Ključni događaji:
- Rusi su u četvrtak navečer dronovima napali Odesu
- Britanski obavještajci tvrde: Tijekom rata poginulo 250.000 ruskih vojnika
- Trump najavio: ‘Uskoro potpisujemo sporazum o mineralima‘
Sve događaje vezane uz mirovne pregovore i rat u Ukrajini pratili smo i jučer
U Odesi ozlijeđene tri osobe, velike štete na infrastrukturi
Najmanje tri osobe ozlijeđene su u večerašnjem napadu ruskih dronova na Odesu, objavio je guverner regije Oleg Kiper. Jedna od žrtava je mlada djevojka, dodao je, kako prenosi Sky News.
- Neprijatelj je izveo golemi napad dronovima na grad Odesu i cijelu regiju. Zabilježena je šteta na civilnoj infrastrukturi, uključujući i stambene nebodere, šoping centar te trgovine. Izbili su veliki požari na tri lokacije - rekao je Kiper te zamolio građane da ostanu u skloništima jer još nije sigurno je li napad završen.
Jermak: Odesa gori, Rusi je napadaju dronovima
Predstojnik Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je da su Rusi dronovima napali luku Odesu u Odeškoj oblasti na jugozapadu Ukrajine, piše Sky News.
"Odesa gori. Ruski dronovi napadaju civilne mete u gradu, ima žrtava", rekao je Jermak.
U ovom trenutku nije poznato koliko ima ozlijeđenih.
Snimka s nadzorne kamere koja se dijeli društvenim mrežama djelomično otkriva razmjere napada.
Zelenski će se sljedeći tjedan sastati s europskim čelnicima u Parizu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sljedeći tjedan će boraviti u Parizu kako bi razgovarao s ključnim europskim čelnicima o tekućim naporima za okončanje rata, sigurnosnim jamstvima Kijevu i povećanju pomoći svojoj zemlji, rekla su dvojica diplomata.
Diplomati su rekli da će Zelenski doputovati u Pariz 26. ožujka te da će se sastanci s čelnicima održati 27. ožujka, a uključivat će Veliku Britaniju, Poljsku i Njemačku.
Treći diplomat rekao je da su pozvane Kanada i Italija, iako ostali nisu mogli potvrditi svoju prisutnost.
Trump: Sporazum o mineralima bit će uskoro potpisan
Donald Trump upravo drži govor u Bijeloj kući te je otkrio da je potpisan još jedan izvršni nalog.
O Ukrajini je rekao sljedeće: "Jedna od stvari koje radimo je potpisivanje ugovora, vrlo brzo, u vezi s rijetkim metalima s Ukrajinom koji imaju ogromnu vrijednost."
O svojem odnosu sa Zelenskim i Putinom, kazao je da "sve ide dobro".
"Dobro nam ide u vezi s Ukrajinom i Rusijom", kaže Trump govoreći o razgovorima s Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim.
"Voljeli bismo vidjeti da se rat završi i mislim da nam u tom pogledu ide prilično dobro."
Dodao je kako vjeruje "da ćemo se dogovoriti", piše Sky News.
Starmer: Putin će prekršiti sporazum bez jamaca
Britanski premijer Keir Starmer rekao je u četvrtak da mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mora imati jamce te da će ga predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin prekršiti ako Ukrajinu nitko ne bude branio, piše BBC.
Starmer je rekao da Velika Britanija i njezini saveznici iz faze "političkog zamaha" prelaze u fazu "vojnog planiranja". Britanski premijer smatra da se planovi moraju dovršiti sada, odnosno prije nego što se postigne mirovni sporazum.
- Dogovor bez ičega iza njega dogovor je koji će Putin prekršiti. Znamo to jer se to već dogodilo. Vjerujem da će se to dogoditi opet - rekao je Starmer.
Starmerove izjave dolaze nakon sastanka vojnih čelnika iz zemalja koje čine "koaliciju voljnih".
Dvadeset šest zemalja došlo je u četvrtak u London kako bi razgovarale o prijedlozima za slanje vojnika u Ukrajinu. Ti bi vojnici trebali biti jamci bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Na tom je sastanku bio i ministar obrane Velike Britanije John Healey. On je rekao da se te vojnike treba tretirati kao "snage uvjeravanja", a ne "mirotvorci", piše BBC.
