‘Rusi su osvojili dva grada, dva su na rubu pada, a sa Zapada slušamo totalne bajke. I sve to nije najveći problem Kijeva...‘

U proteklih dva mjeseca, ako je za vjerovati procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruske snage izgubile su dosad najveći broj ljudi po danu ratovanja. Ali su pritom polako i metodično osvajale teritorij Ukrajine, polako otkidajući komadiće oblasti koje Moskva već ionako svojata, ponajprije Donjecka. S druge strane, usprkos intenzivnim napadima, kao i pomoći sjevernokorejskih trupa, iz okupirane ruske oblasti Kursk i dalje nisu uspjeli izbaciti ukrajinsku vojsku koja kontrolira oko 40 posto teritorija kojeg su tamo zauzeli ljetos.

Kakvo je točno stanje na bojištu, kako s ljudstvom, streljivom i tehnikom stoje Rusi, a kako Ukrajinci, i kako će na daljnji tijek rata utjecati dolazak Trumpove administracije na vlast u SAD-u, u novoj epizodi podcasta Prva linija govori vojni analitičar s portala obris.org, Igor Tabak.

Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija.

Cijelu epizodu podcasta Prva linija pogledajte ispod

- Promjene na bojištu su vrlo postupne. Rusi i dalje napreduju, ali to se u zadnja dva mjeseca malo usporilo, nije to kao ovog ljeta. Ali u zadnjih mjesec dana uzeli su dva srednje velika ukrajinska grada (Kurahove i Velka Novosilka) i još dva grada su na rubu pada u njihove ruke. Ali to su sve bojišta koja su već duže vremena poprišta borbi i ostali su poprilično devastirani, zbog čega sad više nemaju neki posebni značaj. Jasno je da sad o niti vise Toreck, koji je gotovo 90 posto osvojen, i Časiv Jar. Nadalje, ove zime nije došlo do osvajanja Pokrovska, iako je on u sve širem zagrljaju ruskog pješaštva. Tu gledamo vrlo teške borbe, Rusi se primiču gradu. Što se Kurska tiče, Rusi nisu uspjeli pomaknuti ozbiljnije ukrajinsku obranu, a i tu se svakodnevno bilježe veliki gubici. oko Sudže i postoji jedan pojas na kojem se smjenjuju napadi i protunapadi i riječ je o teritoriju koji često mijenja ruke, govori Tabak na početku emisije.

Uništeni Časiv Jar

Handout/Afp

- Što se tiče Pokrovska, nekadašnjeg logističkog središta za Ukrajince, za taj se grad borbe vode gotovo već godinu dana. On je u nekakvom dodiru s agresorima, ali to i dalje nije okruženje. Plus, iza njega je jako puno prostora i zauzimanje i stabiliziranje tog prostora uopće nije jednostavno - pogledajte samo primjer Bahmuta i Časiv Jara, objašnjava naš vojni analitičar i dodaje da Rusi dosad nisu uspjeli napraviti neki prodor u koji bi potom ubacili motorizirane postrojbe.

- Sve to je jedan vrlo polagani napredak, tu nema brzih pomaka. Na pojedinim dijelovima fronte ritam je kilometar, dva dnevno, možda nekoliko njih u najboljem slučaju.

PROČITAJTE VIŠE ‘Rusi nisu mogli vjerovati što se događa, u Teheranu su ozbiljno sumnjali u Asada, a dvije zemlje su pravi pobjednici u Siriji‘

Kad su u pitanju ruski gubici prilikom zauzimanja ovih teritorija, valja istaknuti da dosadašnje zapadne procjene govorile da Moskva uspijeva nadomjestiti te gubitke 1 za 1, čak i izgraditi nove snage. No, čini se da su ipak nešto usporili tempo operacija, a da se sada i više paze na gubitke tehnike nego li je to bio slučaj ranije.

