Razočaranim Slovencima krivi su svi: vlada, lokalni šerifi, banke

Dosta je izbornih gluposti, došlo je vrijeme za ozbiljan rad, poručio je slovenski premijer Janez Janša nakon što je preksinoć bivši premijer Borut Pahor proglašen pobjednikom predsjedničkih izbora.

- Izbori su gotovi i nadam se da će ta napetost, koja je donosila dodatnu nervozu u državi u završnici predsjedničkih izbora, barem malo popustiti i da neće samo vlada, nego i svi mi koji se trudimo da Slovenija izađe iz krize, dobiti barem malo manevarskog prostora za normalan rad - rekao je Janša.

Jučerašnji dan nije nudio mnogo nade da će se to dogoditi. Nova runda prosvjeda najavljena je i u Ljubljani i u Mariboru - toliko masovna da je policija upozorila da nema kapaciteta za osiguravanje oba skupa. Posebice u Mariboru očekivala se “krv do koljena” jer je postojao strah da bi navijačke skupine mogle provocirati nasilje, pa su slovenske televizije svoje novinare opremile kacigama i gasmaskama, a neke su unajmile i privatne tjelohranitelje.

- Bilo bi definitivno dobro da imaš kacigu. Ako nemaš, onda ti treba barem kapa jer bi moglo biti baklji. Nemoj se gurati u prve redove. Gledaj što se zbiva oko tebe i miči se od gužve - savjetovao je slovenski kolega.

Lokalni moćnici

Dnevnik je već ujutro na svojoj web stranici pisao kako bi, prema “pouzdanim izvorima”, mariborski gradonačelnik Franc Kangler tijekom dana trebao podnijeti ostavku. Pokret koji je potaknuo prosvjede sa sloganom “Gotof si!” jučer je najavio okupljanje za 16.30 i novu parolu: “Nosimo ga van”.

Temperamentni Štajerci su ti koji su zapalili iskru slovenskih prosvjeda, nakon što je gradonačelnik Franc Kangler “privatizirao” skupljanje policijskih kazni za prebrzu vožnju uz pomoć novog radarskog sustava za koji je koncesiju dao privatnoj tvrtki. No, Mladina podsjeća da to u Mariboru nije ništa novo. Maribor plaća dvostruko skuplju vodu nego Ljubljana jer su 1997. sagradili pročistač, također kao javno-privatno partnerstvo, na kojem je tvrtka Aquasystems lani ostvarila 2,1 milijun eura čistog profita. Maribor je koncesije prodao i za javni promet i za pohorsku uspinjaču i za komunalne i pogrebne usluge koje su dvostruko skuplje nego u Ljubljani. Kangler je prije nekoliko mjeseci želio prodati i koncesiju za plinsku mrežu. A k tome ga je i državna komisija optužila da je prijatelje i pristaše postavljao na ključne položaje u gradu i gradskim poduzećima te da su mnogi od njih pod krinkom savjetničkih ugovora golemu količinu gradskog novca prebacili u svoje džepove. Zahtjevi u Mariboru stoga su jasni: Kangler mora otići.

No, prosvjedi su se proširili i po ostatku Slovenije - prvo kao odraz solidarnosti s Mariborom i tamošnjim prosvjednicima koje je brutalno rastjerala policija, a zatim kao izraz općenitog nezadovoljstva političkom i ekonomskom situacijom u zemlji, korupcijom i klijentelizmom. Slovenija je drugi put u tri godine pala u recesiju i uskoro će joj možda trebati financijska pomoć za sanaciju banaka koje su tijekom godina gospodarskog rasta velikodušno dijelile kredite tvrtkama po političkoj liniji. Kada je došla kriza, tvrtke nisu mogle vraćati kredite, a dug je ostao bankama kao golema rupa u bilancama koju bi sada, prema prijedlogu Janšine vlade, trebali popuniti porezni obveznici. Sindikati skupljaju potpise za referendum kojim će osporavati takve planove. Jer dok spašava banke, vlada građanima reže prava i plaće, a kraj se ne nazire.

Pad potrošnje

Prošli je tjedan objavljeno da je Slovenija pala u drugu recesiju u tri godine jer joj je BDP u trećem tromjesečju u usporedbi s istim tromjesečjem lani pao za 3,3 posto. Građani žive sve teže pa su mjere štednje utjecale i na domaću potrošnju koja se u trećem tromjesečju na godišnjoj razini smanjila za 6,6 posto. Mediji izvještavaju o gladnoj djeci po školama kojima je država ukinula subvenciju za školski obrok, a roditelji im ga ne mogu platiti.

Na meti prosvjednika stoga su sada svi: vlada, oporba, gradonačelnici, sudovi koji ne uspijevaju kazniti kriminalce i tajkune, sindikati, cijeli establishment koji prosvjednici optužuju da je privilegiran naspram običnih ljudi. U Ljubljani su se jučer očekivala tri prosvjeda: jedan pred Državnim zborom protiv premijera Janše, drugi pred Gradskom vijećnicom protiv gradonačelnika Zorana Jankovića, a treći pred Ustavnim sudom.

- U Ljubljani nema samo jednog cilja. Ima prosvjeda protiv Janše, vlade, EU, kapitalizma. To je jako pluralno društvo. Neki žele stvari koje se ne mogu ostvariti, neki hoće povratak u Jugoslaviju. Ali u Ljubljani ekonomska i socijalna situacija nije tako loša i nema neriješenih problema. Može se dogoditi još nekoliko prosvjeda i onda se problemi mogu riješiti na državnoj razini. U Mariboru je, pak, prvo potrebna ostavka - smatra Dejan Steinbuch.

Prema nekim teorijama, koje su se mogle čuti uglavnom iz Janšina tabora, iza prosvjeda koji su možda i počeli spontano zapravo je stajala “stara ljevica” predvođena Milanom Kučanom kako bi se povećale izborne šanse još uvijek aktualnom predsjedniku Danilu Türku.

Prijevremeni izbori

Prema toj teoriji, Türk je zaostao za Pahorom u prvom krugu pa je nakon toga trebao profitirati od toga što je čvrsto stao na stranu prosvjednika i zalagao se za tehničku vladu. Na kraju je Pahor pobijedio s većom prednošću nego što se očekivalo, uz obećanje da će ujediniti duboko podijeljeno slovensko društvo.

No, već jučer su se čuli prvi izazovi takvom planu, i to iz Pahorove stranke: predsjednik Socijalnih demokrata, Igor Lukšič, poručio je da će stranka pustiti Pahora na miru, ali je, zahvaljujući Pahorovoj kampanji koja je i stranci donijela neočekivanu popularnost, pozvao na ujedinjenje ljevice i nove parlamentarne izbore.