Zelenski: Ukrajinski stručnjaci na pregovorima u Saudijskoj Arabiji u ponedjeljak
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u četvrtak, dok se povećavaju diplomatski napori za okončanje rata, rekao da će ukrajinski stručnjaci biti prisutni na pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije u ponedjeljak, no neće biti u istoj sobi kao i Rusija.
Ruski i američki stručnjaci će raspravljati o načinima da se zajamči sigurnost brodova u Crnom moru na pregovorima o mogućem mirovnom rješenju u Saudijskoj Arabiji u ponedjeljak, kazao je Kremlj.
"Tehničke skupine će tamo biti prisutne", rekao je Zelenski tijekom posjeta Norveškoj.
"Koliko ja razumijem, struktura je sljedeća: bit će sastanak Ukrajine i Amerike, a zatim nešto shuttle (posredničke) diplomacije, kao što su naši američki kolege rekli, Amerike i Rusije", kazao je na tiskovnoj konferenciji s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom.
Zelenski je u srijedu objavio da će Kijev sastaviti popis objekata koji bi mogli biti predmet djelomičnog primirja, kojem bi posredovao Washington. Taj popis ne uključuje samo energetsku, već i željezničku i lučku infrastrukturu, rekao je.
Ukrajinski vođa je u četvrtak govorio u Norveškoj, postojanom podupiratelju Ukrajine, dan nakon svog putovanja u slično nastrojenu Finsku dok pokušava osigurati europsku podršku usred razilaženja među zemljama u regiji glede toga kako ojačati Kijev i vojne sposobnosti Europske unije.
Zelenski je ranije u četvrtak pozvao vođe EU-a koji se sastaju u Bruxellesu da odobre paket od najmanje pet milijardi eura vojne pomoći za Ukrajinu i pozvao na nastavak pritiska na Rusiju.
Obraćajući se na samitu EU-a videovezom, Zelenski je rekao da je "jednostavno protueuropski kada jedna osoba blokira odluke važne za cijeli kontinent", što se odnosilo na protivljenje mađarskog premijera Viktora Orbana europskim porukama potpore za Ukrajinu.
Princ William u Estoniji iskazao podršku trupama koje odvraćaju rusku agresiju
Princ William je u Estoniji kako bi iskazao podršku toj zemlji i tamošnjim trupama koje odvraćaju rusku agresiju u regiji.
Princ od Walesa doletio je u glavni grad Tallinn na dvodnevni posjet u ime britanske vlade i Ministarstva vanjskih poslova kako bi uvjerio Estonce u britansku predanost i njihovoj sigurnosti i Ukrajini.
Estonija dijeli oko 300 kilometara granice s Rusijom i ključna je podrška Ukrajini.
Britanske snage raspoređene su u Estoniji i Poljskoj u sklopu operacije Cabrit, odnosno doprinosa Ujedinjenog Kraljevstva naporima NATO-a da se suprotstavi ruskoj agresiji u baltičkim državama.
Oko 900 britanskih pripadnika stalno se izmjenjuje uz danske, francuske i estonske snage.
Francuska za svoje građane priprema ‘priručnik za preživljavanje‘
Francuska vlada navodno planira poslati "priručnik za preživljavanje" svim kućanstvima sa savjetima o tome što učiniti u slučaju oružanog sukoba, prirodne katastrofe ili zdravstvene krize.
Francuski mediji kažu da se u priručniku ne spominju izrijekom Rusija ili ukrajinski rat, no ranije ovog mjeseca francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je naciju na "rusku prijetnju" s kojom se suočava Europa sad kad se SAD povlači iz dosadašnjih dogovora.
Ako bude odobren, priručnik će biti poslan francuskim kućanstvima prije ljeta i pružit će slične informacije objavljene na vladinoj web stranici 2022. Tamo ljudi mogu pronaći online grafiku koja pokazuje što staviti u pribor za preživljavanje uključujući punjače, rezervne ključeve, toplu odjeću i šest litara vode po osobi.
