SIJEVA IZNAD RUSIJE

Ruska drama u Kursku, plan s pontonskim mostovima ne pali, pogledajte snimke; Ukrajinci objavili koliko naselja kontroliraju

Ukrajina je u posljednjih par mjeseci više puta poslala jednu ili dvije bespilotne letjelice prema Moskvi, svaki put bez značajnih šteta

Snimka uništavanja pontonskih mostova u regiji Kursk

 Screenshot/X

Ključni događaji:

- Ruski kanali: Ukrajinci uništavaju pontone u Kursku

- Ukrajina izglasala pristupanje ICC-u

- Nakon 13 godina Putin prvi put u Čečeniji

- Ukrajinci tvrde da su uništili moćni ruski sustav S-300

- Veliki napad dronovima na Moskvu, možda najveći dosad


Scholz: Ukrajinska operacija u Kursku vremenski ograničena

Ukrajinska operacija u ruskoj Kurskoj oblasti vjerojatno će biti vrlo vremenski ograničena, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tijekom svog posjeta Moldaviji.

Prema Scholzu, Ukrajina je svoju operaciju pripremala "vrlo tajno" i "bez povratne informacije".

Ukrajina nije otkrila pripreme za operaciju svojim saveznicima jer bi svijet mogao smatrati da ona prelazi rusku "najstrožu od svih crvenih linija", rekao je ranije predsjednik Volodimir Zelenski.

Također je rekao da Ukrajina ne bi trebala pokrenuti upad u Kursku oblast da su partneri dopustili Kijevu da koristi oružje dugog dometa koje je isporučio Zapad protiv ciljeva na ruskom tlu.


Ukrajina zauzela 93 naselja u Kursku

Načelnik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski je objavio da Ukrajina sada kontrolira 1263 četvorna kilometra teritorija u Kursku, a to uključuje 93 naselja u toj regiji.

- Grupacija obrambenih snaga provodi ofenzivnu obranu na osi Kursk kako bi stvorila sigurnosnu zonu i zaustavila napade s ruskog teritorija, kao i prestigla neprijatelja. Otkako je ofenziva započela u regiji Kursk, Ukrajinske oružane snage su napredovale od 28 do 35 kilometara duboko u neprijateljsku obranu, zauzele 1263 četvorna kilometra teritorija i uspostavile kontrolu nad 93 naselja, rekao je Sirski.

Dodao je da neprijatelj vodi manevarsku obranu i nastoji spriječiti daljnje napredovanje jedinica Ukrajinskih obrambenih snaga dubogo u ruski teritorij, prenose ukrajinski mediji.


ISW: Ukrajinske snage su dodatno napredovale

Institut za proučavanje rata je objavio da su ukrajinske snage dodatno napredovale u invaziji na Kursk te da kijevske snage nastavljaju s napadima na ruske pontonske mostove i pontonsku inženjersku opremu.

ISW procjenjuje da ukrajinske trupe ne kontroliraju cijeli teritorij iza prednje linije.

Navode i da su ruske vlasti rasporedile postrojbe iz sektora nižeg prioriteta na prvoj liniji u Ukrajini natrag u Rusiju kako bi odgovorile na invaziju u Kursku. To bi moglo utjecati na tempo ruskih ofenzivnih operacija, no za učinke će biti potrebno nekoliko tjedana, smatraju u ISW-u.


Ruski vojnik prebjegao u Ukrajinu

Ruski je vojnik digao je u zrak stožer svoje jedinice, a zatim prebjegao u Ukrajinu. Na tiskovnoj konferenciji je objasnio kako je to učinio, prenosi Kyiv Post.

Vojnik, koji je bio pilot bespilotne letjelice u neidentificiranoj jurišnoj jedinici Storm Z, identificiran je samo po pozivnom znaku "Silver". On je u svom iskazu rekao da se razočarao u rusku takozvanu ‘specijalnu vojnu operaciju‘ nakon što je svjedočio nečemu što opisuje kao ‘sustavni rat i zločini kao što su pogubljenja bez suđenja, premlaćivanja i iznude‘ nad civilima i vojnicima.

