid vatre između Rusije i Ukrajine.
Porošenko i Timošenko: Nema izbora dok traje rat
Petro Porošenko i Julija Timošenko, dvoje lidera ukrajinske opozicije, odbili su prijedlog da bi se predsjednički izbori u Ukrajini trebali održati unatoč ratnom stanju u državi.
Jasan je to odgovor Donaldu Trumpu, koji je nedavno Zelenskog nazvao diktatorom jer odbija održati izbore usprkos činjenici da mu je mandat istekao.
Plenković uoči sastanka: Kreću ozbiljna ulaganja u obranu
Pred kamere je u Bruxellesu stao i hrvatski premijer Andrej Plenković, poručivši da je "sasvim jasno da će države u idućim godinama ulagati mnogo više u obranu". Opširnije pročitajte OVDJE
Njemački kancelar u odlasku: ‘Ne bismo trebali odustati od SAD-a‘
Olaf Scholz, njemački kancelar u odlasku, rekao je uoči početka sastanka da je on usmjeren na osiguranje kontinuirane potpore Ukrajini, ali je naglasio važnost održavanja dobrih odnosa sa SAD-om, prenosi Guardian.
Složio se s planovima koje je predstavio vjerojatni budući kancelar Friedrich Merz, a koji se tiču povećanja potrošnje za obranu, uključujući i promjenu ustava.
- EU mora promijeniti svoja pravila na sličan način kako bi bila sigurna da može odgovoriti na izazov, vodeći računa o dugoročnim rješenjima.
Upitali su ga i u Macronovim prijedlozima o nuklearnom odvraćanju, na što je ustvrdio da "Europa ne bi trebala odustati od angažmana SAD-a". Također je odbacio ideju zajedničke europske vojske.
- Vrlo važno je osigurati da Ukrajina ne mora prihvatiti diktirani mir, već da imamo pošten, pravedan mir koji jamči suverenitet i neovisnost Ukrajine.
Kallas: Treba nam brzo naoružavanje. Mađarska? Ako ne bude jedinstva, neka govore u svoje ime
Uoči početka summita, potrebu za brzinom u naoružavanju naglasila je i potpredsjednica Europske komisije, bivša estonska premijerka Kaja Kallas.
- Treba nam jedinstvo i odlučnost u ovim vrlo turbulentnim vremenima. Nadam se da ćemo postići politički dogovor o potpori Ukrajini jer ih doista moramo ojačati kako bismo mogli okončati rat pod svojim uvjetima i stoga im je potrebna europska potpora za to. Svi žele mir, to je vrlo jasno. Ali taj mir mora biti takav da ne donosi još više patnje ukrajinskom narodu, ali i Europljanima - rekla je Kallas.
Novinari su je upitali što je s mogućom blokadom Mađarske, referirajući se na ranija veta Budimpešte na politiku EU prema Ukrajini.
- Ovo postaje sve teže i zato također razmatramo koaliciju voljnih, u kojoj jedna zemlja ne može blokirati sve ostale. Neću govoriti u ime Mađarske, još uvijek težimo jedinstvu 27 čelnika. Ako to nije moguće, Mađarska može govoriti u svoje ime - poručila je.
Predsjednica Europskog parlamenta: Bilo je vrijeme da s riječi prijeđemo na djela
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola poručila je da je bilo "krajnje vrijeme" da europski čelnici, kad je riječ o ratu u Ukrajini, prijeđu na djela.
- To je nešto što već dugo tražimo, da su Europska unija i Europa sposobni stati na svoje noge. Zato smo govorili da moramo sve dignuti na višu razinu. Moramo biti spremni. Moramo proizvoditi i moramo štititi. To je ono što naši građani od nas traže - izjavila je Metsola.
PROČITAJTE VIŠE Borbeni avioni, rakete, municija, dronovi... Von der Leyen poslala pismo liderima Europe. Ovo je veliki plan za naoružavanje!
Zelenski: Imate naše veliko poštovanje. Von der Leyen: Ovo je prijelomni trenutak
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upravo se obraćaju novinarima uoči početka summita. Zelenski je zahvalio europskim čelnicima na potpori Ukrajini.