Francuska nije jedina u izdavanju ovih uputa. Njemačka je nešto slično napravila prošle godine, a sada radi na aplikaciji za bunkere koja će ljudima pokazati gdje se skloniti ako zemlja bude napadnuta. Njemačka je izradila i strogo povjerljiv dokument pod nazivom Operation Deutschland u kojem se detaljno opisuje kako će zaštititi kritičnu infrastrukturu i mobilizirati svoje snage u slučaju rata. Poput Francuske, savjeti se odnose na niz prijetnji uključujući pandemije, prirodne katastrofe i napade.
Prošle je godine i nekoliko nordijskih zemalja također izdalo brošure u kojima su informirale civile što učiniti u kriznim situacijama, piše Sky News.
Zelenski od EU traži 5 milijardi eura za granate
Volodimir Zelenski je na sastanku Europskog vijeća rekao kako je "nužno" da se europska potpora Ukrajini "ne smanji, nego da se nastavi i poveća".
Ukrajinski čelnik pozvao je na posebnu pomoć u protuzračnoj obrani i financiranju artiljerijskih granata - posebno tražeći 5 milijardi eura za to streljivo.
"Sve što je potrebno za zaštitu kontinenta mora se proizvoditi ovdje, u Europi. Na tome moramo raditi zajedno", rekao je i dodao da bi Europa mogla imati koristi od ukrajinske upotrebe dronova i elektroničkog ratovanja za svoju obranu.
Također je pozvao EU da ne popušta pritisak sankcijama na Rusiju.
"Sankcije moraju ostati na snazi sve dok Rusija ne počne povlačiti svoje trupe s našeg tla i u potpunosti nadoknaditi štetu prouzročenu svojom agresijom", rekao je. Naglasio je da razgovori o prekidu vatre ne bi trebali dovesti do popuštanja pritiska, piše Sky News.
Zelenski: Krim je naš
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se osvrnuo na pitanje nuklearne elektrane Zaporižje, a nakon što je Trumpova administracija sugerirala da bi SAD mogao preuzeti upravljanje ukrajinskim nuklearnim elektranama kao oblik sigurnosnog jamstva.
- Američko vlasništvo nad tim postrojenjima bila bi najbolja zaštita te infrastrukture i podrška ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi, poruka je iz SAD-a.
Zelenski sada kaže da ‘sve nuklearne elektrane pripadaju narodu Ukrajine‘.
- Ovo su nuklearne elektrane u državnom vlasništvu, to nije privatno vlasništvo u Ukrajini, dodao je i istaknuo da je Trumpu već rekao da nuklearna elektrana Zaporižje neće raditi ako nije pod kontrolom Ukrajine.
Ako Amerikanci žele uzeti to od Rusa i žele tamo investirati i modernizirati je, to je sasvim drugo pitanje", kaže.
- Otvoreni smo za razgovor o tome, ali pitanje imovine definitivno nismo raspravljali s predsjednikom Trumpom, kaže Zelenski.
Osvrnuo se i na izvješća da Trump razmatra priznavanje Krima kao ruskog teritorija.
- To je ukrajinski poluotok i predsjednik Trump o tome nije razgovarao sa mnom, kaže Zelenski.
Govorio je i o potencijalu za turizam ako se Krim vrati u ruke Kijeva.
- Možete učiniti mnogo stvari. Hoteli s pet zvjezdica, mnogo različitih zgrada..., kaže Zelenski i poručuje da u ruskim rukama Krim propada.
Rusija i SAD će u ponedjeljak razgovarati o plovidbi Crnim morem
Ruski i američki stručnjaci će u ponedjeljak u Rijadu razgovarati o tome kako osigurati sigurnu plovidbu Crnim morem, u sklopu pregovora o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, objavio je Kremlj.
Razgovarat ćemo o primjeni dobro poznate inicijative za sigurnu plovidbu u Crnom moru, priopćio je Juri Ušakov, savjetnik za vanjsku politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sastanak će biti bilateralan, dodao je.
Rusiju će zastupati Grigorij Karašin, predsjednik Federalnog vijeća za vanjsku politiku i Sergej Beseda, savjetnik direktora ruske obavještajne službe FSB.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da, kada su Putin i američki predsjednik Donald Trump telefonski razgovarali u utorak, raspravljali i o "Crnomorskoj inicijativi".