Više pročitajte OVDJE.


Rusija zatvorila dvije zračne luke

Rusija je zatvorila zračne luke u svojim sjeverozapadnim gradovima Murmansku i Apatitiju te ograničila korištenje zračnog prostora iznad tih gradova, izvijestila je novinska agencija TASS, a prenosi Sky news.

Takve se mjere obično u Rusiji poduzimaju zbog potencijalnih ili stvarnih napada ukrajinskih dronova.

Ukrajina je ranije danas napala Moskvu u jednom od najvećih napada na glavni grad Rusije od početka rata. Ruske vlasti su izvijestile da su uništile sve dronove koji su poslani prema glavnom gradu.


Telegram, WhatsApp i Skype u prekidu u Rusiji

Korisnici interneta u Rusiji u srijedu su izvijestili o prekidima rada širokog spektra internetskih usluga, uključujući Telegram, WhatsApp i Skype. Otprilike sat vremena nakon što su problemi počeli, ruska savezna agencija za cenzuru kao uzrok je spomenula masivni DDoS napad, no aktivisti za digitalna prava rekli su da prekid ima sva obilježja pokušaja blokade od strane vlasti, prenosi ruski neovisni medij Meduza.


Zaharova. Čelnik IAEA-e potvrdio posjet nuklearnoj elektrani Kursk

Rafael Grossi, čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), potvrdio je da je spreman posjetiti nuklearnu elektranu Kursk u Rusiji krajem kolovoza, izjavila je u srijedu glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Rusko ministarstvo obrane prošlog je tjedna optužilo Ukrajinu da planira napad na postrojenje Kursk u sklopu svog upada u rusku regiju, što je Kijev demantirao. "Očekujemo da će razumijevanje opasnosti koju ukrajinske provokacije protiv ruskih nuklearnih elektrana predstavljaju potaknuti rukovodstvo IAEA-e da poduzme konkretne mjere kako bi osigurala sigurnost nuklearnih elektrana u Zaporožju i Kursku", rekla je Zaharova na tjednom briefingu za novinare.


Rusima u Kursku rečeno je da izbjegavaju aplikacije za upoznavanje

Rusima u pograničnom području koje su napale ukrajinske snage rečeno je da izbjegavaju korištenje aplikacija za upoznavanje kako bi spriječili snage Kijeva da prikupljaju obavještajne podatake.

Rusko ministarstvo unutarnjih poslova poručilo je stanovnicima, vojnom i policijskom osoblju u regijama Brjansk, Kursk i Belgorod da izbjegavaju "online servise za upoznavanje".

"Neprijatelj aktivno koristi takve resurse za prikupljanje informacija", navedeno je na Telegramu, kako prenosi Sky News.


Ukrajinci krenuli s uništavanjem pontonskih mostova

Bivši savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Geraščenko, koji na X-u redovito objavljuje novosti vezane uz rusku invaziju na Ukrajinu, objavio je snimku ukrajinskih napada na pontonske mostove u ruskoj regiji Kursk, prenoseći pisanje ruskih vojnih kanala. Prema tim informacijama, ukrajinske oružane snage krenule su s uništavanjem tih mostova.

"Nakon uništenja mostova u regiji Kursk, AFU je krenuo u lov na pontone koje su postavile ruske oružane snage. Oni, za razliku od čvrstih mostova, mogu biti uništeni udarima HIMARS-a. Osim toga, snage na pontonima su laka meta za kazetno streljivo. Ili će rusko zapovjedništvo smisliti kako izvući vojnike iz odsječenog područja u Gluškovskom okrugu ili će se takve priče ponoviti s istim rezultatom", prenio je Geraščenko.

U međuvremenu se oglasio i Kijev, rekavši da njegove snage koriste rakete HIMARS američke proizvodnje za uništavanje pontonskih mostova i inženjerske opreme u zapadnoj ruskoj regiji Kursk. Ukrajina je uništila ili oštetila najmanje tri mosta preko rijeke Sejm otkako je Kijev započeo napad prije tri tjedna.