- Tijekom cijelog ovog perioda, a i prošli tjedan, ostali ste uz nas. Imate veliko poštovanje svih Ukrajinaca. Jako smo zahvalni što nismo sami. Ovo nisu samo riječi, mi to osjećamo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Von der Leyen je ovaj trenutak nazvala "prijelomnim".
- Jako je važno da se držimo zajedno. Ukrajina je dio naše europske obitelji. Europa se suočava s jasnom i trenutnom opasnošću i stoga mora biti sposobna zaštititi se i obraniti - rekla je.
Po dolasku na summit, Zelenski je zahvalio europskim čelnicima na njihovoj "snažnoj potpori" koju je, kako kaže, vidio "od samog početka rata i... tijekom cijelog ovog razdoblja i prošlog tjedna, ostali ste s nama".
"Jako smo zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi. Osjećamo to. Vrlo je važno da ste [poslali] snažan signal ukrajinskom narodu, ukrajinskim ratnicima, civilima, svim našim obiteljima. I sjajno je što nismo sami".
Europski čelnici pristižu u u Bruxelles
Čelnici europskih zemalja okupljaju se u Bruxellesu, gdje će za otprilike 40 minuta početi summit EU. BBC javlja da je upravo stigao Emmanuel Macron, opisujući ga kao "ključnog igrača u postizanju mira u Ukrajini".
Prije summita je održano nekoliko bilateralnih sastanaka, između ostalih i onaj ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i belgijskog premijera Barta De Wevera.
Lavrov: Ako europske mirovne snage dođu u Ukrajinu, smatrat ćemo da je NATO ušao u rat
Ruska novinska agencija TASS prenosi još neke izjave ministra vanjskog poslova Sergeja Lavrova, koji kaže da će se bilo kakva prisutnost europskih mirovnih snaga u Ukrajini smatrati "službenim uključivanjem NATO-a u rat".
- Rusija neće dopustiti da se to dogodi - izjavio je Lavrov.
Dodao je da "o takvim stvarima, ako ih zovete mirovnim snagama, moraju raspravljati sve strane i složiti se s njima".
- Tretirat ćemo prisutnost takvih trupa na ukrajinskom teritoriju na isti način kao što smo tretirali potencijalnu prisutnost NATO-a u Ukrajini. To ne bi značilo navodno hibridno, nego izravno, službeno i neskriveno sudjelovanje zemalja NATO-a u ratu protiv Ruske Federacije.
Ranije je Lavrov rekao da Macronovi komentari o proširenju francuskog nuklearnog "kišobrana" na druge europske zemlje predstavljaju prijetnju Rusiji.
- On saziva sastanak vojnih zapovjednika europskih zemalja i Velike Britanije te kaže da je potrebno upotrijebiti nuklearno oružje, i priprema se upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije. To je, naravno, prijetnja - rekao je Lavrov.
Zaključio je da Macron "agresivno nastavlja ono što je započeo Napoleon, prikrivajući svoje prave namjere".
U Rumunjskoj pritvoreno šest osoba: ‘Uz pomoć Rusije htjeli su izvesti državni udar‘
Rumunjski tužitelji pritvorili su šest osoba zbog optužbi da su uz pomoć Rusije nastojali izvesti državni udar, što predstavlja dramatičnu eskalaciju napetosti između Bukurešta i Moskve.
Osumnjičeni su pritvoreni u srijedu, istog dana kada je Rumunjska, članica NATO-a i Europske unije, ruskog vojnog atašea i njegovog zamjenika proglasila nepoželjnim osobama zbog, kako je rekla, djelovanja suprotnog diplomatskim pravilima.
Moskva je rekla da će odgovoriti na taj potez.
"Počevši 2023., petero optuženih, zajedno s osumnjičenim, formiralo je zločinačku organizaciju s ciljem potkopavanja suvereniteta i nezavisnosti rumunjske države politički potkopavajući obrambene kapacitete zemlje", objavio je glavni ured za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT) u priopćenju.