Turska i UN su posredovali u tom sporazumu iz srpnja 2022. koji je omogućio siguran izvoz 33 milijuna tona ukrajinskog žita preko crnomorskih luka.
Rusija se nakon godinu dana povukla iz sporazuma žaleći se na ozbiljne prepreke izvozu vlastitog žita i gnojiva.
Zelenski: ‘Putin mora prestati postavljati nepotrebne zahtjeve i odugovlačiti rat‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je čelnicima EU na današnjem summitu u Bruxellesu da Rusija mora prestati postavljati nepotrebne zahtjeve koji odugovlače rat.
- Putin mora prestati postavljati nepotrebne zahtjeve koji samo produžuju rat i mora početi ispunjavati ono što obećava svijetu, rekao je Zelenski, koji se na summit uključio putem videopoziva.
Poziva svijet da nastavi s pritiskom na Putina jer "u jednom trenutku oni daju riječ, a nekoliko sati kasnije to ne znači apsolutno ništa".
Zelenski također kaže da sankcije protiv Moskve moraju ostati na snazi sve dok se Rusija ne počne povlačiti s naše zemlje i u potpunosti nadoknadi štetu prouzročenu svojom agresijom.
Svi EU čelnici potvrdili potporu ukrajinskim granicama, osim jednog
Na samitu Europske unije koji se danas održava u Bruxellesu svi su čelnici EU, uz jednu iznimku, podržali izjavu u kojoj se ponovno potvrđuje ‘nepokolebljiva potpora bloka teritorijalnom integritetu Ukrajine‘.
Iznimka je mađarski premijer Viktor Orban, koji se često ne slaže sa svojim kolegama europskim čelnicima.
Orban je simpatizer Vladimira Putina i prošle se godine sastao s njim kako bi razgovarali o mogućem mirovnom sporazumu u Ukrajini.
Putinov pomoćnik kaže da redovito razgovara s Trumpovim savjetnikom
Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, potvrdio je da je jučer razgovarao sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa, Mikeom Waltzom, i dodao da s Waltzom "redovito" razgovara telefonom.
- Rekao bih da je ova komunikacija vrlo korisna za obje strane, rekao je Ušakov.
Dodao je da su tijekom jučerašnjeg poziva njih dvojica "razgovarali o održavanju sastanka stručnih skupina dviju zemalja, u početku uglavnom radi razrade izgleda za moguću provedbu dobro poznate inicijative koja se tiče sigurnosti plovidbe Crnim morem". Dodao je da će razgovore o Crnom moru voditi američki i ruski "stručnjaci" koje su imenovali Putin i Trump, a razgovori će se održati u Rijadu 24. ožujka.
Rusiju će na tim razgovorima predstavljati Grigorij Karasin, predsjednik Odbora za međunarodne poslove Vijeća Federacije, i Sergej Beseda, savjetnik ravnatelja Federalne službe sigurnosti.
Tijekom rata poginulo 250.000 ruskih vojnika
Prema podacima britanske obavještajne službe, tijekom rata u Ukrajini je poginulo do 250.000 ruskih vojnika. Razmjeri poginulih u ratu nisu do kraja jasni, a obje strane nerado daju potpune podatke o žrtvama.
Britansko ministarstvo obrane je sada iznijelo brojke o gubicima ruskih oružanih snaga. Procjenjuje se da je ubijeno između 200.000 i 250.000 vojnika, što bi bio najveći gubitak Rusije od Drugog svjetskog rata.
Britansko ministarstvo ukupan broj poginulih i ranjenih procjenjuje na 900.000.
Ističu da Putin i njegovi vojni čelnici daju prioritet sukobu nad životima ruskih vojnika.
Kremlj kritizira planove za militarizaciju Europe
Kremlj je u četvrtak kritizirao "planove za militarizaciju Europe" nakon što je Europska unija pokrenula proces naoružavanja zbog prijetnje Rusije i rizika od američkog napuštanja Europe.
"U biti, signali koji dolaze iz Bruxellesa i europskih prijestolnica odnose se na planove za militarizaciju Europe", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Europa se obvezala na vlastitu militarizaciju i transformirala se u stranu u ratu", dodao je.