"Gdje ‘nestaju‘ ruski pontonski mostovi u regiji Kursk? Operateri... precizno ih uništavaju", objavile su ukrajinske snage za specijalne operacije na Telegramu. Rečeno je da su korišteni raketni sustavi HIMARS, što je prva službena izjava iz Kijeva da je zapadno oružje korišteno kao dio ofenzive, kako prenosi Sky News.


Ukrajinski parlament glasao za pristupanje Međunarodnom kaznenom sudu

Nakon godina odugovlačenja i unatoč protivljenju vojske, ukrajinski parlament izglasao je u srijedu pristupanje Ukrajine Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u nadi da će moći kazniti Rusiju za ratne zločine počinjene u Ukrajini, rekli su ukrajinski zastupnici.

To je pitanje u Ukrajini jako osjetljivo jer mnogi strahuju da i ukrajinske oružane snage koje se bore protiv ruske vojske ne postanu meta ICC-a, čija je zadaća progon počinitelja genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i agresije.

Ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba izrazio je zadovoljstvo tom "povijesnom odlukom".

"Bilo je to dugo putovanje puno izazova, mitova i strahova. Ništa od toga nije bilo istina. I danas smo to napokon ostvarili", objavio je na platformi X.

Za ratifikaciju Rimskog statuta, osnivačkog ugovora ICC-a, i da Ukrajina postane 125. članica te institucije glasao je 281 zastupnik, a bilo je potrebno najmanje 226.

Odluka će otvoriti "veće mogućnosti za kažnjavanje Rusa i ojačat će izolaciju Rusije", objavila je na Facebooku zastupnica predsjednikove stranke Jevgenija Kravčuk.

Po njoj, Ukrajina se pozvala na članak 124 Rimskog statuta koji omogućava izuzeće na sedam godina svih Ukrajinaca, civila i vojnih lica, od progona za ratne zločine pred ICC-jem.

Ratifikacija tog dokumenta, koji je parlamentu proslijedio predsjednik Volodimir Zelenskij, dio je obveza Kijeva prema Europskoj uniji, dodala je. "To je potrebna mjera, sasvim opravdana i sigurna", ocijenila je.

Glasanju su prethodile "teške rasprave", rekla je oporbena zastupnica Irina Gueraščenko, koja poput svoje stranke Europska solidarnost, nije podržala tekst.

"Vojnici su tražili da ratifikacija bude odgođena do kraja ratnog stanja", objavila je na Telegramu.

"Nitko nije objasnio što će se dogoditi nakon" isteka sedmogodišnjeg izuzeća po članku 124, istaknula je.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., ICC je izdao uhidbene naloge protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i nekoliko drugih visokih civilnih i vojnih ruskih dužnosnika zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini.

Kijev "već surađuje" s ICC-om kako bi "zajamčio opću odgovornost za sva ruska zvjerstva" u Ukrajini, rekao je ministar Kuleba. "Taj rad bit će od sada još učinkovitiji."


Nakon 13 godina Putin prvi put u Čečeniji

Ruski predsjednik Vladimir Putin iznenada je, prvi put u 13 godina, posjetio Čečeniju dok ukrajinski prodor u zapadnu Rusiju traje već treći tjedan.

Putina je dočekao samozvani čečenski moćni čelnik Ramzan Kadirov, a potom je ruski čelnik posjetio akademiju specijalnih snaga koja nosi njegovo ime i razgovarao s borcima dragovoljcima koji tamo treniraju prije nego što budu raspoređeni u Ukrajini.

Putin je pohvalio dragovoljce i rekao da će, dokle god Rusija ima ljude poput njih, biti ‘nepobjediva‘.

Također, Putin je jučer posjetio i grob Kadirovljeva oca, bivšeg čečenskog čelnika Ahmata Kadirova, zapovjedno mjesto i džamiju u glavnom gradu Groznom.