"Također, članovi kriminalne skupine su u više navrata kontaktirali agente strane sile u Rumunjskoj i Ruskoj Federaciji", dodao je ured u priopćenju, no nije imenovao osumnjičene. Rusija nije odmah komentirala izvješće.
Tužitelji su rekli da je skupina imala strukturu vojnog tipa, pri čemu je jedan od pripadnika bio umirovljeni general. Kazali su da je grupa poduzela korake kako bi pregovarala sa stranim silama vezano za potencijalno povlačenje Rumunjske, koja dijeli granicu s Ukrajinu, iz NATO saveza.
Cilj skupine bio je instalirati novu vladu i srušiti sadašnji ustavni poredak, predstaviti novu zastavu, himnu i promijeniti ime zemlje, rekli su tužitelji.
"Istovremeno, tijekom siječnja, dvoje optuženika je otputovalo u Moskvu, gdje su stupili u kontakt s ljudima spremnima podržati napore organizacije za preuzimanje državne vlasti u Rumunjskoj".
Političke napetosti su visoke u Rumunjskoj otkako je vrhovni sud poništio predsjedničke izbore u prosincu zbog optužbi o ruskom uplitanju koje Moskva poriče. Sud je tada presudio da se Rusija umiješala u predizbornu kampanju kako bi pomogla krajnje desnom kandidatu Calinu Georgescuu, koji je proruski nastrojen te se protivi slanju vojne pomoći u Ukrajinu.
Istraga objavljena u četvrtak nema veze s Georgescuom, rekli su izvori iz tužiteljstva.
Rusi: Macronova nuklearna retorika nam je prijetnja, on želi nastavak rata
Službeni Kremlj reagirao je na jučerašnje obraćanje naciji Emmanuela Macrona. Priopćili su da je francuski predsjednik bio "ekstremno konfrontirajući" te ustvrdili da Francuska želi nastavak rata.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se Macronov govor "teško može percipirati kao govor lidera koji razmišlja o miru".
A nakon Dmitrija Medvedeva koji ga je nazvao "Micronom", na obraćanje naciji reagirao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, poručivši da je njegova "nuklearna retorika prijetnja Rusiji".
Norveški premijer: Značajno povećavamo pomoć Ukrajini, a to što rade Amerikanci je žalosno
Dok se čeka početak summita u Bruxellesu (12.30), dobre vijesti za Ukrajinu stižu sa sjevera Europe. Norveški premijer Jonas Gahr Støre jutros je održao govor u parlamentu u kojem je najavio da će "značajno" povećati izdvajanja za pomoć Ukrajini.
- Naša zemlja suočava s najozbiljnijom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata - rekao je Støre, a prenosi Guardian.
Osvrnuo se i na poteškoće u suradnji s novom američkom administracijom pod vodstvom Donalda Trumpa, ali dodao da se nada nastavku odnosa. Američki prekid vojne pomoći nazvao je "vrlo žalosnim" te pohvalio Veliku Britaniju i Francusku jer su preuzele vodeću ulogu u europskoj potpori Ukrajini.
Govorio je i o nužnosti da se norveško društvo bolje pripremi za sve potencijalne krize te ponovio pozive na "jačanje civilne otpornosti".
Osam poginulih u ruskim zračnim napadima
Najmanje osam osoba poginulo je u noćašnjim ruskim zračnim napadima diljem Ukrajine. Kako smo već prenijeli, četiri osobe poginule su u Krivij Rihu, rodnom gradu Volodimira Zelenskog, gdje je hotel u središtu grada pogođen raketom. BBC javlja da su još četiri osobe stradale u napadima na regiju Donjeck, Harkiv, Sumi i Herson.
Plenković na summit otputovao sa slovenskim premijerom
Hrvatski premier Andrej Plenković otputovao je u Bruxelles na summit EU-a u zrakoplovu hrvatske vlade zajedno sa slovenskim kolegom Robertom Golobom.
“Zajedno s Robertom Golobom otputovao sam na izvaredni sastanak Europskog vijeća na kojem ćemo raspraviti o dugoročnoj podršci Ukrajini i europskoj obrani. Nastavljamo graditi prijateljske odnose Hrvatske i Slovenije i suradnju u pogledu zajedničkih sigurnosnih izazova”, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.