Europska unija odobrila je u srijedu plan za naoružavanje Europe do 2030. zbog ruske prijetnje i rizika od američkog napuštanja Europe. Planira u obranu uložiti 800 milijardi eura.
Uz to, načelnici glavnih stožera tridesetak zemalja spremnih pridonijeti sigurnosnim jamstvima u Ukrajini okupljaju se u četvrtak u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi razgovarali o planu za očuvanje mira u slučaju prekida vatre.
Moskva se protivi slanju zapadnih vojnika u Ukrajinu smatrajući da bi to bila prijetnja.
Ukrajinske snage nisu opkoljene u Kursku
Ukrajinske su snage izgubile prednost u dijelovima regije Kursk, ali nisu okružene ruskim snagama, javlja Reuters.
Izvješće koje citira tri američka i europska dužnosnika koji su upoznati s obavještajnim procjenama u suprotnosti je s nedavnim komentarima američkog predsjednika Trumpa i ruskog predsjednika Putina. Trump je tvrdio da su ukrajinske trupe opkoljene u regiji, a Putin je rekao da će se ukrajinska vojska morati predati. Zelenski je jučer Putinove komentare nazvao dezinformacijama.
Putin iskorištava nedostatak jasnoće oko prekida vatre
Institut za proučavanje rata (ISW) smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi nejasnoće oko vremena i drugih detalja ograničenog prekida vatre kako bi lažno okrivio Ukrajinu prije nego što dođe do sporazuma dvaju zemalja.
ISW kaže da su tvrdnje Moskve da se pridržavala sporazuma dok optužuje Ukrajinu za kršenje primirja netočne, jer još nije dogovorena službena provedba prekida vatre.
Te je tvrdnje ISW opisao kao pokušaj iskorištavanja nedostatka jasnoće oko detalja primirja.
Putinov pokušaj da zbuni i manipulira ograničenim prekidom vatre i okrivi Ukrajinu za krešnje prije nego što je sporazum uopće stupio na snagu pokazuje da će Putin vjerojatno iskoristiti sve buduće sporazume, piše ISW.
Kremlj: ‘Europa je jedna od strana u ratu‘
Nakon brifinga za medije je iz Kremlja stigla opaska da je ‘Europa jedna od strana u ratu‘. Istovremeno, EU čelnici se okupljaju u Bruxellesu kako bi razgovarali o Ukrajini i europskoj obrani. Planovi za ‘militarizaciju Europe‘ su u suprotnosti s raspoloženjem u SAD-u i Rusiji, dodaje se iz Kremlja. U idućim je danima planirano više razgovora Washingtona i Moskve.
Zelenski: Rusi pokazali pravi stav prema miru
Nakon što je u ruskim napadima noćas diljem Ukrajine ozlijeđeno najmanje 10 ljudi, a dvoje je ubijeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da napadi ne prestaju unatoč ruskim propagandnim izjavama.
- Svakim ovakvim napadom Rusi pokazuju svijetu svoj pravi stav prema miru, rekao je Zelenski.
Zelenski će danas razgovarati s čelnicima EU-a
Danas se u Bruxellesu sastaju čelnici EU-a, a jedna od ključnih tema dnevnog reda je Ukrajina. Volodimir Zelenski će čelnicima iznijeti svoje stajalište o jučerašnjem razgovoru s Donaldom Trumpom.
Očekuje se da će čelnici dogovoriti tekst kojim se obvezuju na podupiranje neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, pozivajući Rusiju da "pokaže stvarnu političku volju za okončanje rata".
Jedna osoba poginula u ukrajinskoj regiji Donjeck
Jedan je muškarac ubijen u ruskim napadima na grad Kostyantynivka u Donjecku, kaže regionalni čelnik u objavi na Telegramu. Još su dvije osobe ozlijeđene, nekoliko je kuća uništeno, a oštećeni su i dalekovodi.
Četvero djece ozlijeđeno u udaru na Ukrajinu
Rusija i Ukrajina su tijekom noći razmijenile napade. U ruskom napadu na središnji ukrajinski grad Kropyvnytskyi najmanje je 10 ljudi ozlijeđeno, uključujući četvero djece.
- Kropivnjicki je preživio veći dio masovnog neprijateljskog napada, rekao je regionalni guverner Arkadyi Raikovych.