Na kraju dana održao je razgovore s čečenskim čelnikom, a on je objavio da Čečenija ima ‘desetke tisuća‘ rezervista spremnih za borbu protiv Ukrajinaca, prenose ruski mediji.

Ni Kremlj ni Kadirov nisu iznijeli nikakve detalje o svrsi Putinova dolaska, a Kadirov je samo rekao da ruskog čelnika čeka "natrpan raspored".

image

Ramzan Kadirov i Vladimir Putin u džamiji

Vyacheslav Prokofyev/Afp
image

Ramzan Kadirov i Vladimir Putin

Vyacheslav Prokofyev/Afp
image

Ramzan Kadirov i Vladimir Putin

Vyacheslav Prokofyev/Afp

Ukrajinci tvrde da su uništili moćni ruski sustav S-300

Ukrajinska vojska priopćila je da je tijekom noći pogodila protuzračni raketni sustav S-300 smješten u južnoj ruskoj regiji Rostov.

Glavni stožer Kijeva rekao je da se napad dogodio u blizini naselja Novošahtinsk, te da je sustav S-300 korišten za napad na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, prenosi Reuters.

"Na određenim ciljevima uočili smo eksplozije. U ovim trenucima procjenjujemo točnost udarca", stoji u priopćenju Glavnog stožera. "."

Guverner Rostova Vasilij Golubev rekao je da su snage protuzračne obrane uništile projektil koji je lansirala Ukrajina iznad njegove regije, ali rusko ministarstvo obrane nije spomenulo incident u svom dnevnom priopćenju o uništenom zračnom oružju.


Veliki napad dronovima na Moskvu, možda najveći dosad

Ukrajina je pokrenula jedan od najvećih napada bespilotnim letjelicama na Moskvu, a ruske jedinice protuzračne obrane uništile su najmanje deset takvih letjelica, rekao je u srijedu gradonačelnik Podolska, grada smještenog 38 kilometara južno od ruske prijestolnice.

"Sustavi protuzračne obrane nastavljaju odbijati napade neprijateljskih letjelica. Neke od njih uništene su iznad Podolska. Ovo je jedan od najvećih pokušaja napada na Moskvu bespilotnim letjelicama. I dalje pratimo situaciju" napisao je gradonačelnik Sergej Sobjanin na Telegramu.

Prema prvim informacijama, nema ozlijeđenih osoba niti zabilježene štete, dodao je Sobjanin.

Ukrajina je u posljednjih par mjeseci više puta poslala jednu ili dvije bespilotne letjelice prema Moskvi, svaki put bez značajnih šteta.

Međutim, izgleda da je ovaj posljednji napad veći od onog iz svibnja prošle godine, kada je najmanje osam bespilotnih letjelica uništeno iznad glavnog grada, na što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da Kijev pokušava isprovocirati i uplašiti Rusiju.

Ruski dužnosnici rijetko navode potpune podatke o napadima, uglavnom izvještavaju samo o bespilotnim letjelicama koje su uništile njihove jedinice protuzračne obrane. Također, i Rusija i Ukrajina rijetko otkrivaju pune razmjere štete koje nastanu kao posljedica međusobnih napada, osim u slučajevima kada je oštećena stambena ili civilna infrastruktura ili kada pogine civil.

Spomenuti napad na Moskvu dio je obuhvatnijeg napada bespilotnim letjelicama iz Ukrajine, napomenuli su ruski dužnosnici, s obzirom da je sustav protuzračne obrane zaustavio 18 letjelica iznad regije Brjansk na jugozapadu Rusije i još nekoliko njih iznad drugih regija. No, ni tamo nisu zabilježene štete.

Kijev je posljednjih mjeseci pojačao zračne napade na ruski teritorij, no ističu da to čine ne bi li uništili ključnu infrastrukturu potrebnu za ruke ratne operacije. Također navode da su njihovi napadi odgovor na neprekidne ruske udare na ukrajinski teritorij.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 08:12