Čelnici država članica EU-a sastaju se u četvrtak u Bruxellesu na izvanrednom summitu, koji bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što je postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.
Na summitu će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Država da prihvati prekid vatre bez traženih sigurnosnih jamstava.
Veliki zaokret napravljen je u Njemačkoj, gdje je u pregovorima u stvaranju nove koalicijske vlade dogovorena uspostava izvanproračunskog fonda od 500 milijardi eura za obranu i jačanje konkuretnosti.
Summit je posvećen jačanju europske obrane i potpori Ukrajini. Prije početka summita (12.30) ponovno će se sastati veleposlanici država članica koji će pokušati usuglasiti tekst zaključaka kojima se protivi Mađarska i Slovačka.
Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini. Ostaje otvoreno kako će se ostali čelnici postaviti ako te dvije zemlje ostanu pri svom stajalištu.
Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
Putin imenovao novog veleposlanika u Americi
Da odnosi između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država nastavljaju zatopljavati, pokazao je i potez ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je imenovao novog veleposlanika u SAD-u, javlja BBC. Nakon što je gotovo pola godine to mjesto bilo upražnjeno, novi veleposlanik bit će Aleksander Darčijev, koji je ranije bio ruski ambasador u Kanadi.
Obnavljanje diplomatskih odnosa bila je jedna od tema na nedavnim američko-ruskim sastancima u Rijadu i Istanbulu.
Ukrajinski zastupnik: U problemu smo, situacija je jako opasna
Ukrajina je sad u velikom problemu, izjavio je oporbeni zastupnik Oleksij Gončarenko komentirajući činjenicu da je Donald Trump odlučio stopirati svu vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini.
- Situacija je jako, jako opasna. Deseci tisuća ljudi ugroženi su zbog toga. Prema Trumpu moramo biti jasni oko naših namjera te postići dogovor tako da ukrajinski zahtjevi budu ispunjeni - rekao je Gončarenko.
Dodao je da se nada "konkretnim koracima" na današnjem summitu u Bruxellesu, ali naglasio:
- Ne možete uništiti rusku raketu priopćenjem.
Rusi kritiziraju i ismijavaju Macrona: ‘Njegove lažne sugestije vode u ponor‘
Ruski dužnosnici i zakonodavci su u četvrtak kritizirali francuskog predsjednika Emmanuela Macrona jer je rekao da Rusija prijeti Europi te upozorili da bi takve izjave mogle približiti zapad novom svjetskom ratu.
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do najvećeg sukoba zapada i Rusije od kubanske raketne krize 1962., a Kremlj i Bijela kuća su upozorili protiv pogrešnih koraka koji bi mogli prouzročiti Treći svjetski rat.
No, napredovanje ruskih snaga u Ukrajini 2024., odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napravi zaokret u američkoj politici prema Ukrajini i Rusiji te njegov zahtjev za mirovnim sporazumom kako bi se okončao rat izazvao je krizu među europskim silama, koje se boje da Sjedinjene Američke Države okreću leđa Europi.
Macron je u obraćanju naciji u srijedu rekao da je Rusija "prijetnja za Francusku i Europu", a da je Ukrajina već sada "globalni sukob" te da je on otvoren prema raspravi o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na saveznike u Europi.
- Takva pogrešna analiza dovodi do kobnih grešaka - kazao je Konstantin Kosačev, utjecajni ruski zastupnik, koji je kazao da je Macron krivo shvatio reakciju Rusije na proširenje i agresiju vojnog saveza predvođenog SAD-om prema Rusiji.
PROČITAJTE VIŠE Dramatično TV obraćanje Emmanuela Macrona: ‘Dogovorili smo se za idući tjedan. Žalim zbog svega, ali kreće nova era!‘
- Macron manijakalno svojim građanima, saveznicima i cijelom svijetu nameće posve pogrešan koncept onoga što se zbiva - ‘Rusi dolaze!‘ Takvi krivi zaključci i lažne sugestije vode u ponor.