Uništeni su stambeni objekti, privatne kuće i višekatnice. U okrugu Engels proglašeno je izvanredno stanje nakon napada ukrajinskog drona tijekom noći, javlja ruska novinska agencija Tass.
Lokalni guverner Roman Busargin rekao je da se regija suočila s "najvećim napadom bespilotnih letjelica ikada".
Hitne službe su u stanju pripravnosti i rješavaju posljedice incidenta, a u tijeku je evakuacija stanovništva. Oštećeno je oko 30 kuća i ljetnikovaca, a nekim je stanovnicima pružena liječnička pomoć.
Prema moskovskom ministarstvu obrane, iznad regije su oborene 54 bespilotne letjelice.
Žestok udar Ukrajinaca na važnu rusku zračnu bazu
Ruski gradovi Saratov i Engels bili su meta najžešćeg napada bespilotnim letjelicama na Saratovsku oblast od početka rata, ustvrdio je guverner Roman Busargin, izvijestivši o požaru u vojnoj zračnoj bazi s koje često uzlijeću ruski strateški bombarderi.
Stanovnici su izvijestili o uzbuni za zračni napad nakon koje je uslijedio niz eksplozija. Najmanje četiri eksplozije mogle su se čuti oko 4 sata ujutro po lokalnom vremenu. Gradovi Engels i Saratov leže blizu vojne zračne baze Engels-2, u kojoj se nalaze strateški bombarderi koji se redovito koriste za zračne napade na Ukrajinu. Neovisni informativni kanal Astra izvijestio je o eksplozijama u blizini zračne baze.
Prema riječima Busargina, evakuiraju se stanovnici koji žive u blizini aerodroma. Telegram kanal Shot piše da je požar izbio i na području lokalnog skladišta nafte u Engelsu. Ruski dužnosnici nisu komentirali moguću štetu na naftnoj infrastrukturi. Dva su civila ozlijeđena u Engelsu, rekle su vlasti. U gradu je pogođeno oko 30 kuća, a oštećeni su prozori na lokalnoj bolnici, dva vrtića i na školi, ustvrdio je Busargin.
Više pročitajte OVDJE
Novi ruski napad
Rusija je izvela svoj "najveći napad u posljednjih nekoliko godina" na Kropivnicki u Kirovogradskoj oblasti tijekom noći 20. ožujka, ranivši osam ljudi, uključujući jedno dijete, rekao je regionalni guverner Andrij Rajkovic, donosi Kyiv Independent.
Preko 20 ruskih bespilotnih letjelica lansirano je na grad tijekom noći, napadajući kuće i stambene zgrade, rekao je guverner.Ukupno tri osobe su trebale hospitalizaciju nakon napada, a jedna od ozlijeđenih, koja je u kritičnom stanju, zadobila je opekline na 90% tijela.
Nema dodatnih informacija o stupnju ozljeda preostalih žrtava. Ukrajinska željeznička uprava izvijestila je da je željeznička infrastruktura oštećena kao rezultat napada. Na mjestu događaja trenutno rade hitne službe.
Kropivnicki, grad s oko 220.000 stanovnika, administrativno je središte Kirovogradske oblasti u središnjoj Ukrajini.
Najnoviji detalji
Američki predsjednik Donald Trump održao je, kako ga je opisao, "vrlo dobar" jednosatni telefonski razgovor sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, dan nakon što je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Pišući na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je naveo da je cilj poziva bio usklađivanje Ukrajine i Rusije "u pogledu njihovih zahtjeva i potreba", dodajući da su napori za postizanje primirja na dobrom putu.
Zelenski je razgovor s Trumpom opisao kao "pozitivan", "iskren" i "vrlo sadržajan".
"Vjerujemo da zajedno s Amerikom, s predsjednikom Trumpom i pod američkim vodstvom, trajni mir može biti postignut ove godine", napisao je na platformi X.
Govoreći tijekom internetskog brifinga u srijedu, Zelenski je rekao da su on i Trump razgovarali o mogućem američkom preuzimanju nuklearne elektrane Zaporižja, koja je pod ruskom kontrolom.