- Nisu Rusi bez razloga pribjegli slanju Sjevernokorejaca na bojište. Također, nije ni tajna da se prazne skladišta u kojima su bile zalihe ruske tehnike - prije koju godinu neka su od tih mjesta bila puna, a danas su prazne livade. Čista množina materijala o uništenoj tehnici i zgubljenih ljudi (a govorilo se o 2000 ljudi dnevno krajem 2024. na ruskoj strani) govori da je to veliki problem za Ruse. Pazite, Rusi su u ofenzivi već od jeseni 2023. - to treba održati, to je ogroman napor. O točnim gubicima teško je govoriti jer obje strane iznose brojke koje im više odgovaraju, iako se Ukrajinci čine tu nešto bliži stvarnim podacima. U svakom slučaju, mehanizacija se danas koristi pažljivije nego na početku rata - to jest, koristi se dozirano da bi trajalo na duži rok, kaže Tabak i podsjeća da strana koja napada, a to su već dugo vremena Rusi, trpi veće gubitke od onog koji se brani.

PROČITAJTE VIŠE Rommelovi tenkovi su jurili, Mussolini je birao konja za paradu, a Britanci palili dokumente. Onda je došlo do velikog preokreta

Ukrajinski borbeni avion u letu

Roman Pilipey/Afp

Što se Ukrajinaca tiče, njima situacija trenutačno nije kritična kad je u pitanju streljivo - ali bi uskoro mogla biti.

- Ukrajina je također prešla na svojevrsnu ratnu ekonomiju, a i dalje ima onaj problem s usklađivanjem donirane vojne tehnike - ukratko, noćna mora i za mehaničare i logističare. Kao što sam rekao, streljivo zasad nije problem. Najveći problem Ukrajinaca je ljudstvo, to jest - organizacija tog ljudstva. To je zapravo još i gore nego sam nedostatak pješaštva, govori Tabak.

Dugoročno možda i najznačajnija promjena koja će imati utjecaj na rat u Ukrajini dogodila se tisućama kilometara daleko, u Washington D. C.-u. Biden je bivši predsjednik, Donald Trump je novi (stari) predsjednik, a njegove ideje što bi trebalo napraviti s Kijevom i Moskvom su prilično različite od onih njegovog prethodnika. Za početak, obećavao je da će zaustaviti rat u roku od 24 sata kad postane predsjednik. Na veliko iznenađenje doslovnog nikog, to se nije dogodilo. Potom je Putinu zaprijetio novim sankcijama (nejasno definiranim) ne bi li ga natjerao u nekakve smislene pregovore s Ukrajinom. Ni to se nije dogodilo. Pitali smo našeg sugovornika što onda SAD uopće može sad napraviti po pitanju Ukrajine, osim da je, što se čini izglednim, ostavi da se bori dalje bez njihove vojne i financijske pomoći.

Jutarnji list - Nova europska sila na vojsku troši desetke milijardi dolara: Kupuju sve, od aviona do tenkova, pogledajte ovaj popis...

Obuka ukrajinskih civila

Kseniia Tomchyk/Afp

- Većina raznih teorija i prijedloga koje smo slušali zadnja dva mjeseca su glupost, totalne bajke bez ikakve osnove. Osnovni uvjet za pregovore jest da su strane barem načelno ili spremne okončati rat ili misle da bi ga mogle izgubiti. U trenutku kad Rusi napreduju, kad imaju dojam da se primiču osvajanju Donjecke oblasti, kad Ukrajincima nanose gubitke koje ovi teško podnose, kad su napokon dočekali dodatni razdor među ukrajinskim saveznicima, jako je teško vidjeti zašto bi Rusija sve to ispustila iz ruke i krenula u nekakve pregovore ili primirje. Tu nema nikakve realne osobne za slabljenje borbenog ritma, a Ukrajinci nemaju izbora nego se nastaviti braniti. Plus, Trump zadnjih dana izvodi poteze koji u Moskvi, ali i Pekingu izazivaju veliko zadovoljstvo. Sad Kanada i Danska moraju strepiti od svojih saveznika, a te ludosti bilo je teško, možda i nemoguće predviđati, smatra Tabak.

- Sve to Kijev stavlja u jako teški položaj, budući da trebaju i novac i vojnu robu. A oni se, nemojmo zaboraviti, bore za opstanak svoje države i to neće prestati samo zato jer to želi netko u Washingtonu, zaključuje naš sugovornik.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.