Rusija i SAD su daleko najveće nuklearne sile u svijetu, te svaka od njih ima preko 5000 nuklearnih bojnih glava. Treća je Kina s oko 500, potom Francuska s 290 i Ujedinjeno Kraljevstvo s 225, prema Federaciji američkih znanstvenika.
Ruski dužnosnici kažu da žestoka retorika Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i drugih europskih sila tijekom proteklih dana naprosto nema pokriće tvrdom, vojnom moći te ističu rusko napredovanje na bojištu u Ukrajini.
Predsjednik Vladimir Putin je prošle godine naredio da se veličina redovne vojske poveća sa 180.000 na 1,5 milijuna aktivnih pripadnika oružanih snaga, što bi je učinilo drugom najvećom u svijetu nakon kineske.
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, ismijala je Macronove tvrdnje da Francuska ima najučinkovitiju vojsku u Europu.
Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, kazao je da je Macron oklevetao Rusiju lažima i vojnom propagandom.
Putin je u više navrata kao besmislice odbacio zapadne tvrdnje da bi Rusija jednog dana mogla napasti članicu NATO saveza, što bi se prema povelji saveza smatralo napadom na sve 32 članice saveza.
Ukrajina i zapad govore da Putin u Ukrajini provodi grabež teritorija u imperijalističkom stilu te su opetovano obećale da će poraziti Rusiju, koja trenutačno zauzima nešto manje od 20 posto Ukrajine, uključujući poluotok Krim te istočnu i južnu Ukrajinu.
Putin rat prikazuje kao dio povijesne borbe sa zapadom, za koji tvrdi da je ponizio Rusiju nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. tako što je proširio NATO i ušao u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, što uključuje Ukrajinu.
Kosačev je rekao da se Macron odmiče od nasljeđa bivšeg predsjednika Charlesa de Gaullea i dodao da očito traži kako prebaciti krivnju za sve francuske i europske probleme isključivo na Rusiju.
Francuska nudi obavještajne podatke Ukrajini
Nakon što su Sjedinjene Američke Države prekinule dostavu obavještajnih podataka Ukrajini, Francuska nudi svoju pomoć. Sébastien Lecornu, ministar obrane, izjavio je za radio France Inter da su Francuzi spremni popuniti prazninu koja je nastala odlukom iz SAD-a.
- Nema nijednog agenta DGSE-a (Francuska obavještajna agencija, op. a.), nijednog časnika generalštaba u Francuskoj koji smatra da Rusija nije prijetnja. Također, predsjednik Republike zatražio je od mene da ubrzam pakete francuske pomoći za Ukrajinu, kako bih nadoknadio američku pomoć koja više ne dolazi - rekao je Lecornu.
Medvedev se ruga francuskom predsjedniku: ‘Micron nikome nije prijetnja‘
Nakon sinoćnjeg izvanrednog obraćanja naciji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, stigla je i reakcija iz Rusije. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je sada dopredsjednik ruskog Vijeća sigurnosti, narugao se Macronu na društvenoj mreži X.
"Rusija je postala, dok vam ovo govorim i u godinama koje dolaze, prijetnja Francuskoj i Europi, kaže Macron. Ipak, Micron sam po sebi ne predstavlja veliku prijetnju. Nestat će zauvijek, najkasnije 14. svibnja 2027. (kraj Macronovog mandata, op. a.) I nikome neće nedostajati", napisao je Medvedev.
Rusi napali rodni grad Zelenskog: ‘Ovaj teror protiv života treba zaustaviti‘
U ruskom raketnom napadu na Krivij Rih, rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, poginule su najmanje četiri osobe, a 31 je ranjena, prenosi BBC.
Jedna od raketa pogodila je hotel u središtu grada, uništivši pritom 13 apartmanskih blokova i 12 trgovina. Jurij Sak, savjetnik u ukrajinskom Ministarstvu strateških industrija, rekao je da se radi o napadu na "civilni, miroljubivi hotel".
Zelenski je otkrio da su u hotelu bili američki i britanski volonteri iz humanitarne organizacije te da je operacija izvlačenja trajala cijelu noć.