Zelenski priznaje da bi najveća europska nuklearna elektrana, koja se nalazi na bojišnici, mogla trebati više od dvije godine da ponovno postane operativna, ali naglašava njezinu vitalnu važnost za Ukrajince i Europljane.
Također je izjavio da bi se prekid napada na energetsku infrastrukturu, željeznice i luke mogao brzo uspostaviti kao dio djelomičnog primirja koje bi posredovali Washington i Kijev – ali je upozorio da će Ukrajina uzvratiti ako Moskva prekrši uvjete sporazuma.
"Razumijem da dok ne postignemo dogovor s Rusijom, dok ne postoji odgovarajući dokument o čak djelomičnom primirju, sve će i dalje letjeti", rekao je, misleći na dronove i projektile.
Zelenski: ‘Nisam bio pod pritiskom‘
Zelenski je rekao novinarima da vjeruje kako Putin neće pristati na potpuno primirje sve dok se ukrajinske snage nalaze u ruskoj zapadnoj regiji Kursk, gdje je Kijev izveo iznenadni napad u kolovozu prošle godine.
Također je naglasio da nije bio pod pritiskom Trumpa da popusti pred zahtjevima Moskve. "Nije bilo nikakvog pritiska. I to je činjenica. Znate da sam otvorena osoba. Da jest, rekao bih vam iskreno", poručio je.
I Zelenski i Putin izjavili su da su spremni obustaviti napade na energetsku infrastrukturu, no od tada su se međusobno optuživali za nastavak napada.
Trump nastoji postići šire primirje, no u telefonskom razgovoru u utorak Putin je odbio 30-dnevno primirje koje su podržali SAD i Ukrajina. Trump je rekao da je njegov razgovor sa Zelenskim u srijedu trajao oko sat vremena.
"Velik dio razgovora temeljio se na jučerašnjem pozivu s predsjednikom Putinom kako bi se uskladili interesi i potrebe Rusije i Ukrajine", napisao je na Truth Socialu.
Novi sastanak u Saudijskoj Arabiji
Kasnije je državni tajnik Marco Rubio izdao detaljnije priopćenje, navodeći da je Trump pristao pomoći Ukrajini u nabavi dodatnih sustava protuzračne obrane, osobito u Europi.
Dvojica čelnika "dogovorila su se da će njihovi obrambeni timovi usko dijeliti informacije dok se situacija na bojišnici razvija", rekao je Rubio.
Tehnički timovi sastat će se u Saudijskoj Arabiji u narednim danima kako bi razgovarali o proširenju primirja na Crno more, dodao je Rubio, ističući da su se složili kako bi to mogao biti prvi korak prema potpunom okončanju rata.
Trump je također predložio mogućnost da SAD preuzme vlasništvo nad ukrajinskim elektranama, navodeći da bi to bila "najbolja zaštita" ukrajinske energetske infrastrukture, rekao je Rubio.
Očigledno srdačan ton razgovora u suprotnosti je s napetim susretom Zelenskog i Trumpa u Bijeloj kući krajem veljače, kada su njih dvojica – zajedno s američkim potpredsjednikom JD Vanceom – imali žestoku razmjenu mišljenja.
Nakon toga, SAD je privremeno suspendirao vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, no diplomati su uspjeli poboljšati odnose, pa su 11. ožujka dvije strane postigle dogovor o primirju.
Tijekom razgovora s Trumpom u utorak, Putin je pristao obustaviti ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Međutim, rekao je da bi potpuno primirje bilo moguće samo ako Ukrajina prestane primati vojnu pomoć – uvjet koji su europski saveznici Kijeva ranije odbacili.
Nekoliko sati kasnije, i Ukrajina i Rusija izvele su napade, pri čemu je Kijev tvrdio da su bolnice bile meta.
Dužnosnici u južnoj ruskoj regiji Krasnodar rekli su da je ukrajinski napad dronom izazvao manji požar u naftnom skladištu.
Unatoč napadima, Kijev i Moskva u srijedu su izvršili razmjenu zarobljenika. Svaka strana oslobodila je 175 ratnih zarobljenika.
Zelenski je razmjenu opisao kao "jednu od najvećih", dodajući da je Rusija uključila i dodatnih 22 "teško ranjenih" vojnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....