- Preživjeli su jer su uspjeli sići iz svojih soba. Ali nažalost, četvero ljudi je poginulo u napadu. Ranjeno je više od 30 ljudi, svima je pružena potrebna pomoć. Sve službe spašavanja i dalje rade na mjestu događaja. Ne smije biti pauze u pritisku na Rusiju da zaustavi ovaj rat i teror protiv života - rekao je ukrajinski predsjednik.
To nije bio jedini napad koji su ruske snage izvele noćas. U napadu dronom na Odesu, lučki grad na obali Crnog mora, ozlijeđene su dvije osobe te uništena jedva dvokatnica.
Prema informacijama koje je objavila ukrajinska vojska, Rusi su noćas lansirali 112 dronova i dvije rakete. Od toga su 68 dronova oborile ukrajinske zračne snage, dok ih je 43 izgubljeno "bez negativnih posljedica".
EU čelnici pokušat će dogovoriti veća obrambena izdvajanja i pomoć Ukrajini
Čelnici Europske unije okupit će se u četvrtak u Bruxellesu kako bi pronašli odgovor na drastičan zaokret Sjedinjenih Država u potpori ratom razorenoj Ukrajini.
U utrci s vremenom čelnici EU-a nastoje pronaći rješenja kako povećati potrošnju na obranu radi dodatne podrške Ukrajini i značajnog poboljšanja europskog obrambenog kapaciteta.
Čelnicima EU pridružit će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, potvrdio je u srijedu Kijev.
Čelnici će raspravljati o planu koji je predstavila Europska komisija za mobilizaciju oko 800 milijardi eura za pomoć Ukrajini i ulaganja u obranu.
Komisija je predložila davanje 150 milijardi eura zajmova za koje se nada da će biti usklađeni s privatnim kapitalom i dodatnim financiranjem Europske investicijske banke.
Novac će se potrošiti na proturaketnu obranu, topničke sustave, projektile i streljivo, bespilotne letjelice i sustave protiv bespilotnih letjelica te na rješavanje drugih potreba, od kibernetičke do vojne mobilnosti.
Njemački kancelar Olaf Scholz planira prisustvovati samitu.
U Bruxellesu se očekuje i Friedrich Merz, koji je pobijedio na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima u Njemačkoj i koji će vjerojatno naslijediti Scholza, na skupu konzervativnih čelnika.
Proteklih dana u Uniji se nadaju izbjeći da jedinstvo i solidarnost EU-a s Ukrajinom sabotira mađarski premijer Viktor Orban, koji je prema Kremlju nastrojen prijateljski.
Orban je prošlog vikenda objavio svoju namjeru da blokira nove napore vojne potpore Ukrajini na samitu.
U pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, koji će predsjedati razgovorima u četvrtak, Orban je sugerirao da bi Europska unija trebala slijediti primjer SAD-a i uključiti se u izravne pregovore s Rusijom o prekidu vatre i sporazumu u Ukrajini.
Costa je odgovorio da bi se Unija trebala pripremiti za sudjelovanje u raspravama za postizanje pravednog i trajnog mira, ali i za doprinos snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu je uoči samita s ostalim europskim čelnicima primio Orbana na razgovor u Elizejskoj palači.
U utorak su Scholzovi socijaldemokrati i Merzovi konzervativci najavili da će stroga njemačka pravila o novom zaduživanju, takozvana dužnička kočnica, biti ublažena za konkretna ulaganja u obranu.
Američko zaustavljanje razmjene obavještajnih podataka povećava pritisak na Ukrajinu
SAD je privremeno zaustavio razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, potvrdio je u srijedu direktor CIA-e John Ratcliffe, pojačavajući pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da surađuje s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u rješavanju ukrajinske krize i dogovoru o američkom pravu na ukrajinske minerale.
Prekid dostave tih podataka, koji bi mogao koštati života jer ugrožava sposobnost Ukrajine da se obrani od ruskih raketnih napada, uslijedio je nakon obustave američke vojne pomoći Kijevu ovog tjedna.
To naglašava Trumpovu spremnost na bespoštednu igru sa saveznikom dok se okreće pomirljivijem pristupu Moskvi udaljavajući se istodobno od prethodno snažne potpore SAD-a Ukrajini.
Čini se da pritisak djeluje jer je Trump u utorak rekao da je primio pismo od Zelenskog u kojem je ukrajinski čelnik rekao da je spreman sjesti za pregovarački stol.
"Mislim da će na vojnom i obavještajnom planu privremeni prekid biti ukinut", rekao je Ratcliffe za Fox Business Network.
"Mislim da ćemo raditi rame uz rame s Ukrajinom jer se moramo oduprijeti agresiji tamo, ali stvoriti bolje okolnosti kako bi mirovni pregovori krenuli naprijed", rekao je.
Izvor upoznat sa situacijom, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je Trumpova administracija zaustavila "sve", uključujući podatke o metama koje je Ukrajina koristila za udare na ruske ciljeve.
Drugi izvor rekao je da je razmjena obavještajnih podataka samo "djelomično" prekinuta, ali nije dao više detalja.
Washington je u ponedjeljak obustavio vojnu pomoć Kijevu nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu u petak kada su se Trump i Zelenskij posvađali pred svjetskim medijima.
Sukob je odgodio potpisivanje sporazuma koji bi SAD-u dao pravo na ključne minerale u Ukrajini, što je Trump zahtijevao kako bi ponovno uveo američku vojnu pomoć.
Zelenskij je u srijedu rekao da je došlo do "pozitivnog pomaka" po tom pitanju i da bi se dužnosnici dviju zemalja uskoro mogli ponovno sastati.
Bijela kuća je priopćila da preispituje svoju odluku o prekidu financiranja Ukrajine i da su razgovori dviju zemalja o ugovoru o mineralima u tijeku.
Visoki dužnosnik administracije rekao je u srijedu da se očekuje da će se potpisivanje dogoditi uskoro i da će to biti prvi korak prema duljim pregovorima Ukrajine, Washingtona i Rusije o okončanju rata.
U obraćanju Kongresu u utorak navečer Trump je rekao da je Kijev spreman potpisati ugovor o mineralima.
Trump je također rekao da je bio u "ozbiljnim razgovorima s Rusijom" i dobio snažne signale da je spremna za mir.
"Vrijeme je da se prekine ovaj besmisleni rat. Ako želite okončati ratove, morate razgovarati s obje strane", rekao je.
Nekoliko demokrata kritiziralo je obustavu razmjene obavještajnih podataka.
Senator Mark Warner, potpredsjednik senatskog odbora za obavještajne poslove, rekao je da "nepromišljena odluka" pokazuje da je Trump predao američku moć Rusiji.
"Da budem jasan: prekid obavještajne podrške našim ukrajinskim partnerima koštat će (Ukrajince) života", rekao je demokrat iz Virginije.
Europske zemlje trude se povećati izdvajanja za obranu i zadržati potporu Ukrajini.
Diplomati su rekli da Francuska i Britanija namjeravaju finalizirati mirovni plan koji će predstaviti SAD-u, dok je nizozemska vlada rekla da će rezervirati 3,5 milijardi eura za pomoć Ukrajini 2026.
SAD pruža ključne obavještajne podatke Ukrajini za njezinu borbu protiv moskovskih snaga, uključujući informacije koje su pomogle osujetiti namjeru ruskog predsjednika Vladimira Putina da zauzme Kijev na početku njegove invazije u veljači 2022.
Ali u manje od dva mjeseca na dužnosti, Trump je preokrenuo politiku SAD-a, zapanjivši i otuđivši europske saveznike te je izazvaoi zabrinutost za budućnost NATO saveza.
Također je okončao Putinovu izolaciju telefonskim razgovorima s ruskim čelnikom i ruskih i američkih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji i Turskoj, iz kojih su Ukrajina i njezini europski saveznici bili isključeni.
Iako je Europska unija navikla na krize, ova s Ukrajinom bi ju ipak mogla pobijediti, piše Politico uoči sastanka 27 čelnika EU koji će se u Bruxellesu održati u četvrtak. Oni znaju da bi se cijela sigurnosna arhitektura postavljena nakon 1945., ona koja ovisi o potpori SAD-a, mogla svaki čas srušiti.
Nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, dužnosnici europskih vlada izjavili su za POLITICO da priznaju da je došao trenutak da riječi pretoče u djela, ali neki već strahuju da bi moglo poći po zlu.
Dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron g utost da se događaji odvijaju brže nego što se mogu nositi s njima.
PROČITAJTE VIŠE Što će biti ako Trump trajno ukine vojnu pomoć Ukrajini? Jasno je zašto je Zelenski munjevito okrenuo ploču...
- Scenarij iz noćne more je da SAD uskoro objavi dogovor kojim se prihvaća većina zahtjeva Rusije, a zatim kaže Ukrajini i Europi da to uzmu ili ostave, kaže zamjenik glavnog direktora Kraljevskog instituta za ujedinjene službe u Londonu, Malcolm Chalmers.
Čelnici EU nisu u strahu samo od SAD-a. Diplomati se već spremaju za prorusku skupinu čelnika predvođenih mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Čelnici će na ovom sastanku na vrhu razmišljati o tome kako mogu brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, a istodobno dati potporu Ukrajini, primjerice, ponovnim potvrđivanjem njezina puta prema članstvu u EU. Pokušat će dovesti i do još jedne obaveze sankcija za Rusiju.
- Europa se suočava s jasnom i trenutačnom opasnošću u razmjerima koje nitko od nas nije vidio u svom odraslom životu, napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Financiranje vojske nije tradicionalno bilo pitanje EU, no čelnici će raspravljati o načinima na koji se stvari mogu učiniti na središnjoj razini.
- Potrošnja za obranu postaje fiksni trošak. Isključili smo sunce i sada svaki dan moramo plaćati grijanje. Svaki dan moramo plaćati streljivo, barem dok Trump ne umre, rekao je jedan europski diplomat.
Politico piše da je jedno od prvih pitanja koje će čelnici razmotriti plan za oslobađanje do 800 milijardi eura dodatnih troškova za obranu u nadolazećim godinama. Taj plan uključuje ideju da EU posudi 150 milijardi eura koje bi bile posuđene vladama EU za financiranje paneuropske opreme u područjima zračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, projektila, streljiva, bespilotnih letjelica...
Komisija predlaže da se olabave pravila EU o potrošnji kako bi se vladama omogućilo da ojačaju svoju vojsku. Dopuštanje državama da povećaju obrambenu potrošnju u iznosu od 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda tijekom četiri godine značilo bi oko 650 milijardi eura, smatra Von der Leyen.
Europska investicijska banka također je najavila da predlaže promjenu svojih pravila kako bi se lakše financirali obrambeni projekti.
PROČITAJTE VIŠE ‘Pazite koji nalog je Trump dao netom prije objave obustave pomoći! Želi razoriti EU pa se s Putinom dogovoriti oko Europe...‘
- Von der Leyen pokušava uhvatiti bika za rogove. No, hoće li slijediti tehnokratska struktura EU-a?, pita se francuski ministar koji je za Politico govorio anonimno.
Očekuje se da će na ovom sastanku čelnici raspravljati i o tome kako iskoristiti rusku imovinu koja je zamrznuta od početka rata u Ukrajini.
Kamate stvorene imovinom vrijednom 200 milijardi eura već se koriste za financiranje pomoći, zemlje među kojima je i Francuska, zagrijavaju se za kontroverzniju ideju zapljene same imovine. Protivnici tog plana upozoravaju na pravne prepreke i financijske nestabilnosti.
Najnoviji nacrt izjave koji je kružio u utorak navečer, a u koji je POLITICO imao uvid, poziva ministre da pronađu način da osiguraju nastavak isporuka oružja Ukrajini. Dužnosnici su rekli da Mađarska odbija pristati na to.
U nacrtu teksta ističe se da će EU nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku potporu. U 2025. bi to bilo 30,6 milijardi eura za Ukrajinu s isplatama iz mehanizma EU-a za potporu Kijevu, Instrument za Ukrajinu, za koje se očekuje da će doseći 12,5 milijardi eura, i isplatama od oko 18 milijardi eura iz zajmova G7. Von der Leyen je objavila da će budući novac vjerojatno doći iz plana Rearm Europe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....